Povežite se sa nama

INTERVJU

RADMILA STOJANOVIĆ, NOVINARKA I AKTIVISTKINJA, ZA MONITOR  IZ LONDONA: Darvinistički pristup plaćamo životima

Objavljeno prije

na

Smatra se da u Velikoj Britaniji ima preko 50.000 zaraženih i preko 5.000 umrlih. Ne zna  se da li su ove brojke i približno tačne. Testirano je premalo  ljudi da bi se mogao steći uvid o veličini problema, broj umrlih se odnosi samo na one koji su umrli u bolnici. Čula sam izvještaje da su obje cifre  duplo veće, ako ne i gore

 

MONITOR: Velika Britanija se našla u centru svjetske javnosti zbog nekoliko zanimljivih slučajeva vezanih za pandemiju novog korona virusa. Jedan od njih je da je i premijer Boris Džonson pozitivan na koronu…

STOJANOVIĆ: Prije nešto više od desetak dana korona je napala srce britanske Vlade. Jedan za drugim premijer Boris Džonson, ministar zrdavlja Mat Henkok i nekoliko visokih savjetnika su objavili da su zaraženi i otišli su u kućnu izolaciju.

Dok se ministar zdravlja brzo oporavio, Džonsonovo stanje se drastično pogoršalo. U nedjelju je hitno prebačen na intenzivnu njegu, gdje se još nalazi. Tačno je da je bolest svačija, ali u slučaju Džonsona nije nefer reći, uz iskrene želje za brzim ozdravljenjem, da je premijer na svojoj koži osjetio ‘učinak’ sopstvene strategije, koja je do prije dvije nedjelje ukratko rečeno glasila – dobro je da se što više ljudi zarazi da bi se postigao ‘imunitet čopora’.

Ovom, u suštini darvinističkom pristupu ‘prirodne’ selekcije, po pricipu ‘ko preživi preživi’, sam premijer neće morati da se izloži. On je u jednoj od najboljih državnih bolnica i ako mu bude trebao, za njega će se naći respirator. To, nažalost, nije slučaj sa priličnim brojem ozbiljno oboljelih. Saznajemo da se medicinsko osoblje već neko vrijeme suočava sa traumom da mora da odluči ko ima veće šanse da preživi da bi im bio dodijeljen spasonosni respirator, kojih nema dovoljno.

MONITOR: U nekoliko gradova u Velikoj Britaniji zapaljeni su stubovi mobilne telefonije i zlostavljani inžinjeri zbog informacija da u širenju korona virusa ulogu imaju i repetitori 5G telekomunikacijske mreže, iako su britanski zvaničnici kazali da je to besmisleno. Da li im je to neko od stručnjaka za ovu oblast osporio?

STOJANOVIĆ: Tačno, i igrom slučaja jedan od gradova u kome je zapaljen 5G repetitor je Liverpul. Visoki funkcioneri Ujedinjenog Kraljevstva i stručnjaci su ovo okarakterisali kao „najgoru vrstu fake news”, „opasnu glupost”, „totalno bizarnu izmišljotinu” i slično.

Radi se o jednom od mnogih korona mitova koji se u ovo naše doba brojnih i decentralizovanih sistema priliva informacija šire u javnosti. Kaže mi drugarica porijeklom iz Turske da je među njenim sunarodnicima u Londonu ispiranje usta jodom proglašeno za lijek protiv korone! Ljudi pokušavaju da preuzmu kontrolu, jer se osjećaju bespomoćnim. Pod stresom smo i u panici od smrtonosne bolesti, a zvaničnicima ne vjerujemo.

Ovaj i slični mitovi bujaju po društvenim mrežama, a kredibilnost im daju selebritis, među kojima mnogi žive na ‘drugim planetama’. Sjetimo se primjera Karleuše i njenih savjeta o vakcinisanju!

Ako je 5G uzrok epidemije, kako to da nije pošteđen Iran, koji nema ovu tehnologiju?

MONITOR: I britanski pregovarač za odnose Britanije i EU poslije Bregzita Dejvid Frost je u samoizolaciji…

STOJANOVIĆ: On je bio u izolaciji u drugoj polovini marta i brzo se oporavio, a u isto vrijeme je objavljeno da je Glavni EU pregovarač Mišel  Barnie obolio od kovida-19. Ovamo su neki sa smislom za crni humor govorili da je kovid dobrodošao, jer bar više ne moramo da slušamo o Bregzitu. Ali prevarili su se, naš ozbiljno oboljeli premijer ne pokazuje znake da planira produženje tranzicione faze. To je jedno od njegovih predizbornih obećanja i valjda da ne bi pao u iskušenje da se predomisli, donio je zakon da Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz EU 31. decembra.

