Nama pomaka u sprječavanju nesavjesne berbe borovice na sjeveru. Iz Uprave za šume kažu da ne odustaju od kontrola, ali da se broj onih koji taj šumski plod skupljaju grebenima ne smanjuje
Priča o tome koliko se nesavjesnim branjem borvnica na sjeveru Crne Gore nonosi šteta tom dragocjenom šumskom plodu, nepromijenjena je minulih par decenija. Zakoni, pravilnici, apeli, kontrole načina branja i sporadične kazne do sada nijesu dali značajnije rezultate, pa i ovog ljeta mehaničko branje uništava borovnjake i doprinosi kontinuiranom smanjenu prinosa i površina na kojima uspIjeva „plavo blago sjevera“.
Na stotine berača, na nekoliko planina, već dvadesetak dana borovnice za otkup beru takozvanim grebenima. Prema informacijama iz nekih opština, na desetine tona su već otkupljene. Sakupljene su, uglavnom, grebenima.
„Zaraditi se može samo ako se borovnice grebenaju. Kilogram tako ubranih ovog ljeta košta 1, 30 eura. Ručno brane su i do sedam eura, ali da bi se prodale treba ih iznijeti na pijacU i dangubiti. Kupuju ih, uglavnom, turisti. Za ove grebenom brane dolaze otupljivači na planinu“, pričaju berači na Bjelasici.
Njihova jedina glavobolja je što, kako objašnjavaju, „na kolašinski dio planine dolaze Mojkovčani u berbu“. To vide kao nepravdu, uz činjenicu da je svake godine borovnica sve manje.
Koje su to zakonske obaveze za sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe, kao i pravilan način berbe u skladu sa primjenom dobre poljoprivredne prakse ponovljeno je mnogo puta na edukativnim radionicama, koje je prošle godine orgnizovalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Objašnjeno je i da je uloga ministarstva prije svega savjetodavna.
„Savjetujemo da plod sakupljaju pravovremeno, u fazi sazrevanja, da berbu obavljaju ručno i da vode brigu o zaštiti prirode. Apelujemo i na otkupljivače, da prije svega otkupljuju ručno branu borovnicu, kao i da upoznaju svoje berače sa pravilnim načinom branja. Ručno brana borovnica daje kvalitetnu i ujednačenu berbu, proizvod prve klase koji ima odličnu cijenu na tržištu“, ponavljali su predstavnici ministarstva na terenu.
Dobra pozicija borovnice sa sjevera Crne Gore nikad nije bila upitna na stranim tržištima. Nije upitno ni da prodajom tog šumskog ploda na stotine domaćinstava obezbjeđuje značajne prihode. Pitanje je samo do kada će to biti tako, ako se ima na umu da je – dobrim dijelom i njihovom zaslugom – rod svake godine slabiji.
Otkupljivači, uglavno, tvrde da se pridžavaju zakona. Istina, tokom minule dvije godine, otkup je počeo kasnije, jer se navodno “čekalo da sazri plod“. Međutim, neosporno je i da su oko 90 odsto otkupljenih količina ubrane mehnički.
„Nije riječ samo o grebenima. Postoji praksa mlaćenja motkama borovnica. I na taj način se oštećuje stabljika biljke. Nadležni treba da učine više da zaštite tu biljnu poplulaciju i ne samo tu vrstu. Svjedoci smo da nestaju cijela staništa, recimo, lincure. To je generalni problem kada je riječ o ljekovitom bilju, kao značajnom resursu sjevera. Nema dovoljno kontrole i brige”, tvrde iz NVO Natura, koja godinama realizuje projekte sa ciljem očuvanja prirodnih bogastava sjevera.
Direktor Nature Mikan Medenica tvrdi da „borba protiv nesavjesnog branja mora biti na više forontova, a da se mora početi od edukacije pa nastaviti sa kontrolama i sankcijama“.
U zajedničkim kontrolama šumarske i ekološke inspekcije, na području kolašinske i andrijvačke opštine, koja je započeta 20. jula prošle godine, provjeravana su preduzeća koja se bave otkupom borovnica i drugih nedrvnih proizvoda u Beranama i Rožajama. Tada je ustanovljeno da nije bilo kršenja zakona, jer su svi imali rješenja od Agencije za zaštitu životne sredine o vršenju otkupa. Kontrolori u prostorijama tih preduzeća nijesu, navodno, našli plodove brane nedozvoljenim sredstvima.
Zvaničnih podataka o rezultatima kontrole ove godine nije bilo do zaključenja ovog broja Monitora. Međutim, kako su nam nezvanično rekli u Upravi za šume (UŠ), kontrole su još intenzivnije, mada su na području kolašinske opštine, rezultirale do sada samo jednom prijavom.
Zaposleni u kolašinskoj područnoj jedinici UŠ borbu protiv nesavjesnih berača nazivaju „najuzaludnijom bitkom koju vode“. Velki problem su im, objašnjavaju, organizovane grupe koje dolaze na Bjelasicu iz Bijelog Polja, Berana, Mojkovca…
„Nekada ih je u grupi po 50-ak. Dobro su organizovani, pa imaju i „stražare“ koji dojave da je naše terensko vozilo preko planine. Onda se sakrivaju. Pored toga, berba se obavlja u ranim jutarnjim satima. Mnogo je teškoća u zaštiti borovnica, ali bi pomoglo ako bi se prvo obračunavali sa otkupljivačima, koji uglavnom i organizuju te brojnije grupe berača. Neophodno je precizno odrediti vrijeme berbe, jer je branje grebenima mnogo manje štetno ako je plod dovoljno zreo“, kazali su nezvanično Monitoru u UŠ.
Zahvalni su, objašnjavaju, mještanima pojedinih katuna na Komovima, koji „imaju kulturu branja i brane borovnjake u blizini svojih koliba“. U tim katunima odavno je spriječeno branje grebenima.
Kolašinci takođe, tvrde naši sagovornici, minulih nekoliko godina imaju pažljiviji odnos prema tom prirodnom bogastvu. „Zaista je za pohvalu što berači sa područja kolašinske opštine imaju više savjesti. Vode računa, pa ulaze u borovnjak tek nakon što sazriju borovnice. Međutim, to bude često uzaludno, kad nekoliko desetina berača iz drugih opština samo omlati zelene borvnice, isčupa stabljike i na druge načine ošteti stanište. Otkupljivači su ključ problema”, kažu čuvari šuma.
Za samo pet dana avgusta na području rožajske opštine otkupjeno je oko 10 tona borovnica. Vjerovatno, dvostruko više sa područja Bjelasice.
Branje borovnica u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe. Od prošle godine postoji i brošura “Branje šumskih borovnica”, kojom je resorno ministarstvo pokušalo da doprinese podizanju savjesti berača i otkupljivača.
Propisano je da sakupljanje i korišćenje nezaštićenih divljih vrsta biljaka u komercijalne svrhe može da se obavlja samo u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja. “Sakupljanje borovnice dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja, odnosno u fazi sazrijevanja bobice, pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i druga), ne čupaju ili oštećuju podzemni organi, na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu…“, piše u Pravilniku.
Toga se, gotovo, niko ne pridržava, a ponajmanje preduzeća koja imaju potrebne dozvole za otkup. Odavno su osmislili načine za „prinudno sazrijevaje“ zelenih plodova nakon otkupa, a prilično nisku cijenu po kilogramu tog šumskog voća, pravdaju slabim kvalitetom borovnica. To je, kažu u UŠ, začarani krug. Da bi se prekinuo, objašnjavaju, prvo i najstrožije sankcije treba usmjeriti prema otkupljivačima.
Pri rješavanju tog problema, smatraju zaštitari, treba voditi računa i o činjenici da je sakupljanje borvnica i „socijalno pitanje“. Mnogim porodicama osiromašenog sjevera to je jedini način da obezbijede novac za spremanje djece za školu ili obezbijede ogrijev i zimnicu.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice