Početkom devedesetih nacionalne partije su promijenile ustavnu prirodu države BiH i od onoga što je ona bila – država svih njenih građana, pretvorile je u konfederalnu diktaturu konstitutivnih naroda

MONITOR: Prije tri godine, u intervjuu Monitoru, rekli ste da  ozbiljni politički analitičari BiH svrstavaju u kategoriju neuspjelih država (failed state). Je li i danasBiH neuspjela država?

KOJOVIĆ: Naravno. To je stanje koje je neophodno kako bi SDA, HDZ, SNSD i slične stranke bili na vlasti. Razlog zbog kojeg je BiH, u smislu snage i autoriteta državnih institucija, u smislu depersonalizirane vladavine zakona, neuspjela država je isključivo političke prirode. SDA, HDZ, SNSD i slične partije ne žele konkurenciju. Njihov modus operandi je sljedeći:nema insititucija, nema zakona – samo vas mi, ako ste nam lojalni, možemo zaštiti. Slučajevi dokazanog političkog kriminala leže u tužilačkim ladicama i skupljaju prašinu, a čovjek zbog naramka posječenih drva za grijanje leži u zatvoru jer nije bio član “svoje” etničke partije, nije legitiman. Što su jače nacionalne partije to je država BiH slabija.

MONITOR: Je li Bosna i Hercegovina “bure baruta” kao što je nedavno izjavio francuski predsjednik Emanuel Makron?

KOJOVIĆ: Nepravedne su, netačne i opasne takve izjave o BiH.

Ta Makronova izjava o BiH, o NATO-u i odnos prema aspirantima za EU daleko više govori o njegovom putovanju s jednog na drugi, s lijevog na desni, kraj političkog spektra nego o bilo čemu.

Još jednom smo u slučaju Makrona, kada je francuska politika u pitanju, pomislili da sviće,a ustvari se radilo o zalasku sunca.

MONITOR: Vi ste na čelu stranke koja je uvjerena da je moguća moderna, demokratska država Bosna i Hercegovina. Kako ona može da postane takva?

KOJOVIĆ: Ona je jedino takva i moguća. Početkom devedesetih nacionalne partije su promijenile ustavnu prirodu države BiH iod onoga što je ona bila – država svih njenih građana, pretvorile je u konfederalnu diktaturu konstitutivnih naroda. Kako izgleda BiH iz vizije nacionalističkih partija imali smo priliku vidjeti u proteklih 30 godina. Rat, siromaštvo, beznađe, apatija.Građanin, Bosanac i Hercegovac, je svugdje i stalno, diskriminisan. Države i vladavine zakona nema, a nacionalne partije nekoga ko se prije svega osjeća kao građanin BiH ili jednostavnije Bosanac ili Hercegovac, doživljavaju kao najveću opasnost po svoju vladavinu.

BiH će ili postati moderna, evropska država ili će nacionalisti politički dovršiti ono što su tenkovima započeli devedesetih i potpuno je etnički podijeliti. To je politička borba koju vodi Naša stranka i koja se iz izbornog ciklusa u ciklus uduplava po broju glasova i već dugo nosi kvalifikaciju najbrže rastuće stranke u BiH. Ako bih odgovor na vaše pitanje potpuno pojednostavio on bi glasio ovako- oni sami neće nikad otići sa političke scene, moramo ih pobijediti na izborima. Građani ih moraju demokratski otjerati u historiju.

MONITOR: Zašto se zalažete za BiH koja bi imala jednog predsjednika sa simboličkim ovlašćenjima, da ima državni parlament sa garantovanom minimalnom etničkom zastupljenošću, da nema kantone …

KOJOVIĆ: Zato što imamo sistem sa tri predsjednika države, sa  parlamentarnim sistemom u kome oba doma imaju skoro identične nadležnosti, a jedan od njih, Dom naroda, ima pravo veta i na pitanja koja su potpuno etnički neutralna .Sadašnji sistem upravlja sa oko tri miliona stanovnika na nekih 50 hiljada kvadratnih kilometara preko 14 Vlada, preko 300 ministara, tri telekoma, tri elektroprijenosa. Pokazao se, u smislu stvaranja BDP-a i njegove pravedne raspodjele, kao katastrofalan za sve građane BiH osim za one koji vladaju tim sistemom. Potpuno je logično da najveći državni aparat per capita nije u stanju dvije godine popuniti prvi, najjednostavniji upitnik EU.

