Povežite se sa nama

INTERVJU

SENAD BEGIĆ, EPIDEMIOLOG, POMOĆNIK DIREKTORA INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE CG: Prijetnju shvatiti ozbiljno

Objavljeno prije

na

Borba sa ovim virusom je udruženi napor i građana i zdravstvenog sistema i zahtijeva lično angažovanje svakog od nas ponaosob. Ovu borbu ne može da iznese samostalno ni jedan jedini zdravstveni sistem na svijetu ma koliko bio spreman za apokaliptične scenarije

 

 MONITOR: Komentar na širenje ovog virusa, medijske natpise, situaciju otkazivanja brojnih događaja, činjenicu da je u Italiji proglašen karantin za cijelu državu?

BEGIĆ: Ako bih smio da budem malo ličan, djeluje mi da mnogi građani situaciju sa korona vuirusom nisu shvatili dovoljno ozbiljno. Njegov epidemijski i pandemijski potencijal su mnogi potcijenili. Na svu sreću 80 odsto oboljelih ima blage simptome ali to nikome ne daje za pravo da se neodgovorno i samovoljno ponaša. Borba sa ovim virusom je udruženi napor i građana i zdravstvenog sistema i zahtijeva lično angažovanje svakog od nas ponaosob. Ovu borbu ne može da iznese samostalno ni jedan jedini zdravstveni sistem na svijetu ma koliko bio spreman za apokaliptične scenarije.

Prema informacijama od kolega iz Italije,  dešavanje u protekle dvije sedmice karakterisala je činjenica da su ljudi reagovali u dva ekstremna vida ponašanja. Prvi je karakterisala panika i paranoja koja je dovela do praznih polica u martketima (što smo nažalosti mi iskusili ovdje) a drugi je karakterisala potpuna ravnodušnost i negiranje da se bilo šta dešava. Najteže je  bilo naći balans koji je i ključ pobjede nad ovim virusom, a to je lekcija koju moramo da naučimo dok još uvijek imamo vremena – da je lična odgovornost, angažovanost, posvećenost, praćenje saopštenja i preporuka zdravstvenih vlasti, odupiranje pritisku i izmišljenim informacijama sa društvenih mreža, obrazac koji moramo primjeniti.

MONITOR: U kojim slučajevima je neophodno testiranje na ovaj virus? Koliko je do sada ljudi u Crnoj Gori testirano na korona virus i da li ima dovoljno testova?

BEGIĆ: Zaključno sa 11.03.2020. godine u ponoć, u Crnoj Gori testirano je ukupno 47 osoba na novi korona virus i svi rezultati su bili negativni.  Stopa testiranih je 7,58/100.000 stanovnika i znatno je viša od nekih država u regionu koje već imaju uspostavljeno širenje virusa – primjera radi u Srbiji je testirano ukupno 160 osoba sa stopom od 2,3 na 100.000 stanovnika (19 slučajeva) ili u Albaniji koja „ima“ 15 slučajeva i ukupno je testirala 77 sumnjivih: 2,66/100.000.

Testiranje oboljelih se obavlja  u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Nacionalnim planom za postupanje – dokumentima u kojima je predviđeno da se testiranje vrši samo osobama koje ispunjavaju definiciju sumnjivog slučaja gdje je na ovom nivou obolijevanja ključni elemenat činjenica da osoba ima pozitivnu epidemiološku anamnezu, tj. da navodi podatke koji mogu ukazivati na boravak u pogođenom području ili eventualnu izloženost virusu.

Dijagnostika se sprovodi u laboratorijima Instituta za javno zdravlje Crne Gore i trenutno dostupna količina testova je dovoljna za prvi talas obolijevanja. Isporuka novih količina testova se očekuje.

MONITOR: Pojedine zemlje zbog nedostatka zaštitne opreme odlažu operacije. Da li u Crnoj Gori ima dovoljno zaštitne opreme za medicinsko osoblje?

