Pljačkaški pohodi po crnogorskim selima i katunima sve su učestaliji
Život u crnogorskim selima i katunima sve više se svodi se na preživljavanje, provale, krađe i razbojništva.
Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) prije nekoliko dana ponovo je izvijestio je javnost o novim krađama transformatora iz trafostanica. Ovog puta na Cetinju i u Nikšiću.
,,Ove pojave na Cetinju već poprimaju alarmantne razmjere ako se uzme u obzir da su se iste radnje desile 06. i 09. januara 2020. godine kada su ukradeni transformatori iz trafostanica Lješev Stup 1 i Lješev Stup 2, kao i 31. decembra 2019. godine kada je došlo do krađe iz trafostanice Ulići”, saopšteno je iz CEDIS-a.
Trafostanice na Cetinju su nagrđene od strane vandala. Kako se navodi u saopštenju, nepoznate osobe su ukrale transformator snage 50 kVA kao i pripadajuće mu veze sa NN blokom iz trafostanice Izvori. Iz trafostanice Musta rupa ukraden je transformator snage 50 kVA kao i veze transformatora i niskonaponskog bloka. U Nikšiću je obustava u napajanju električnom energijom dijela područja Kočani izazvana nasilnim prekidom 80 m kabla iz trafostanice Kočani II.
Iz ovih razloga, više sela na Cetinju i u Nikšiću ostala su bez struje. Popravke ponekada znaju da potraju i po dva dana.
I ranije su trafostanice i elektro mreže pod visokim naponom bile na udaru lopova. Naročito na teritoriji opština Berane i Andrijevica. Prije manje od dva mjeseca ukradeno je transformatorsko ulje iz četiri stubne trafostanice. Jedna od njih, Jugovina, redovna je meta pljačkaša. Prema procjenama CEDIS-a, ovo je čak 101. put od avgusta 2015. godine, da je na području Berana, Rožaja, Andrijevice, Plava, Petnjice i Gusinja evidentirana krađa elemenata sa distributivne mreže.
U realnosti su brojke mnogo veće, ali značajan broj slučajeva ostaje prikriven, jer počinioci ostave minimalnu količinu ulja u transformatoru, kako bi se izbjegao ili odložio havarijski proces.
Na meti kradljivaca najčešće su i bakar iz transformatora i vodova, transformatorsko ulje, kao i L – profili sa stubova distributivne mreže, kao i vrata i prozori na trafostanicama.
Sve krađe uredno su prijavljivane Upravi policiji. Prijave uglavnom ne rezultiraju otkrivanjem ili sankcionisanjem počinioca. Gotovo svakodnevno se otuđuju zaštitni elementi sa trafostanica pod naponom, zbog čega one ostaju neobezbijeđene do evidentiranja krađe, što predstavlja izuzetnu opasnost po građane, naročito u gusto naseljenim mjestima.
Po svemu sudeći, krađa ulja iz transformatora je vrlo unosan biznis. Ono se može koristiti za rad građevinskih mašina i kamiona i kao pogonsko gorivo za traktore i motokultivatore. Štete se mjere desetinama hiljada eura, a lopovi se zbog ovih radnji izlažu opasnostima od strujnog udara.
Mještani sela širom Crne Gore suočavaju se još i sa obijanjem kuća i automobila, krađom oružja, poljoprivrednih mašina, novca, elektro i telefonskih kablova, pa čak i stoke. Tako je prošle godine iz dvije džamije u selima Kalica i Savin Bor na području petnjičke opštine prošle godine ukradeno šezdeset ručno rađenih ćilima značajne vrijednosti. Stanovici bihorskih sela vjeruju da se radi o organizovanom kriminalu, jer se, kako kažu, na nekim radio stanicama pojavljuju oglasi za otkup starih ćilima po bagatelnim cijenama, a potom im se vrijednost uvećava kada se prenesu za Tursku. O ovome je Monitor i ranije pisao.
Krađa šumske građe je noćna mora. Najviše stradaju četinari.
Od početka 2019. godine podnešeno je 46 krivičnih prijava za bespravnu sječu šume na poznate počinioce, što bi trebalo da predstavlja izvjesni napredak u odnosu na prethodni period kada su prijave bile uglavnom na NN osobe. Za privatne šume podnijeto je osam prekršajnih prijava, četiri protiv službenika Uprave za šume zaduženih za čuvanje šuma i jedna za uzurpaciju državne movine, rečeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Centar bezbjednosti (CB) Bijelo Polje je u septembru 2019. godine protiv B.K. iz Mojkovca podnio krivičnu prijavu zbog nesavjesnog rada u službi, odnosno nedozvoljene sječe četinara i lišćara na reonu Petrovica omar i Crvena lokva čija je vrijednost veća od 10 hiljada eura. Podnijete su još krivične prijave protiv M.M. zbog šumske krađe na Bjelasici u količini od 20.16 m3 bukovog drveta, i T. P. zbog nelegalne sječe lišćara u Gradišnici Jelovica čija je ukupna vrijednost gotovo 28 hiljada eura.
U Pljevljima je takođe konstatovana bespravna sječa preko 150 stabala. Kolašin je jedan od najugroženijih gradova kada je riječ o krađi drvne građe. Prema navodima iz Ministarstva poljoprivrede, na prostoru Kolašina se očekuje procesuiranje tri koncesije gdje su nadležni službenici omogućili da se posiječe višestruko veća količina drvne mase od ugovorene.
Kao da sve ovo nije dovoljno, na spisku briga mještana crnogorskih sela nalaze se i opasnosti koje vrebaju od divljih životinja u potrazi za hranom.
Zabilježeno je najviše napada od vuka. Vuku Konjeviću iz bjelopoljskog sela Ponikvice dva puta su vukovi desetkovali stada ovaca. Ograda, čija je svrha bila da zaštiti stado, nije bila prepreka za gladne zvijeri. Ovce su stradale tako što su im vukovi preklali vratove, a neke su bile potpuno rastrgnute. Od 19, koliko ih je imao prije napada čopora posljednji put, preostalo je samo 8.
Braću Mirka i Čedomira Baltića iz Smrduše kod Nikšića, koji žive od stočarstva, zadesila je slična nevolja prije nešto više od godinu dana. Njima su, od ukupno 21 grla stoke, vukovi preklali sedam jarčeva, pet koza i četvoro jaradi.
U svijetu se ovakvi slučajevi rješavaju tako što država nadoknadi gubitke. U Crnoj Gori to često nije slučaj. Češće onima koji se nađu u ovakvoj situaciji u pomoć priteknu komšije. U Njemačkoj je, na primjer, Organizacija poljoprivrednika nedavno pozvala vlasti na promjenu zakona o lovu na vukove, nakon porasta broja stoke koja je stradala od predatora, piše Dojče Vele.
Jedne od upornijih štetočina su lisice, pored kojih živinarnici jedva opstaju. Zbog toga Мinistаrstvо poljoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori od 2011. godine sprovode kampanju oralne vakcinacije lisica protiv bjesnila, kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i domaćih životinja.
Život u crnogorskom selu priroda je učinila surovim. Ljudi ga dokrajčuju.
Andrea JELIĆ