DRUŠTVO
UTICAJ TRADICIJE NA ZAPOŠLJAVANJE ŽENA U CRNOJ GORI : Običaji i u kući i na poslu
Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor onlineUstav Crne Gore, Zakon o radu, Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, Istanbulska konvencija garantuju jednakost žena i muškaraca. No, u Crnoj Gori nijesu problem zakoni, već njihova primjena i tradicija diskriminacije
Crnogorska tradicija je puna hvale i poštovanja za žene, koje su, kako fraza govori – stub, a muškarac je glava porodice. O tome da je taj ,,stub” često bio preopterećen i preko granica izdržljivosti, u predanjima se malo spominje. Surovu stvarnost zabilježili su stranci koji su navraćali u naše krajeve, među njima italijanski putopisac Đuzepe Markoti koji u knjizi Priče o Crnogorkama iz 1896. godine navodi: ,,U trgovini Crne Gore žena je najomiljenije transportno sredstvo: jede manje od konja, ide prečicama kozjom okretnošću i sigurnošću, najbrža je”.
Iako su nam u tradiciji i prošlosti svijetli primjeri bili ekces, od njih se ne odustaje ni danas. Tako statistika govori da bi žene u Crnoj Gori trebale, uz neplaćen rad kod kuće, da rade preko devet sati da bi imale istu platu kao muškarci. U Vladinom Planu aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori (PAPRR) 2017-2021.piše da je razlika u zaradama između muškaraca i žena u Crnoj Gori 13,9 odsto – žene, za iste poslove, zarađuju samo 86,1 prosječne zarade isplaćene muškarcima.
Ono malo statistike i istraživanja, koja su rađena o ovom problemu, pokazuju da su žene većinski zastupljene u sektorima gdje su zarade niže od državnog prosjeka. Najviše ih je u trgovinama u kojima radi oko 40 hiljada radnika, odnosno svaki peti zaposleni – od ukupnog broja zaposlenih žena oko 86 odsto radi u uslužnim djelatnostima, a najviše ih je u trgovini (više od jedne četvrtine).
Da bi kao nekad, zaposlene u trgovinama imale bar jedan zagarantovan dan za odmor, Skupština je u junu usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima. Izmjene stupaju na snagu 15. oktobra pa će prva neradna nedjelja za trgovine biti 20. oktobar. Međutim, ove nedjelje Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Iz Unije poslodavaca Vijestima su kazali da smatraju da je ovaj član zakona nesaglasan sa članom 59 Ustava Crne Gore koji jamči slobodu preduzetništva koja se može ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Kako procedura odlučivanja Ustavnog suda traje od pola do dvije godine, radnici u trgovinama će bar neko vrijeme koristiti blagodeti novih zakonskih normi.
Ustav Crne Gore, Zakon o radu, Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, Istanbulska konvencija… garantuju jednakost žena i muškaraca. No, u Crnoj Gori nijesu problem zakoni, već njihova primjena i tradicija diskriminacije.
,,Formalno se garantuju jednake šanse i mogućnosti za oba pola, ali u realnosti su još uvijek vrlo jake tradicionalne pozicije i uloge žena u porodici i društvu. Negativno utiču na sve aspekte života žena kako u javnoj tako i u privatnoj sferi. Posledično utiču i na zapošljavanje’’, kaže za Monitor Nada Koprivica, iz SOS telefona Nikšić.
Ona kaže da su pojedine korisnice SOS telefona Nikšić svjedočile da su na razgovorima za posao bile ispitivane o bračnom statusu, da li su trudne, planiraju li djecu…
Monitor je pisao o ,,standardnoj’’ proceduri prilikom intervjua za posao: ,,Prvo se gleda fizički izgled. Kad to zadovoljite slijedi kanonada pitanja: godine, da li ste u braku, imate li djece, planirate li djecu… Ako prođete taj test, onda se čude što ste sami, pa opet krene: planirate li brak, djecu…”, ispričala je jedna nezaposlena Podgoričanka.
Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće za Monitor kaže da žene koje se njima obrate uglavnom rade po nekoliko poslova: ,,Nikada to nijesu poslovi iz struke. Rade najteže poslove, ne biraju. A imamo profesorica, pravnica, arhitekticu, tehnologa… Dolaze nam i žene koje pokrivaju neka visoka radna mjesta i sve one pričaju da svojim šefovima pripremaju sve – od izveštaja do govora. Teško se izbore za bolju poziciju”.
Koprivica ističe da poseban problem predstavlja činjenica da su poslovi u domaćinstvu i dalje u najvećoj mjeri obaveza žena: ,,Država nema adekvatno razvijene servise za podršku (briga o djeci, briga o starima) što ženama onemogućava da na isti način kao muškarci učestvuju u društvenim i socijalnim aktivnostima koje su izuzetno značajne za lični razvoj i posledično utiču na mogućnost zapošljavanja i napredovanje na poslu’’.
Ljiljana Raičević kaže da kako na poslu, tako se i u porodici često dešava da žene ne mogu da se izbore za ravnopravam tretman: ,,Ipak, možda se nešto i počelo mijenjati prije deset godina. Ključni problem je što država ne preduzima ništa po ovom pitanju. Organizuju se s vremena na vrijeme neke konferencije o ovoj temi i na tome se sve završava’’.
Posljednje istraživanje koje je rađeno o socio-ekonomskom statusu žena 2013. godine pokazalo je da su žene nakon dolaska sa posla čak do osam sati provodile u obavljanju kućnih obaveza. Istraživanje je pokazalo da se gotovo potpuno neuključivanje muškaraca u kućne obaveze, uz istovremeno poziciju donosioca odluka u porodici, prvenstveno percipira kao posljedica tradicije, patrijarhalnosti crnogorskog društva i vaspitanja.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović kazala je, početkom godine, za Pobjedu da nijesu imali dovoljno finansijskih sredstava da se intenzivnije bave pitanjem rodne ravnopravnosti u privatnom životu muškarca i žena, ali da će se ta situacija promijeniti.
Istraživanje koje je, uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, SOS telefon Nikšić sproveo prije par mjesec sa mladima srednjoškolskog uzrasta (15 do 18 godina) u četiri grada – Nikšću, Šavniku, Žabljaku i Plužinama pokazalo je da njih dvije trećine smatra da postoje razlicita zanimanja za dječake i djevojčice. Obrazloženja su bila stereotipna, npr. zanimanja za dječake su, po njima, doktor, advokat, političar, a za djevojčice bolničarka, učiteljica, kozmetičarka, frizerka.
„Moj muž ne radi ništa. Gdje da ga vidi majka da nešto radi. Odmah bi mu rekla da je slabić“, jedna je od izjava u pomenutom istraživanju iz 2013. Međutim i tada su zabilježeni pozitivni trendovi, pa su žene mlađe generacije, do 35 godina, istakle borbu protiv patrijarhalnih odnosa i vrijednosti najznačajnijom za rodnu ravnopravnost. Navele su i da je za njih ova borba individualna i zavisi isključivo od žene – „svaka žena može da se izbori da bude ravnopravna“.
Da se stvari mijenjaju, govori i podatak da je prošle godine više od 400 muškaraca iskoristilo pravo na roditeljsko odsustvo.
,,Tradicionalne uloge koje su nametnute ženama nanose ogromnu štetu cjelokupnoj zajednici jer nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišteni potencijali više od polovine stanovništva u Crnoj Gori. Sve dok se to ne desi neće biti moguće riješiti društvene, ekonomske i političke probleme i napredak za sve u Crnoj Gori’’, ističe Koprivica.
Bez Indeksa rodne ravnopravnosti
Crna Gora još uvijek nema Indeks rodne ravnopravnosti, koji se obavezan u zemljama EU, u kojoj je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od osnovnih vrijednosti. Indeks se sastoji od šest ključnih domena – rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, uz dva prateća – nailaženje na neravnopravnost i nasilje.
Iako su sporazum o saradnji za izradu Indeksa Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Monstat potpisali septembra 2016. još uvijek nije urađen, iako Monstat već četiri godine objavljuje publikaciju Žene i muškarci u Crnoj Gori.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović je početkom godine za Pobjedu izjavila da bi Monstat trebao da indeks rodne ravnopravnosti objavi do kraja ove godine: ,,Krenućemo u taj proces i mjerićemo gdje je po tom pitanju mjesto Crne Gore među razvijenim zemljama. Evropski institute za rodnu ravnopravnost se bavi tom statistikom’’, kazala je Pejović.
Možda je jedan od razloga zašto još nemamo ovaj Indeks činjenica da bi on otkrio ne samo rodnu neravnopravnost. Zamislite pravi indeks u kome je sve transparentno u domenu novac, pa da se objelodane podaci o sistemu zarada, dodacima, bonusima, nagradama, službenim putovanjima, radu u odborima, dodjeli stanova…
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
Sara Grejs Ivanović, dijete, pijanistkinja: Talenat bez podrške
-
DR IGOR MIĆUNOVIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA AKUPUNKTUROLOGA CRNE GORE: Lijek za cijelog čovjeka
-
BRANISLAV GRUBAČKI, OSNIVAČ NOVOG OPTIMIZMA IZ ZRENJANINA: Srbiju je uzurpirala kriminalno-politička hobotnica
-
Svetlost u mraku
-
I slikar i scenograf
-
ISKUSTVA RODITELJA ROMSKE DJECE SA VRŠNJAČKIM NASILJEM: Ispisuju ih ili uče da trpe
DRUŠTVO
KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona
Objavljeno prije
3 danana
15 Novembra, 2024Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama
Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).
CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.
Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.
Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.
Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu
Objavljeno prije
1 sedmicana
8 Novembra, 2024Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije, kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem
Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.
Činilo se da je Vlada odustala od tog posla. No, samo dva dana nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.
Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović. Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete. To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.
Studentski dom će Vlada sada kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetiskih rezervi ,,dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu”.
Sve to odgovara ugovoru koji su 21. oktobra potpisale ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i izvršna direktorica Čelebić City Milena Brajović, koji je u međuvremenu, prema saznanjima Monitora, raskinut. U tom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa PDV-om), a dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. Baš onoliko koliko je Vlada sada odlučila da opredjeli za novi studentski dom. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.
Nakon što je poništila tender, Vlada se sada poziva na odredbe Zakona o javnim nabavkama koje je prethodno prekršila.
Član 14 definiše izuzeća, pa se navodi da se on ne primjenjuje na: kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose. Prigodna rupa u zakonu.
Monitor je pitao Vladu,odnosno ministarstva uključena u ovaj posao – zbog čega sada kupuju objekat za novi studentski dom mimo postupka javne nabavke.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade su objasnili da je, nakon potpisivanja ovog ugovora, Ministarstvo prosvjete upozoreno od strane Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore da Ministarstvo prosvjete nije organ u čijoj nadležnosti je vođenje, evidencija i sticanje državne imovine, te stoga se upućuje na raskid ugovora i primjenu procedure od strane ovlašćenog organa. To potvrđuje ranije pisanje Monitora.
Iz Ministarstva tvrde i da nijesu isključili javni poziv. „Upravi za državnu imovinu dostavili smo Zahtjev za raspisivanje javnog poziva na koji se mogu prijaviti svi zainteresovani ponuđači. Dostavljena je i specifikacija potreba koje budući objekat treba da zadovolji kako bi se u njemu pružale usluge studentskog smještaja”, piše u odgovorima iz Vlade.
Iz Radunovićevog Ministarstva su Monitoru odgovorili da će ,,Uprava za državnu imovinu pokrenuti zakonski propisanu proceduru za kupovinu predmetnog objekta u skladu sa instrukcijama Ministarstva prosvjete, koje je Uprava dobila dana 06.11.2024. godine”. No, oni ističu da je ,,u skladu sa članom 14 stav 1 Zakona o javnim nabavkama kupovina prostora tretirana kao izuzeće iz Zakona, pa se u realizaciji ovog pravnog posla neće primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama”.
Dodali su i da se razmatra mogućnost izgradnje novog studentskog doma na zemljištu Univerziteta Crne Gore (UCG).
Monitor nije dobio odgovore ni na pitanja upućena kompaniji Čelebić.
Vladinu kupovinu studentskog doma odlukom građanski aktivista Aleksandar Dragićević komentariše: ,,Kako je Vlada kolektivni organ, ne podliježe krivičnoj odgovornosti pa su na ovaj način našli prostor da nekome naprave uslugu i da niko nikad ne može odgovarati”.
Kao što je Monitor pisao,dio hotelaVerde koji je planiran za budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Tako se obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa.
Plan da objekat Čelebića postane studentski dom za UDG odavno postoji. Sedam godina od osnivanja tog privatnog univerziteta, u avgustu 2015. preduzeće „Čelebić” objavilo je namjeru da gradi studentski internat u Donjoj Gorici, za akademce UDG i đake međunarodne osnovne i srednje škole.Od Ministarstva održivog razvoja i turizma u julu 2018. dobijaju građevinsku dozvolu za izgradnju Internata za potrebe Univerziteta, koju potpisuje tadašnji ministar Pavle Radulović. Objekat je izgrađen 2020. godine.
U listu nepokretnosti jasno stoji da se radi o đačkom domu. Ipak četvorospratnu zgradu sa podrumom inženjer građevinarstva Aleksandar Rakočević, u svojoj procjeni, koju je naručilo Ministarstvo prosvjete tretira kao hotel. I taj objekat hotela Verde, zajedno sa zemljištem od 3.505 kvadrata, te sa kompletnom opremom, namještajem i ostalim enterijerem, procjenjuje na 6,3 miliona.
Stručnjak za ovu oblast koga je Monitor kontaktirao smatra da je metod procjene sporan jer se radi o kupovini imovine a ne biznisa. Da je vršena procjena imovine, cijena objekta bi bila znatno manja.
Fidelity consulting izveo je računicu da će kvadrat u studentskom domu Donja Gorica biti plaćen preko 2.300 eura.
Sve je počelo u februaru 2024, kada Vlada donosi zaključak o formiranju međuresorske komisije, koja je trebala da pripremi informaciju o smještaju studenata. U aprilu 2024. Vlada usvaja informaciju ove komisije koju su činili predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprave za kapitalne projekte, Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta koja predlaže raspisivanje javne nabavke za ovaj posao. Predlog Radne grupe je bio da se raspiše javni tender ,,koji bi doprinio na transparentnosti, ali i povećao broj potencijalnih privrednih društava koja bi se mogla uključiti u ovaj model ustupanjem svojih objekata”.
Stručnjaci iz oblasti javnih nabavka kažu da sumnju budi i to što je raspisan ograničeni postupak, posebno ako je cilj bio transparentnost i veći broj prijava. Ukazuju i da je u poništenom tenderu na sajtu CEJN navedno da je vrsta nabavke – Roba. Zakon precizira u Članu 75 – Predmet nabavke robe je kupovina, zakup ili lizing robe, sa pravom ili bez prava otkupa koji može da obuhvata postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet nabavke. Četvorospratna zgrada se teško može uklopiti u ovu definiciju.
Nadalje na CEJNU se navodi da – nakon sprovođenja postupka Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda dostavlja izvještaj Vladi, koja donosi odluku. Zakon predviđa da odluku može da donese samo organ koji je raspisao tender, a to je Ministarstvo prosvjete.
Na tender se javio samo jedan ponuđač i to sa duplo višom cijenom od ponuđene. Ministarstvo prosvjete i Vlada su to prihvatili, kršeći Zakon o javnim nabavkama.
I prije potpisivanja ugovora, 13. oktobra presječena je vrpca i izvršena primopredaja objekta od strane ministarke Jakšić Stojanović i Tomislava Čelebića. Postavljena je i tabla sa natpisom Studentski dom Donja Gorica.
Aleksandar Dragićević je prije objavljivanja ovog broja Monitora objavio informaciju dobijenu od studenta – da se krenulo sa iseljenjem dijela studenta koji su trebali da budu smješteni u novi studentski dom, a koji su, dok se posao oko ugovora ne završi, privremeno smješteni u razne domove. Iseljavanje je privremeno zaustavljeno.
Sa tenderom i mimo njega, Vlada je stvorila problem studentima, građanima i samoj sebi. Sve zbog nepoštovanja zakona. U srijedu je lider PzP-a Nebojša Medojević pokrenuo inicijativu kod Specijalnog državnog tužilaštva, pozivajući se između ostalog i na tekst Monitora, zbogu sumnje u korupciju oko kupovine studentskog doma. Po informacijama Monitora, u pripremi je nekoliko krivičnih prijava adresiranih na Ministarstvo prosvjete.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i Srbiji
Objavljeno prije
2 sedmicena
8 Novembra, 2024Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao
Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.
U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…
Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.
Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.
„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.
On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.
„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.
U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata, koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.
Pisac Brano Mandić piše da je potjera za njim slika i prilika naših državica u sofisticiranom modernom svijetu.
„Potjera za zločincem koja se otegla zapravo je mjera jadne službene sposobnosti i granične fikcije na koju smo prinuđeni. Ali više od svega, to je dokaz debele zaostalosti jedne tehnološke nedođije. Sve to djeluje gotovo romantično dok neko u toj nedođiji ne odluči da ubija i kolje“, piše Mandić.
Načelnik prijepoljske policije Željko Kuburović kazao je da je tamošnji teren dosta nepristupačan. Kako je naveo, pregleda se svaka štala, pojata i ambar.
“Teren je pun uvala i vrtača i postoji mogućnost lakog skrivanja i bjekstva. Pokriva se i dio područja oko granice, jer taj dio Balijagić dobro poznaje”, dodao je on.
Cijelu priču dodatno je začinio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavom da je Balijagić vjerski ekstremista i da je to postao tokom dugogodišnjeg zatvorskog staža. Kazao je i da je ubica pobjegao Crnoj Gori, ali da srpskim organima reda neće umaći.
„On je u zatvoru postao pravi fanatik, ekstremni radikalni islamista i to imamo podatke. On naših veza iz Crne Gore – dakle obavještajno“, saopštio je Vučić.
To su odmah demantovali ovdašnje institucije, Uprava policije (UP) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). U saopštenju za medije naveli su da ne postoje operativni podaci koji upućuju na to da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
„Podaci kojima razpolažemo ne upućuju na to da su motivi za izvršenje zločina za koji se sumnjiči da je 25. oktobra u selu Sokolac izvršio A.B, bili vjerske ili nacionalne prirode. Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma“, navodi se u saopštenju.
Nekadašnji direktor Uprave policije Nikola Janjušević upozorio je da su ovakve izjave jako opasne. „Koliko se sjećam, on je u toj emisiji „Ćirilica“ rekao da je moguće da je zločinac Balijagić ubio dvoje nevinih ljudi Madžgalja iz Sokolca jer je vidio ikone u njihovoj kući. To, dok se ne završi istraga, su sve neki operativni podaci koji mogu dodatno da uznemire i javnost i građane u jednoj višenacionalnoj sredini, kao što je Crna Gora“, kazao je Janjušević.
Balijagića su se dotakli i u crnogorskom parlamentu. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da u kriznim situacijama poput trenutne sa odbjeglim Balijagićem, nedopustivo da ne postoji komunikacija institucija sa građanima. To je rekao nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, na početku zasjedanja, čestitao novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu na pobjedi.
“Vaša čestitka bi bila razumljivija kad bi joj prethodio apel premijeru, koordinatoru bezbjednosnih službi, ministru unutrašnjih poslova da revnosnije komuniciraju sa građanima, jer su građani Bijelog Polja i sjevera u velikoj panici. Ne postoji elementarna informisanost, ni brifing od strane bezbjednosnih službi ove zemlje gdje se lice nalazi, da li mu se ušlo u trag i da li su građani bezbjedni”, istakao je Nikolić.
Mandić je odgovorio da je Balijagić u Srbiji, što su potvrdila tamošnje bezbjednosne službe.
I dok se Balijagić šetka po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji , građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni očigledno ne rade svoj posao.
Ministra Šaranovića ometa kritika
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je napomenuo da su od 25. oktobra, kada su na svirep način stradali Milenka i Jovan Madžgalj, svi raspoloživi resursi njegovog resora, Uprave policije i Vojske Crne Gore danonoćno angažovani – kako u potrazi za osumnjičenim, tako i u osiguravanju mira i sigurnosti svih sela Vraneške doline. On je istakao da Crna Gora ne pamti ovakav nivo posvećenosti i angažovanja resursa u potrazi za jednim licem.
“Budite uvjereni da će pravda biti ostvarena uz snažnu i koordiniranu podršku institucija bezbjednosti. Moram ovim putem konstatovati i nedovoljno odgovoran i nerijetko neistinit način komentarisanja, analize i izvještavanja određenih predstavnika političkih subjekata, pojedinaca, bivših policijskih službenika, što je bez dileme moglo imati negativne implikacije po bezbjednost pojedinih mještana ovog područja, a što definitivno ne doprinosi efikasnosti djelovanja policije i vojske u potrazi za Balijagićem”, naveo je Šaranović.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj
SA LJILJANOM TOMANOVIĆ PONOMAREV U OČEVOM ATELJEU: Kroz generacije
Iskorak
ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
-
INTERVJU3 sedmice
VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Nema reforme dok se ne odstrane kadrovi pravosudnog kartela
-
INTERVJU3 sedmice
TAMARA SKROZZA, NOVINARKA I UREDNICA U AGENCIJI FONET, DOBITNICA NAGRADE „DUŠAN BOGAVAC-ZA ETIKU I HRABROST“: Danas trpimo „ pritisak bez otisaka prstiju “
-
DRUŠTVO3 sedmice
HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze
-
Izdvojeno3 sedmice
KORUPCIONAŠKA AFERA MOŽURA NA SUDU U ŠPANIJI: Fersa štiti Đukanovića
-
DRUŠTVO3 sedmice
SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo
-
Izdvojeno3 sedmice
ODRŽAN TREĆI MUNDIJAL PRIJATELJSTVA: Ulcinj ponovo okupio legende sporta
-
DRUŠTVO2 sedmice
ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni zemljom, ni nebom