MONITOR:  Zalažete se i da se ukine dejtonski Ustav BiH.

KOJOVIĆ: Član 4. Dejtonskog sporazuma je Ustav BiH. Kao i svaki i naš Ustav u sebi sadrži odredbe koje propisuju način njegovih izmjena i dopuna. Dakle, kada dvijet rećine zastupnika zaključi da je suludo u zemlji od tri miliona stanovnika financirati 14 vlada ustav će se promijeniti. Ili kada građanima BiH postane neprihvatljivo da žive u državi koja ustavno diskriminiše ljude na osnovu etničke pripadnosti ili nepripadnosti. Tada će se Ustav BiH promijeniti.Kada to odluče i glasaju u skladu sa svojom odlukom sadašnji ustav se može promijeniti za mjesec dana.

MONITOR: Uskoro će u BiH biti održani lokalni izbori.Koliko će oni imati obilježje nacionalnog, a koliko građanskog?

KOJOVIĆ: Ne sumnjam da ćemo i na ovim vidjeti ono što smo gledali na prijašnjim izborima. Nacionalne stranke će negdje u maju,junu,krenuti sa dizanjem etničkih tenzija, Dodik će vjerovatno opet potegnut neki referendum o otcjepljenju, oni koji su dIjelili političku ljevicu će pozivati na njeno ujedinjenje, a mediji će agresivno promovirati one koji im najviše plate. Građani će biti uznemireni, prepadnuti ili zgađeni tim déjà vu-om I ostati kući na izborni dan.

Oni koji su direktno i egzistencijalno povezano sa strankama na vlasti će glasati, pojedini i više puta. Vjerujem da je to njihov plan. Odigrali su taj igrokaz nebrojeno puta i do sad im je donosio uspjeh.

Nije isto kao do sada ono što se desilo u Sarajevu gdje smo prvi put imali Vladu koja je u samo godinu uspjela pokazati građanima da može bolje, da može poštenoi da se život,kada imate vlast posvećenu zakonitosti, transparentnosti i interesima građanima, brzo mijenja na bolje. To je kod građana probudilo nešto što dugo nisu osjetili – nadu. Vjerujem da će ta probuđena nada postati najjača politička sila u oktobru, na lokalnim izborima.

MONITOR: Vlast u sarajevskom kantonu je, nakon godine vladavine koalicije, preuzima SDA. Šta će to značiti za Sarajevo?

KOJOVIĆ: Nova SDA Vlada u KS još nije izabrana, ali nema razloga vjerovati da će biti drugačija od prethodnih SDA vlada.

MONITOR: I dalje Milorad Dodik prijeti da će se osamostaliti Republika Srpska?

KOJOVIĆ: Neoprostivo je da se to toleriše. Posebnu odgovornost za nečinjenje u Dodikovim stalnim antiustavnim izjavama snosi međunarodna zajednica. U političkom smislu priča o otcjepljenju je laž, u ustavnom smislu takva mogućnost ne postoji, u civilizacijskom smislu to je…političko dno. Dodikova antibosanska retorika je uvredljiva za svakog normalnog čovjeka u BiH, ne samo po sadržaju nego i po formi. To je retorika i ponašanje koje ne bi bilo prihvatljivo ni u civiliziranijim realiti zabavnim emisijama a kamoli u sferi javnog političkog djelovanja. Moraš biti jako neobrazovan, nekultivisani bezobrazan da bi kao Dodik govorio o svojoj domovini.Ja sam po nacionalnosti bosanac i hercegovac, a po etničkoj pripadnosti Srbin.