Da nije bilo epidemije Frost, Barnie i njihovi timovi bi intenzivno ugovarali detalje ugovora o tržišnim odnosima. Ovako niti mogu da se sretnu, niti mogu da komuniciraju elektronski zbog osjetljivosti pregovora i velikog broja učesnika. Džonson se bori za život, a tranzicioni period ostaje nepromijenjen. Nevjerovatno,  ali istinito!

MONITOR: Zbog pandemije je otkazan drugi krug pregovora kojima Brisel i London treba da usaglase kakvi će im biti novi odnosi, posebno trgovinski, poslije Bregzita. Kakve će to posljedice imati?

STOJANOVIĆ: Besmisleno je praviti dugoročne planove i pregovarati o bilo čemu što nije direktno vezano sa opstanakom u vrijeme pogubne epidemije sa nesagledivim ekomonskim posljedicama.

Merkelova je rekla da se EU sučeljava sa najtežim testom u svojoj istoriji. Kada bi britanska vlada mogla da se sa ideološkog  rasuđivanja prešaltuje na zdravorazumsko, morala bi doći do sličnog zaključka kad su u pitanju i Ujedinjeno Kraljevstvo i globalna ekonomija.

MONITOR: Zašto London odbija da govori o mogućem produženju pregovora sa EU na sljedeću godinu, iako do kraja godine važi prelazni period u kojem Velika Britanija mora da poštuje pravila EU?

STOJANOVIĆ: Boris Džonson je odlučio da stavi predizborna obećanja ispred interesa Britanije i zato ignoriše drastično promijenjene okolnosti. On i dalje ostaje pri zakonu koji je donio. Pozicija mu je da ako se ne postigne dogovor do 31. decembra, Britanija će breksitirati bez dila, po tzv. uslovima Svjetske trgovinske organizacije, što će Britaniju staviti u nezavidnu poziciju u trgovini sa EU.

U Britaniji se posljednjih godina razbuktla jedna opasna forma, ugavnom engleskog nacionalizma, baziranog na konceptu UK superiornosti i zenofobije, koji je odigrao bitnu ulogu u ishodu Bregzit referenduma.

Džonson i njegova partija su došli na vlast kao lideri toga masovnog pokreta i sad su njegovi dužnici. Za pobornike Bregzita on mora da se desi, ko’ živ ko’ mrtav.

MONITOR: Velika Britanija nije uvela policijski sat. Kakve su trenutno druge mjere na snazi i poštuju li ih građani?

STOJANOVIĆ: Britanskoj vladi je, na čuđenje mnogih, trebalo prilično vremena da odluči da uvede restriktivne mjere protiv širenja epidemije. Tek prije nešto više od dvije nedjelje krenula je Vladina kampanja da i ljudi bez simptoma treba da ostaju kući. Izuzeti su samo oni koji moraju da rade ili da pomažu nekome ko ne živi s njima. ‘Dozvoljen je’ izlazak za kupovinu namirnica i za rekreaciju. U svakom slučaju treba od drugih biti udaljen najmanje dva metra.

Ovdje se ističe da je važno izlaziti iz kuće jednom dnevno zbog održavanja fizičkog i mentalnog zdravlja. Mnogi ljudi, pogotovu u velikim gradovima, su usamljeni i gubljenje dnevne rutine je za njih pogubno, pogotovu kad se socijalnoj izolaciji ne vidi kraja. Ljudi se uglavnom pridržavaju instrukcija, jer vlada strah od zaraze. Poruke Vlade su da ljudi koji krše instrukcije ugrožavaju ne samo sebe već su odgovorni i za ugrožavanje zdravlja drugih i za opterećivanje zdravstvenih službi, koje su već na ivici kolapsa pod teretom broja oboljelih.

Ali, naravno, ima i ljudi koji su nekako uspjeli da ne čuju neprestane koronavirus poruke i upozorenja. Ima i onih, uglavnom se radi o omladini, koji ne mogu da odole druženju po parkovima, po sunčanom vremenu. Za sada policija pokušava da ubijedi prekršioce, a u posljednje vrijeme izriče i novčane kazne onima koji odbiju da se raziđu.

MONITOR: Broj potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom u Velikoj Britaniji je u porastu. Kakve su procjene, da li će se taj trend nastaviti?

STOJANOVIĆ: Smatra se da ima preko 50.000 zaraženih i preko 5.000 umrlih. Strašno je da niko ne zna da li su ove brojke i približno tačne. Do sada je testiran premali broj ljudi da bi se mogao steći uvid o stvarnoj veličini problema, broj umrlih se odnosi samo na one koji su umrli u bolnici.

Čula sam izvještaje da su obje cifre u realnosti duplo veće, ako ne i gore. Kako je ovo uopšte moguće? Jedna od oštro kritikovanih odluka Vlade bila je da odbaci klasični metod javnog zdravstva da se nađu i testiraju svi koji su bili u kontaktu sa zaraženim osobama. To je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i u Njemačkoj se korišćenju ove metode pripisuje smrtnost u samo nekoliko stotina slučajeva.

Nažalost, britanska Vlada nije reagovala dovoljno brzo i iz nekih razloga dočekali smo epidemiju nespremno. Dragocjeno vrijeme je prokockano i u zemlji petoj po bogatstvu u svijetu, službe se i dan danas bore sa nedostatkom testova i elementarne zaštitne i medicinske opreme, Ovo su ozbiljni propusti koji se plaćaju životima, a računi će se sigurno polagati kad dođu bolja vremena.

 

London kao vulkan

MONITOR: Kakva je situacija u Londonu?

STOJANOVIĆ: Ova zahuktala metropola, koja živi 24 sata, je neprepoznatljiva, ali još previše ljudi ide na posao, jer im je to Vlada dozvolila. Radi se o biznisima, kao što je građevinarstvo, koji nijesu neophodni za preživljavanje. Čuju se pitanja ‘zašto’, koja još čekaju odgovor.

Kao i drugdje, život se preselio online. Sad ‘idemo’ u pozorište, na balet, na izložbe online i uglavnom besplatno.

Ja i moje društvo smo gotovo svaki dan na zoom sastancima. Ljudi ne žele da sve što im je bitno zamre. Epidemija nije zaustavila ratove, okupacije i nepravde. Hoće li nam svijet poslije korone biti po volji i možemo li da zgrabimo sa obje ruke ovu izuzetnu priliku da izgradimo realnost na drugim osnovama?

London je kao vulkan i lava nastavlja da ključa ispod površine, bila izolacija ili ne.

 

Liverpulu prijeti biološka bomba  

MONITOR: Šta kažu epidemiolozi, hoće li biološka bomba pogoditi Liverpul zbog fudbalske utakmice između Liverpula i Atletiko Madrida  odigrane 11. marta pred 54.000 navijača? Zašto nadležni nisu otkazali utakmicu?

STOJANOVIĆ: To što je ta utakmica odigrana, iako se očekovao veliki broj španskih navijača u vrijeme kada je samo u Madridu bilo 1.000 oboljelih, je skandalozno. Ali, u to vrijeme, prije samo mjesec dana, odnos Vlade prema epidemiji je bio nepojmljivo ležeran.

Tačno je da se radi o novom oboljenju i da ćemo tek da učimo kako se protiv njega valja boriti, ali ono što se i tada znalo iz primjera Kine, Italije i Španije je da pristup ignorisanja virusa rezultira tragedijom. Engleska, a London pogotovo, prednjači u tužnom bilansu oboljelih i umrlih, ali, nažalost, epidemija nije zaobišla Liverpul i logično je da tvrdnja direktora za javno zdravlje i te kako ima osnova.

 

I Crnogoraci u izolaciji

MONITOR: Ima li zaraženih crnogorskih građana?

STOJANOVIĆ: Ovdje su zakoni o privatnosti strogi i institucije vam neće dati lične podatke korisnika, čak iako ih tražite iz najboljih namjera da bi biste bili od pomoći. Tu informaciju bih jedino mogla da imam o ljudima sa kojima sam u kontaktu. Mi imamo Udruženje Crnogoraca u Britaniji, koje godinama odlično funkcioniše i kontakti se održavaju. Znam da su neki u izolaciji, jer spadaju u rizične grupe, ali ne znam da li ima neko sa dijagnozom. Ako ima, nadam se da nijesu sami i da su u kontaktu sa zdravstvenim službama.

                       Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo