Povežite se sa nama

OKO NAS

DRAMATIČNE PROMJENE U NAŠEM MORU: Ugroženi simboli Jadrana

Objavljeno prije

na

Posljednjih godina u našem moru zabilježeno je gotovo 20 novih ribljih vrsta, potom alge, rakovi, puževi. Oni ugrožavaju autohtone vrste, od kojih najviše palasturu, najveću školjku Sredozemnog mora i simbol Jadrana.

 

U jesen 2016. godine u zapadnom dijelu Španije zabilježen je prvi masovni pomor palasture, najveće školjke u Mediteranskom moru i jedne od najvećih na svijetu. Naučnici su ustanovili da su uzročnici njezinog masovnog pomora, većeg čak od 99 odsto populacije, parazit Haplosporidium pinnae i bakterija Mycobacterium sp. Od tada se ovaj parazit proširio na cijelo Sredozemlje. Palastura je praktično izumrla je na francuskoj rivijeri, a bolest je registrovana sve do obala Turske.

U Institutu za biologiju mora navode da je izumiranje palasture u našem dijelu Jadrana prvi put primijećeno prošlog ljeta, kada je urađen posljednji monitoring. Ističu da, bar za sada, situacija kod nas nije alarmantna, kao što je to, na primjer, u susjednoj Hrvatskoj.

No, činjenica je da u Crnoj Gori, za razliku od Dalmacije i Istre, još uvijek nema dugoročnog i sistemskog monitoringa kako napredovanja novih vrsta, tako ni fizičko-hemijskih parametara mora.

“Vrijedan živi svijet polako nestaje i u našem dijelu Jadranskog mora. Školjke i sunđeri doživljavaju istu sudbinu, jer se uz pomoć morskih struja parazit lako širi”, upozorava stručnjak ove institucije sa sjedištem u Kotoru dr Vesna Mačić.

Konstatujući da u moru nije moguće napraviti karantin, ona ocjenjuje da se sada mogu samo u nekim malim akvarijumima koji imaju potpuno zatvorene sisteme čuvati ti organizmi, ali da za veliko, pravo očuvanje živog svijeta u moru to nije način nego je način da se očuva prirodna ravnoteža.

Formalno, ova endemski ugrožena mediteranska vrsta, koja može narasti i do 120 cm, je u Crnoj Gori i u EU strogo zaštićena i bio je zabranjen njezin izlov. Posebno je akvatorij Boke Kotorske bio prepun palasturom. No, u praksi su nesavjesni građani, ribari ili ronioci vadili palasture i prodavali ih turistima. Na njihovo izumiranje utiču svakako i zagađenje, sidrenje, kao i sve toplije more.

Upravo povećanje temperature Jadrana pogoduje organizmima koji napadaju palasturu, pa se dramatičnim promjenama ekosistema u našem moru ne nazire kraj. Tako se u zadnjih sedam godina u našem moru pojavilo gotovo 20 novih vrsta riba. Među njima su i morski vepar, čarobni patkokljunčić, patuljasti patkoglavac, prugasti kljunaš, trorepan…

Budući da se radi često o tzv. invazivnim ili invazijskim vrstama, te predatorima, strahuje se da bi se one mogle odomaćiti u našim vodama i stvoriti vlastitu populaciju. One stoga predstavljaju prijetnju ekološkoj ravnoteži Jadranskog mora i mogu ugroziti populacije autohtonih riba i drugih organizama zato što se hrane njima ili se nadmeću za staništa.

Takve su, na primjer, ribe lavovi ili ribe pauni, koje bi mogle uspostaviti populaciju na južnom dijelu Jadrana. „Otrov tih riba uzrokuje oticanje, ekstremnu bol te paralizu ekstremiteta. Kod organizama slabijeg imuniteta može čak nastupiti i smrt u ekstremnim situacijama“, upozorava ekspert splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr Jakov Dulčić.

Prema njegovim riječima, iako su te ribe spore i mirne, vrlo brzo se razmnožavaju i prilagođavaju novim staništima, te postižu veliku brojnost, istiskujući autohtone vrste.

“Razmnožavaju se svaka četiri dana tokom cijele godine i proizvode oko dva miliona jajašaca godišnje koja plutaju morskim strujama i šire se na vrlo velike udaljenosti, što ih, kao i činjenica da vrlo brzo dostižu zrelost, čini vrlo učinkovitima u koloniziranju novih grebena na račun domaćih vrsta. Međutim, oni su najveća opasnost za prirodnu ravnotežu, odnosno ravnotežu hranidbenog lanca u morskom ekosistemu, jer su izraziti grabljivci na manjim, ribolovnim vrstama riba, te predstavljaju i socioekonomsku opasnost“, dodaje profesor Dulčić.