Dijete sam, u etničkom smislu, miješanog braka, još mješovitije  porodice u kojoj se na to nit gledalo nit fermalo. Ja se primarno osjećam kao građanin BiH, kao Bosanac. Dodik kaže da tako nešto ne postoji.

MONITOR: Aktuelno je i stvaranje trećeg entiteta u BiH – Herceg Bosne. Milan Kučan, bivši predsjednik Slovenije, u nedavnom intervjuu zagrebačkom Večernjem, kazao je da u BiH postoje dva entiteta i da tu Hrvata nema i da misli da to nije dobro. Šta Vi na to kažete?

KOJOVIĆ: Iskreno, ustručavam se da počnem dekonstruisati tu Kučanovu tezu jer ne želim biti nepristojan. S druge strane, ljudi kojI ne poznaju Bosnu, koji ne poznaju kako smo živjeli, kako smo i dan danas izmiješani, kako živimo, upućeni historijom, jezikom, kulturom i osjećajem zajedničke sudbine jedni na druge i jedni smo s drugima i kad se volimo I kad se ne volimoI kroz teška I kroz lijepa vremena, ne mogu je ni razumjeti ni ponuditi rješenja. Što kaže jedan od naših najvećih, Sidran, ne može se čovjek boriti protiv sile koju ne vidi i ne čuje. BiH je zbog svoje etničke i vjerske strukture, alii historije, puno kompleksnija i samim tim sadržajnija, bogatija država od mentalnog modela koji Kučan intelektualno može savladati, razumjeti.

MONITOR:  Oslobođenje je prije nekoliko dana objavilo tekst naslovljen “Policijsko ubistvo Davida Dragičevića (na)plaćeno milion maraka”. Možete li objasniti o čemu se radi?

KOJOVIĆ: Nemam komentara.

MONITOR: Migranti su u Federaciji BiH postali potencijalni izvor problema.  Kako to riješiti?

KOJOVIĆ: Činjenica da mi jedan prevashodno humanitarni, globalni, problem, uprkos nedostatku činjenica koje bi to podržale, uglavnom tretiramo kao bezbjedonosni i međuetnički problem, činimise više govori o duhu vremena u kojem živimo nego o problemu o kojem razgovaramo.Desetine miliona ljudi su u pokretu. Bježe od rata, siromaštva ili sanjaju o boljoj budućnosti za sebe i svoju djecu. Koji je tačno njihov zločin? To što su, zahvaljujući globalizaciji i internetu, shvatili da njihova ili sudbina njihove djece ne mora nužno biti zauvijek određena mjestom rođenja? To što su shvatili da državne granice nisu zaustavile kolonijalne sile, naftne korporacije i preprodavce dijamanata da ulaze i horgaju po njihovim zemljama pa neće ni njih na putu za sigurnost i bolji život? Planeta Zemlja se u određenom prenesenom smislu smanjila, jer je ljudi sve više i više i broj rapidno raste i misliti da u par stotina kilometara možete imati super bogata i super siromašna društva koja će hermetički odvojenim držati tanke linije iscrtane na mapama je iluzorno. Možemo i trebamo  pokušati pravedno rasporediti odgovornost i obaveze za ovaj egzodus.

Kada govorimo o državi BiH onda to znači pravednija raspodjela tereta onoga što zovemo migrantska kriza. Trenutno, Bihać taj cijeli teret nosi na svojim plećima.  Kkad tome svjedočite direktno, a ja sam iz nekog razloga često u Krajini, onda tek shvatite veličinu problema ali se i uvjerite  iu izuzetnu humanost i tolerantnost naših ljudi, u ovom slučaju Krajišnika. Neprihvatljivo što su oni u svemu tome ostavljeni sami. Dodik kaže da je migranstka kriza problem Sarajeva i Bihaća, a ne Banjaluke. On je zabranio otvaranje migrantskih kampova u RS-u. Ne može čovjek ne pomisliti na zemlje koje su u Drugom Svjetskom ratu zabranile ulazak Jevrejima koji su bježali pred nacistima. Nije isto, ali sličnosti ima.

                                        Veseljko KOPRIVICA