BEGIĆ: I Klinički centar Crne Gore je u sklopu priprema za postupanje u slučaju masovnog obolijevanja od novog korona virusa odlučio da odloži kompletan „elektivni“ hirurški program. To znači da su odložene sve operacije koje nisu hitne,  odnosno operacije pacijenata koji nisu životno ugroženi. Ovo je samo jedna od mjera koje su predviđene u sklopu sprečavanja širenja infekcije i racionalne potrošnje lične zaštitne opreme a postoji i čitav niz drugih mjera koje je Institut dostavio zdravstvenim ustanovama kako bi se postojeća količina opreme koristila na najracionalniji mogući način.

Glavni problem sa ličnom zaštitnom opremom nisu postojeće količine već činjenica da se njena potrošnja ne može predvidjeti te da je situacija na svjetskom tržištu takva da proizvođači sve svoje kapacitete preusmjeravaju na podmirivanje nacionalnih potreba tako da države koje nemaju svoje proizvodne kapacitete ostaju uskraćene uprkos činjenici da raspolažu sa odgovarajućim finansijskim sredstvima. Isto tako i mnoge države ne dozvoljavaju izvoz zaštitne opreme.

Takođe, u mnogim državama zabilježeni su primjeri neracionalnog trošenja zaštitne opreme tako da su određene zemlje pribjegle drakonskim mjerama za zdravstvene radnike ograničavajući količinu opreme koja je dostupna u jednoj smjeni tamo gdje je obolijevanje masovno ali i primoravajući zdravstvene radnike da npr. nose pelene za odrasle ispod zaštitnih kombinezona kako bi se potrošnja kombinezona smanjila. Svi se nadamo da nijedna zemlja neće biti u takvoj situaciji.

MONITOR: Govori se o neophodnosti respiratora u liječenju korona virusa. Da li medicinske ustanove u Crnoj Gori imaju dovoljan broj respiratora?

BEGIĆ: Respiratori, odnosno mehanička pomoć pri disanju je medicinska procedura predviđena za najteže pacijente kojih je na svu sreću jako malo. Cilj cijelog društva treba da bude da se pridržavanjem mjera i preporuka Instituta učini sve što je moguće da respirator nikome ne zatreba. Iluzorno  je očekivati da postoji respirator za svakog oboljelog, ali zato nije iluzorno očekivati da postoji sapun za svakoga – svugdje i svima dostupan i na tome se uporno mora insistirati kao i na strogom pridržavanju svih mjera prevencije.

MONITOR: Kada se očekuje prestanak sezone gripa, i da li će se sa većim temperaturama i opasnost od korona virusa smanjiti?

BEGIĆ: I ove kao i svake sezone, teško je, jako nezahvalno i nemoguće precizno predvidjeti kretanje obolijevanja od gripa. Posljednje nadzorne sedmice bilježi se značajniji pad broja osoba koje su se sa simptomima gripa javljale svojim izabranim ljekarima i za očekivati je da se takav trend nastavi i u sedmicama koje dolaze.

Kada se radi o visokim temperaturama, nisu one isključivo te koje same pogoduju smanjenju širenja respiratornih infekcija već posebno količina UV zraka koji negativno djeluju na opstanak virusa na površinama. Ograničena količina naučnih podatka ukazuje da je moguće i za očekivati da sunčani dani pred nama dovedu  do smanjenja rizika od širenja novog korona virusa. Međutim kada se radi o onome što znamo o SARS-u (epidemija završena u julu) ili MERS-u (nikada nije imao jasnu sezonalnost)  još je rano za donošenje bilo kakvih zaključaka.

MONITOR: Koje su generalne  mjere prevencije od korona virusa?

BEGIĆ: Novi korona virus je jedna od najozbiljnijih javnozdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet ikada susreo. Ali uprkos tome izgleda da mnogi nisu shvatili njegovu pravu ozbiljnost. Olako shvatanje problema možda leži i u činjenici da se radi o kapljičnoj infekciji čije mjere prevencije mnogima nisu ni po čemu posebne i specijalne a veoma su učinkovite naročito u situacijama kada ne postoji specifična prevencija tj. vakcina. Tako u cilju prevencije obolijevanja svi treba da se pridržavaju jednostavnih pravila lične higijene (ponajprije higijene ruku), bontona (kijanje i kašljanje u papirnu maramicu koja se odmah nakon toga baci a ruke operu), higijene životnog i radnog prostora (dezinfekcija radnih površina i predmeta) kao i mjera društvenog distanciranja – udaljavanja i izbjegavanja kontakta sa osobama koje imaju simptome respiratornih infekcija. Posebno je bitno izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta ali i izbjegavanje nekih oblika ponašanja koji su tako svojstveni našem kulturološkom miljeu pa su samim tim i teški za sprovođenje – kao što su rukovanje, grljenje i ljubljenje u obraz.

Sve nabrojane mjere su istovremeno i mjere prevencije gripa i drugih respiratornih oboljenja.

MONITOR: Koji dio populacije bi trebao da bude na posebnom oprezu?

BEGIĆ: Ovo je po prvi put da ovaj soj korona virusa izaziva oboljenje kod ljudi. Samim tim svi smo podjednako osjetljivi na njega pri čemu osjetljivost na novi virus ne zavisi od boje kože, religije niti nacije.

Naravno, određene situacije i stanja neke osobe zaista stavljaju pod povećani rizik kako od obljevanja (npr. zdravstveni radnici zbog prirode svoga posla) tako i od razvoja komplikacija i najtežih, smrtnih, ishoda – osobe  starije od 65 godina, lica sa hroničnim bolestima i stanjima i slično.

Prema trenutno dostupnim informacijama posebno osjetljivi za razvoj komplikacija i smrtnih ishoda su stari. Stari su posebno ranjiva  kategorija, kada se radi i o mnogim drugim bolestima i stanjima i nerijetko u potpunosti zavise od svoje okoline. Ovdje je to posebno naglašeno te je samim tim posebna odgovornost na svim elementima društva da zaštite svoje roditelje i starije sugrađane pridržavanjem mjera prevencije.

 

Razlika između gripa i korone

 

MONITOR: Kako ljekari mogu razlikovati korona virus od običnog gripa?

BEGIĆ: Simptomi infekcije novim korona virusom su nespecifični i u dobroj mjeri podsjećaju i nerijetko su identični simptomima gripa.

Klinička slika bolesti u rasponu je od jako blagih simptoma do teške upale pluća koja se može završiti i smrću. Kod gotovo 80 odsto oboljelih klinička slika je blaga do umjerena.

Na osnovu podatka iz studije kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti na 55.924 laboratorijski potvrđenih slučajeva, tipični znakovi i simptomi uključivali su: povišenu tjelesnu temperaturu (87,9 odsto), suv kašalj (67,7), umor (38,1), iskašljavanje gustog sadržaja (33,4), nedostatak daha (18,6), bol u grlu (13,9), glavobolju (13,6), bolove u mišićima i zglobovima (14,8), drhtavicu (11,4), mučninu ili povraćanje (5,0), začepljen nos (4,8), dijareju (3,7), iskašljavanje sukrvice (0,9), i upalu konjuktiva oka (0,8 odsto).

Oboljeli su uglavnom razvijali znakove i simptome bolesti, uključujući blage respiratorne simptome i temperaturu, u prosjeku 5-6 dana nakon infekcije, a najviše do 14 dana.