Zato je opravdano postaviti pitanje: što ćemo loviti, jesti i kako će crnogorsko podmorje izgledati narednih decenija. To sa sigurnošću niko ne može reći, jer, kako ističe donedavni direktor  kotorskog Instituta za biologiju mora, dr Mirko Đurović, ekosistem Jadrana se mijenja brzo i nepredvidivo. “Teško je već i sada pratiti dosadašnje promjene, a kamoli dati procjenu njihovog budućeg toka i formulisati prijedloge za ublažavanje negativnih fenomena”, smatra on.

To se posebno odnosi na vrstu alge nazvanu “tumor Mediterana”, koja se već duže vreme širi velikom brzinom i uništava postojeću floru i faunu. Među njima su naročito ugrožene tzv. morske livade (posidonia oceanica) koje su područja najveće biološke raznolikosti u Mediteranu.

One su glavni proizvođači kiseonika u priobalnom području, a budući da obogaćuju morsku vodu i sediment kiseonikom često se nazivaju “plućima mora”. Samo jedan kvadratni metar dna pod posidonijom proizvodi 14 litara kiseonika svaki dan. Zato su morske livade jedan od najznačajnijih bio-indikatora stanja mora.

Crna Gora je, pored Bosne i Hercegovine, jedina zemlja na Mediteranu, uz to još i ustavom definisana kao ekološka, a koja nema uspostavljeno zaštićeno područje u moru. Prema ciljevima Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, 10 odsto obalnih i morskih područja treba da bude pod zaštitom.

„Imajući u vidu intenzivan razvoj turizma na obali, prisustvo krivolova, zagađenja mora otpadnim vodama, komunalnim otpadom, najavljene eksploatacije nafte i gasa u crnogorskom dijelu podmorja, prisustvo invazivnih vrsta povećan je i rizik od ozbiljnih trajnih posljedica koje pomenute ljudske aktivnosti imaju na morske resurse”, kaže Milica Kandić iz ekološke organizacije “Grin houm”.

Iz Vlade Crne Gore je ranije saopšteno da će biti izrađena dokumentacija kako bi se stvorili uslovi za proglašenje tri zaštićena područja u našem moru, i to: ostrvo Katič kod Petrovca, Platamuni i ostrvo Stari Ulcinj.

                                                                                                                                                                Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

LOKALNE UPRAVE SVE VIŠE NOVCA IZDVAJAJU ZA KONSULTANTSKE USLUGE: Raste broj zaposlenih, ali i eksternih savjetnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj ugovora o konsultantskim uslugama u opštinama na sjeveru sve je veći, a honorari konsultanata često skriveni od očiju javnosti.  Angažovanje stručnjaka sa strane, lokalne uprave pravdaju nedovoljnom stručnošću u opštinskim adminstracijama

 

 

Visina izdataka za konsultantske usluge u opštinama na sjeveru iz godine u godinu raste,  iako se uporedo povećava i broj zaposlenih, što se često  pravda neophodnošću povećanja ekspertskog kadra.  Zaposleni u opštinskim adminstracijama, iako ih je sve više, navodno ipak nemaju znanje i kapacitete da završe mnoge obaveze lokalnih uprava, pa se često, na prilično netransparentan način agažuju eksterni konsultanti. Čak i kada odgovoraju na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, u lokalnim upravama skrivaju honorare pojedinih spoljnih saradnika. Iz ugovora se ne može precizno vidjeti koje su poslove odradili i  koliko vremena su za to potrošili.

U Beranama i Kolašinu u tu svrhu ove godine biće potrošeno ukupno blizu million eura.  Pod stavkom Konsultantske usluge, projekti i studije   u ovogodišnjem beranskom budžetu stoji iznos od 567.000.  Kolašin je, s druge strane,  od planiranih 90.000 eura te vrste rashoda, rebalansom došao do 300.000 eura. Za narednu godinu planiraju  dodatno povećanje, pa je projektovani izdatak te vrste blizu 400.000.

Opštine koriste, uglavnom, usluge stručnjaka iz drugih gradova, koji su po profesiji pravnici, ekonomisti, inženjeri građevinarstva. U ugovorima u koje je Monitor imao uvid, mogu se naći i četvorocifreni iznosi honorara za konsultante, a angažovani su  na period od jednog mjeseca do pola godine.  Pojedini su, prema ugovorima, opštinama pružali i cjelogodišnje usluge konsulatacija .

Karakteristika nekih ugovora je i odrednica da konsultanti  nijesu  obavezni da dolaze u prostorije lokalne uprave od koje su angažovani, pa  svoje znanje “šalju” elektronskom poštom. Podrška pravnika, najčešće je korišćena, navodno, za oblast javnih nabavki  ili za “sprovođenje mjera  u cilju uspješnije naplate prihoda“.  Stručnjaci iz oblasti građevinarstva su savjetovali lokalne vlasti o “velikim i značajnim projektima”.

U lokalnim upravama se teško dolazi do detalja oko toga, koliko novca iz stavke Konsultantske usluge, projekti i studije se odnosi na  honorare konsultanata, a koliko na plansku dokumentaciju. Ni u Kolašinu taj odgovor ne mogu precizno dati.

Potpredsjednik Opštine Vasilje Ivanović  objašnjava da se i sam, prilikom kreiranja nacrta Odluke o budžetu za narednu godinu,  zalagao za povećanje sredstava za eksternu stručnu podršku  Opštini.

“Logično je i jasno s obzirom da se u Kolašnu relaizuje veliki broj raznih projekata, za koje je nephodna stručna pomoć. Ta vrsta pomoći za koju, slobodno mogu reći da  ne postoji dovoljno kapaciteta u opštinskoj adminsitraciji, potrebna je i za javne nabavke, ali i za infrastrukturne projekte.  Na taj način izbjegavamo greške, zakonske prestupe  i gubljenje vremena, ali i čuvamo novac građana”, objašnjava Ivanović.

Angažovanje stručnjaka nije spriječilo da nekoliko tendera, koji su se odnosili na infrastrukturne projekte u tom gradu,  bude poništeno ili neuspješno. Kolašinska lokalna uprava ne može se pohvaliti ni značajnijim uspjehom kada je riječ o ubiranju prihoda. U Opštini je  skoro 120 zaposlenih, a taj broj se skoro jednom mjesečno poveća mijenjanjem pojedinih pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

U Beranama su dostigli broj od oko 390 zaposlenih, no i pored toga, neophodno je, objasnili su Monitoru nazvanično u Opštini, često angažovati stručnjake iz pojedinih oblasti. I u toj lokalnoj upravi tvrde da angažovanjem konsultanata povećavaju efikasnost rada lokalne uprave i štede novac građana, ali ne objašnjavaju koliko eksternih savjetnika i iz kojih oblasti su angažovali ove godine. Ipak, tvrde da je veliki dio novca iz te stavke potrošen na plaćanje usluga pisanja projekta i studija.

Do podatka koliko je ove godine plaćeno za projektnu dokumentaciju, a koliko za konsultante i iz  koje oblasti su bili angažovani,  ne mogu da odgovore ni u Plužinama i Žabljaku.  Na Žabljaku nijesu odgovorili ni na pitanje zbog čega je ovogodišnji izdatak po tom osnovu za narednu godinu udvostručen, pa iznosi 100.000 eura. U lokalnim adminstracijama te dvije varoši je po 70-ak zaposlenih. U Mojkovcu, recimo, ne plaćaju konsultante, ali čak i za izradu planova zaštite i procjene rizika  moraju imati pomoć sa strane. Tako  u tu svrhu ove godine planiraju da potroše  oko 10.000 eura, a naredne godine, prema nacrtu Odluke o budžetu, čak četiri puta više. Mnoge lokalne uprave plaćaju  čak i za izrade programa privremenih objekata, te dokumente koja se odnose na parking mjesta, uređenje oblasti taksi prevoza…

“Pokušaji  da to urade radne grupe formirane od zaposlenih u lokalnoj upravi često su se pokazale kao nerazumno trošenje novca i vremena. Članovima radnih grupa se plaćaju honorari, bez obzira na zarade koje primaju u lokalnoj upravi. Na kraju dobijemo dokumente koji su nekvalitetni, prepisani iz drugih opština, bez inovativnosti i urađene bez posebnog zalaganja. Vjerujete, koliko god da košta, ušteda je novca građana kad se plati nekom drugom da to uradi”, kazali su Monitoru u jednoj od sjevernih lokalnih uprava.

Ni na državnom nivou ne štede kad je riječ o isplatama za konsultantske usluge.  Od januara do avgusta ove godine, prema podacima MANS-a, najveća sredstva za konsultantske usluge je izdvojilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede –  preko 3,3 miliona eura, Uprava za kapitalne projekte preko dva  miliona, Ministarstvo finansija 1,3 miliona eura…Prema zvaničnim podacima  u avgustu 2024. godine  za tu namjenu potrošeno je  1,5 milion eura, a u istom mjesecu prošle godine oko 800.000, što predstavlja rast od oko 75 odsto.

Dragana ŠČEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U GIMNAZIJI SLOBODAN ŠKEROVIĆ U SJENCI POLITIKE: Obeshrabrivanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji, ali i drugim školama trebali bi biti poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim, to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore

 

 

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija proslijedilo je ove sedmice tužiocima obavještenje o još jednom navodnom slučaju neprimjerenog ponašanja nastavnika prema učenicima podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”. Ovo je treći prijavljeni nastavnik u toj ustanovi.

Prema saznanjima Monitora iz Akcija za ljudska prava (HRA) uputili su pismo jednog bivšeg učenika Gimnazije ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, koje se odnosi na neprimjereno ponašanje nastavnika od prije četiri godine. Cilj je provjeriti da li se isti nastavnik i dalje ponaša na isti ili sličan način prema učenicima kojima sad predaje.

Pored Radomana Čečovića, još jedan profesor Gimnazije je suspendovan, nakon što je otkrivena mejl prepiska sa učenikom trećeg razreda te škole. Ministarstvo je proslijedilo Osnovnom državnom tužilaštvu dopunu prijave koja se odnosi na tog nastavnika.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za Monitor su kazali da su do sada uputili tužilaštvu u Podgorici dokumentaciju za četiri slučaja zbog sumnji da se radi o seksualnom uznemiravanju i drugom obliku neprimjerenog ponašanja prema učenicima.

,,Konačnu kvalifikaciju  po podnijetim prijavama, odrediće nadležno tuzilaštvo. U tri od četiri slučaja, radi se o slučajevima koji su se desili u periodu od 2018. do 2023. godine. Svi predmeti su dostavljeni i Prosvjetnoj inspekciji, kao i Zavodu za školstvo kako bi se izvršio vanredni nadzor povodom konkretnih slučajeva”, naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo je u jednom slučaju tražilo od Vrhovnog tužilaštva Crne Gore da preispita odluku osnovnog tužilaštva. Radi se o predmetu u kome je kotorsko tužilaštvo odbacilo prijavu protiv lica zaposlenog u jednoj obrazovnoj ustanovi u Budvi. On je prijavljen da je telefonom  snimao maloljetnice u julu ove godine, na šetalištu u Budvi.

Na protestu ispred podgoričke gimnazije koji je održan 13. decembra poručeno je da profesor Radoman Čečović treba da bude kažnjen za seksualno uznemiravanje i da mu se zabrani rad u obrazovnim institucijama. Okupljeni su tražili da ostavku podnese i direktorica podgoričke Gimnazije Biljana Vučurović.

,,Tema o kojoj se ovih dana govori u javnosti je vrlo delikatna i važna za cijelo društvo, pa je potpuno razumljivo da je uzburkala javnost. Društveni kontekst u našoj državi je takav da omogućava laku polarizaciju u mišljenju i stavovima. Ipak potrebno je da sve javne ličnosti, institucije i mediji, postupaju odgovorno vodeći računa o delikatnosti teme i poštujući prava svih onih koji se dovode u vezu sa ovim i sličnim situacijama, upravo zbog mogućnosti da se nanese veća šteta prvenstveno učenicima i njihovim roditeljima, a zatim i školi i meni lično’’, kazala je Vučurević za Moniotr.

I dok se institucije trude da urade barem nešto povodom tabu teme koja se u fokusu našla nakon objavljivanja teksta o seksualnom uznemiravanju u školama CIN-CG-a, političari ne miruju i stvar preuzimaju u svoje ruke.

Uoči protesta ispred gimnazije, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović obratio se jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću. Mijušković je kazao da mu se Vučurović obratio dok je bio u pratnji supruge, Biljane Vučurović, koja je direktorica Gimnazije: ,,Doživio sam to kao prijetnju, jer je rekao da ćemo to da riješimo na ovaj ili onaj način, prijetećim tonom”.

Vučurović je potom izjavio da oni koji su krenuli na njegovu porodicu biće dočekani kako se dušmanin uvijek dočekivao u Crnoj Gori, Brdima, Krivošijama, Staroj Hercegovini: ,,Kad se krene na lično, na porodicu, onda odgovor mora biti ravan napadu, značaju porodice. Tu nema kompromisa, nego se daje sve, pa ko šta ponese”.

Iz tužilaštva su se izjasnili da, za sada, samo prate izjave poslanika NSD-a.

Partijski kolega, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović pružio je podršku direktorici podgoričke Gimnazije.„Smeta vam Biljana, je li srbofobi?”, pitao je ministar uz opasku o partijskom bekgraundu profesora Čečovića i prosvjetne inspektorke.

,,Poražavajuće je za jedno društvo da ovako ozbiljni problemi koji treba sve da nas zabrinu ostaju u sjenci dnevno – političkih prepucavanja. Tako se fokus sa žrtve i suštine problema prebacuje na teren nacionalnog i političkog, a jedina istina je da je žrtva uvijek žrtva bez obzira koje je vjere, nacije, političkog opredjeljenja. Ovo mora biti tema od javnog interesa, tema koja je iznad bilo kakvih podjela jer, ukoliko ne budemo djelovali institucionalno, uključujući sve aktere, žrtva sjutra može biti i moje dijete i dijete bilo koga od nas”, izjavila je za Monitor ministarka prosvjete Jakšić-Stojanović.

U međuvremenu, Prosvjetna inspekcija predložila je razrješenje direktorice Gimnazije.

,,Kada je u pitanju predlog za razrešenje i direktorice Vučurović i svakog drugog rukovodioca obrazovne ustanove, kao što sam i istakla u toku obraćanja javnosti, odrediću se samo i isključivo u skladu sa zakonom. U utvrđivanje činjeničnog stanja su, osim Prosvjetne inspekcije, uključeni i Inspekcija rada i Zavod za školstvo i nakon dostavljanja izvještaja svih institucija i predmetne dokumentacije ću se odrediti i donijeti odluku u skladu sa zakonom”, kaže Jakšić-Stojanović.

S druge strane, Vučurović je podnijela krivičnu prijavu zbog povrede njenog i ugleda škole. Tvrdi da je Inspekcijski nadzor koji je izvršen u Gimnaziji   nelegitiman i nezakonit, te da je glavnoj prosvjetnoj inspektorki Luciji Adžić početkom decembra istekao mandat.

Ministarka tvrdi da je Lucija Adžić radila  u punom kapacitetu. ,,U momentu pokretanja postupka inspekcijskog nadzora u Gimnaziji, Adžić je bila u mandatu  glavne inspektorke za prosvjetu, a postupak inspekcijskog nadzora je okončala kao lice ovlašćeno za vršenje inspekcijskog nadzora u  skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, o čemu postoji sva dokumentacija”, navela je Jakšić-Stojanović.

Direktorica Gimnazije kaže: ,,Još uvijek nemam povratnu informaciju o krivičnoj prijavi koju sam podnijela zbog povrede mog ugleda i ugleda škole, kao i zbog nezakonitog inspekcijskog nadzora uz pogrešnu  primjenu materijalnog prava. Očekujem da će nadležne institucije i u ovom slučaju reagovati u skladu sa zakonom, odgovorno i nepristrasno’’.

Inspektorka Adžić je izjavila za TV Vijesti da se direktorica podgoričke Gimnazije još uvijek nije izjasnila na nalaz Prosvjetne inspekcije  i da će sačekati njen odgovor do kraja ove sedmice. Vučurević za Monitor kaže da je izjašnjenje na nalaz Prosvjetne inspekcije poslala u zakonski predviđenom roku: ,,Od svih nadležnih institucija očekujem odgovornost i objektivnost u postupanju uz poštovanje važećih zakona’’.

Pored poziva na smjenu direktorice Gimnazije, dio javnosti i pojedini političari traže ostavku ministarke. ,,Takav zahtjev, koliko je meni poznato, nije formalizovan. Međutim, ‘šta god dodje, ja sam mu naredan’. Ono što mogu reći je da ću se, dokle god sam na ovom mjestu, svojim djelovanjem zalagati za nultu stopu tolerancije na nasilje i preduzimanje svih mjera kako bi se sankcionisali svi oni koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem doveli do toga da se nasilje dešava ili zataškava, bez obzira kojoj vjeri, naciji ili političkoj partiji pripadali. Ako je cijena toga da ne budem ministarka i prema tome cu se lako odrediti. Uvjerenja i životni principi su važniji od pozicije”, komentariše Jakšić-Stojanović pozive za njenu smjenu.

,,Vjerujem da se transparentnim postupanjem i ukazivanjem na temu seksualnog uznemiravanja u školama, ali i kada je riječ o svim drugim slučajevima uznemiravanja i nasilja, postižu promjene, podiže nivo svijesti javnosti i konačno, doprinosi definisanju konkretnih koraka u postupanju’’, kazala je Vučurević.

Kad institucije ne djeluju ili to rade sa zakašnjenjem, žrtve se zanemare, a i ostali akteri poprimaju oreol žrtvi usljed javnog liča i osuda. Uz politiku koja sve zamagli, valja napomenuti da su aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u školama poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim,  to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo