Za potrebe propalog avioprevoznika platićemo mnogo, bez garancija da će to biti dovoljno da kompanija ostane na nogama. Aerodrome, istovremeno, nudimo u zakup. Da drugi odlučuju ko, kad i kako može u Crnu Goru
Početkom nedjelje obaviješteni smo kako je Vlada utvrdila Predlog zakona o konsolidaciji i razvoju Montenegroerlajnsa (MNA). Kompanije koja, napisaše, “svojim poslovanjem utiče na ekonomski razvoj Crne Gore u cjelini”.
Vlada je od parlamenta zatražila da predloženi zakon usvoji po ubrzanoj proceduri, pravdajući se potrebom da „u što hitnijem roku isplate zaostale obaveze prema državi, dobavljačima, Aerodromima, SMATS-i (Kontrola leta Srbije i Crne Gore), kako se ne bi ugrozilo redovno obavljanje prevoza putnika”. Cijena, „prava sitnica“, 155 miliona.
Koliko je ta stvar hitna svjedoči podatak da MNA državi duguje 25 miliona na ime poreza i doprinosa na plate za poslednjih 20 godina. I još devet miliona „za druga davanja“. To je crnogorsko državno knjigovodstvo: na strani rashoda „ostali troškovi“ a u prihodima „i druga davanja“. Šta tu može biti nejasno?
Bilo bi zabavno kada bi se parlament oglušio o vladin zahtjev da predloženi zakon zbrzi i usvoji pod svjetlošću novogodišnjih lampiona. Šteta je da se sa ovakvom pričom i zakonom ne pozabavimo na tenane.
Svega tu ima. Država će, kao kompenzaciju za ulog (kažu: dokapitalizacija!?) od 155 miliona dobiti akcije MNA. Vlada u toj kompaniji već posjeduje 99,92 akcijskog kapitala, pa proizilazi da je vrijednost akcija nacionalne avio kompanije malo manja od 200 milijardi. To je deset puta više od ukupno procijenjenog imetka na prostoru Crne Gore (nekretnine, akcije, novac…).
Vlada namjerava da prvo potroši naš novac a tek onda provjeri ispravnost svojih poslovnih promišljanja. „Ovaj model će nam već iduće godine pokazati da li su naše procjene dobre“, predočio je premijer Duško Marković, „Ako te procjene ne budu dobre i ako ne budu davale rezultate, likvidacije i stečaj su uvijek na stolu“.
A gdje će tada biti naših 100-155 miliona?
Mmožda je važnije da priču o budućnosti MNA počnemo od osnovnog: treba li nam aviokompanija u ovakvom stanju ili je moguće druge avioprevoznike podstaći da preuzmu posao Montenegroerlajnsa?
Premijer je predočio svoju računicu. MNA na crnogorske aerodrome doveze 30 odsto od ukupnog broja putnika. „To je preko 75 miliona prihoda MNA i to je 180 miliona posrednog doprinosa crnogorskoj ekonomiji i javnim finansijama”, kaže Marković uz poentu da je novac dat MNA ulaganje a ne potrošnja. „Ako svake godine nemamo 200 miliona eura prihoda koje nam donosi MNA, onda nam dolaze u rizik i plate i penzije…“.
Između „crnogorske ekonomije“ i „javnih finansija“ postoji značajna razlika. Ako MNA „posredno“ svake godine preveze turiste koji ovdje potroše 180 miliona zašto u njegovom spašavanju ne učestvuju oni koji uzmu taj novac. Ili hotelijerima nije bitno ko prevozi njihove goste, a vjeruju da će ih neko svakako prevesti.
Da li smo te opcije razmotril na valjan način?
U obrazloženju predloženog zakona o pomoći MNA Vlada navodi kako bi bile potrebne dvije – tri godine da drugi avioprevoznici preuzmu postojeće linije MNA, a da bi do tada turistička privreda imala pad od 120 miliona.
Jesmo li sigurni da je to gora opcija u odnosu na ideju da u rupu u koju smo već bacili više od 100 miliona sada položimo i dodatnih 155?
Dok izdvaja desetine i stotine miliona da spasi nacionalnu aviokompaniju kojoj, možda, i nema spasa, Vlada se svim silama trudi da iz državnih ruku izuzme jedan od naših najdragocjenijih resursa – aerodrome.
Zbog navodnog nedostatka novca za modernizaciju (oko 80 miliona) vlast je naumila da u višedecenijski zakup da oba crnogorska aerodroma. Oni, trenutno, na raspolaganju imaju više od 30 miliona. Vlada će im, na ime vraćanja duga MNA, dodati još toliko. Onda će sve to umotati u veliku mašnu i predati nekome za avansno plaćene koncesije reda veličine 100-110 miliona.
To liči na vozača koji neumorno popravlja svoj stari automobil u dvorištu gubeći i vrijeme i novac dok dvorišnu kapiju daje u dugoročni zakup nekome za koga ne može tvrditi da tu istu kapiju vremenom neće pretvoriti u pješački prolaz ili zatvoriti dijelom dana/noći. Onako kako smo već vidjeli da zakupci rade na aerodromima u regionu.
Uglavnom, priča o budućnosti aviosaobraćaja u Crnoj Gori nije za hitne postupke. A ako neko, već, treba da leti po ubrzanoj proceduri, neka leti Vlada. I pad je let.
Zoran RADULOVIĆ