Upravo zbog činjenice da su simptomi nespecifični u čitavom nizu situacija zabilježeno je inficiranje zdravstvenih radnika koji se prilikom pregleda pacijenata nisu pridržavali mjera prevencije za zdravstvene radnike ili zbog ponašanja pacijenata koji se nisu pridržavali preporuka i nisu tražili pomoć i instrukcije telefonom prije dolaska u  ordinaciju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

TEA GORJANC-PRELEVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: Nedodgovorno se zapostavlja značaj pomirenja u regionu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politika da se namjerno nanosi šteta Crnoj Gori na njenom putu ka EU je očigledna. Svi pomagači takve politike su protivnici članstva Crne Gore u EU, kako god da se zvanično predstavljaju

 

 

TXT: MONITOR: HRA i Centar za ženska prava osudili su napad Zorana Ćoća Bećirovića na novinarku Pobjede Anu Raičković, kao apsolutno neprihvatljiv čin nasilja.  Kako vidite dosadašnje reakcije nadležnih i šta bi država morala da učini? 

GORJANC-PRELEVIĆ:Reagovanje nadležnih je onakvo kakvo treba da bude. Državni vrh je jednoglasno osudio napad, policija je u saopštenju posebno naglasila da želi da unaprijedi bezbjednost novinara, osumnjičeni su odmah privedeni, zadržani i određen im je pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela, jer su izrečene ozbiljne prijetnje novinarki i njenom sinu, i mogućeg uticaja na svjedoke. Sada je važno da procesuiranje bude efikasno, da se postupak ne razvodnjava godinama kao što se dešava. Krivični zakonik od 2021. propisuje strožije kazne za napade na novinare, ali je važno i da se vidi da pravni sistem funkcioniše i da se postupci vode u razumnom roku. Zabrinjava što je ovo sudeći po Sindikatu medija već 18. incident na štetu novinara ove godine.

Reakcije na ovaj događaj, koji nije smio da se desi, pokazuju i dvije karakteristične pojave. Prvo, u javnosti su prisutne naglašene osude napada na novinarku od strane muškog dijela društva, posebno zbog toga što je sve počelo intenzivnim dobacivanjem uvreda ženi iz mraka od strane trojice muškaraca. Važna je ta osuda, jer se naši dječaci moraju učiti novim i mnogo boljim obrascima ponašanja. U tom smislu je ohrabrujuće i svjedočenje novinarke Raičković da sin Bećirovića ni na koji način nije učestvovao u napadu ili vrijeđanju. Druga, razočaravajuća pojava, je to što iako je bilo očevidaca, niko nije pokušao da se umiješa, zaštiti novinarku i spriječi napad, niti je iko drugi, osim nje, pozvao policiju, a to je najmanje što je moglo da se uradi, makar anonimno.


MONITOR: Promocija mržnje, zajedno s mizoginijom i religijskim fanatizmom, sve je prisutnija u crnogorskom društvu, upozorili ste na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Šta to govori o ovom društvu, njegovim vlastima i institucijama? 

GORJANC-PRELEVIĆ:Uvijek su državni zvaničnici i političari ti koji kreiraju atmosferu, kako mirnodopsku, tako i ratničku. Ova sad nažalost više vuče na ovu drugu. Mislim da se veoma neodgovorno zapostavlja značaj pomirenja u regionu i za crnogorsko društvo i za odnose sa susjedima, a i za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju. Odnosi sa Hrvatskom su bez ikakve potrebe na najnižem nivou od devedesetih, samo zato što je to odgovaralo vlastima u Srbiji. Sad se ponovo zloupotrebljava slučaj zločinca Balijagića, koji je u bjekstvu, za potpirivanje međuvjerskih i međuetničkih sukoba na sjeveru Crne Gore. Politika da se namjerno nanosi šteta Crnoj Gori na njenom putu ka EU je očigledna. Svi pomagači takve politike su protivnici članstva Crne Gore u EU, kako god da se zvanično predstavljaju. Zanimljivo je i da aktivno bježe od optužbi nadležnih za govor mržnje, bilo tako što se kriju iza imuniteta, kao Marko Kovačević, ili tako što se ne registruju kao mediji u Crnoj Gori, kao portali koji slede politiku srpskih i ruskih vlasti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR DUŠKO LOPANDIĆ, PROFESOR EVROPSKOG PRAVA I PREDSJEDNIK FORUMA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE IZ BEOGRADA: Jedino predvidivo u Trampovoj budućoj politici je da je ona nepredvidiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trampov pristup će ohrabriti „orbanovsku desnicu“ u Evropi- i možda pojačati neslogu. S druge strane, njegov negativni odnos odnosno ignorisanje EU, možda može da proizvede i efekat veće kohezije država članica- kako se to, na primjer, desilo u slučaju „bregzita“

 

 

MONITOR: Nakon pogibije 14-oro ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, organizovani su protesti na koje je vlast reagovala privođenjima i hapšenjima. Mnogima je sve to izgledalo kao repriza događaja iz decembra 2023. Hoće li se, i ovog puta, pokazati da vlast ima uspješan način da suzbije nezadovoljstvo i revolt građanstva?

LOPANDIĆ: Radi se verovatno najvećoj nesreći ovog tipa koja se pamti u Srbiji. Nesreća se desila nakon velike rekonstrukcije stanične zgrade, koju su vlasti dva puta svečano otvarale. Ovo je skandaloznan slučaj, gde se mešaju različiti nivoi odgovornosti javnih vlasti i privatnih firmi uz učešće stranaca, veliki novac i korupcija, kao i drastična nekompetentnost i neodgovornost. Gotovo rendgen slika načina na koji SNS vlada Srbijom. Malo – malo, pa nam se nešto sruši na glavu – bilo fizički ili simbolično. Od nesreće prošlo je već dosta dugo a da još niko od odgovornih investitora, izvođača ili nadležnih za nadzor nije čak ni pritvoren – sa izuzetkom aktivista koji su učestvovali u protestima zbog nesreće. Građani su s razlogom besni, a vlasti su odgovorile uobičajenim manipulacijama i odugovlačenjem. SNS je ubacio svoje ekipe da tokom velikog protesta u Novom Sadu prave štetu, kako bi za to optužili organizatore. Već viđen scenario. Nezadovoljstvo i revolt građana neće stati jer ni vlast neće prestati da proizvodi nepočinstva i skandale u serijama.

MONITOR: U izvještaju EK o napretku Srbije, nije primijećen značajan pomak. Ministarka Tanja Miščević očekuje otvaranje novog klastera do kraja godine, mada je to sasvim neizvjesno…Nakon toga, Aleksandar Vučić u obraćanju na samitu Evropske političke zajednice, više  puta je insistirao na strateškom pristupu u politici proširenja, u kontekstu globalnih promjena. Kako vidite dinamiku Srbija-EU i politiku proširenja?

LOPANDIĆ: Vučićeva politika je -u strateškim pitanjima, Srbiju dovela od parole „i Kosovo i EU“ do rezultata „ni Kosovo, ni EU“. Srbija se od 2021. godine nije pomerila u pregovorima sa EU. Ipak, zapazivši sa kašnjenjem da se geopolitička situacija u Evropi i svetu menja-a da je politika proširenja EU oživela, uključujući vesti o napretku Crne Gore i Albanije, Vučić obnavlja priču o ulasku Srbije u Uniju (ranije je samo ponavljao da smo „na evropskom putu“). Osim toga, već neko vreme je primetno tzv. puzajuće okretanje režima ka „političkom zapadu“, što se objašnjava nastojanjem vlasti u Beogradu da očuvaju zapadnu naklonost popuštanjem u nekim bitnim pitanjima (poput odnosa prema Kosovu u „dijalogu“ Beograd- Priština), kao i angažovanjem ili rasprodajom nacionalnih resursa (koncesija za kopanje litijuma, nabavke vojnih aviona u Francuskoj) i drugim merama, poput pomoći i prodaje oružja Ukrajini, jačanja saradnje sa Izraelom… Najnoviji izveštaj Evropske komisije potvrđuje utisak da u Srbiji nema bitnijeg napretka, što znamo. Geopolitika je bitna ali bitne su i reforme u suštinskim pitanjima demokratije, vladavine prava, slobode medija i sl., a u tome režim neće popustiti osim kada na to bude prisiljen. Sa Planom rasta za Zapadni Balkan EU je uvela jedan novi sistem „štapa i šargarepe“ u vidu direktne veze između obećanih koraka u reformama i isplate finansijske podrške. Videćemo kako će to funkcionisati u praksi.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN JOVIĆEVIĆ, REDITELJ I TEORETIČAR FILMA: Topli film

Objavljeno prije

na

Objavio:

Topli film je nastao iz ogromne istorijske građe koju sam već posjedovao, i nakon fantastike i žanrova, kvir je bio nekako logičan slijed. Pitao sam se u koliko filmova se prepoznaju kvir osobe, osobine ili ponašanja, koliko se filmova tematski može povesti pod termin kvir

 

Hibridni dokumentarac Topli film Dragana Jovićevića bavi se kvir fenomenom kroz čak 38 naslova iz jugoslovenske i srpske kinematografije. Topli film imao je premijeru u Solunu, a prikazan je na mnogim festivalima – u Splitu, Paliću, Novom Sadu, Bangkoku, Pekingu, Berlinu, Londonu, Tel Avivu, Ljubljani, Sarajevu, Hagu… Podgorička publika mogla je da ga pogleda na UnderhillFestu i na Nedjelji prajda.

Dragan Jovićević je doktorirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu iz oblasti teorije filma, a osnovne studije završio i na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Autor je kratkih filmova, video radova i instalacija. Osnivač je nezavisne produkcijske kuće Greifer. Objavio je nekoliko filmskih knjiga, jedan roman, brojne kratke priče, pripovijetke, naučne studije i eseje. Urednik je rubrike Kultura u nedeljniku Radar. Ranije je istu funkciju obavljao u NIN-u, Danasu, a bio je i urednik dokumentarnog programa na TV Avala. Takođe je filmski kritičar Radio televizije Srbije.

MONITOR: U istoriji jugoslovenske i srpske kinematografije pronašli ste 65 filmova sa kvir tematikom. Zanimljiv je podatak, koji je na samom početku „Toplog filma“, da postoji scena poljupca dvojice muškaraca u filmu  Čiča Ilije Stanojevića iz 1911. godine. Šta Vas je inspirisalo da se bavite kvir odnosima kroz istoriju kinematografije?

JOVIĆEVIĆ: Više toga. Prvo, Topli film je logičan produžetak mojih ranijih teorijskih radova u kojima sam se bavio reistorizacijom jugoslovenske i kasnije srpske kinematografije, iz različitih perspektiva. Tako sam 2014. napisao knjigu Izgubljeni svetovi srpskog filma fantastike s Jovanom Ristićem u kojoj smo tražili sve momente gde je fantastika ušla u ovdašnje filmove i otkrili još impozantniji broj od gotovo 250 filmova, što dugih što kratkih. Odmah zatim, doktorirao sam na Fakultetu dramskih umetnosti sa tezom o žanrovima u srpskoj kinematografiji, što je objavljeno i kao knjiga nekoliko godina kasnije. Topli film je nastao iz ogromne istorijske građe koju sam već posedovao, i nakon fantastike i žanrova, kvir je bio nekako logičan sled. Pitao sam se u koliko filmova se prepoznaju kvir osobe, osobine ili ponašanja, koliko se filmova tematski može povesti pod termin kvir. I naravno, sasvim mi je jasno da će to biti film a ne knjiga ili naučna publikacija, jer  su kvir likovi prosto filmičniji. S druge strane, često čujemo priču o cenzuri nekog filmskog sadržaja zbog gej likova, da je neki glumac odbio da igra gej osobu ili da mlade reditelje te tematike, koje su goruće u svetskoj kinematografiji, uopšte ne interesuju. Ili ih interesuju, ali ne dobijaju finansijsku podršku za njihovo nastajanje. To je sve otvorilo pitanje homofobije, kojim sam na drugom planu hteo da se ovim filmom bavim.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo