Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKI  PARADOKSI: Turistička sezona prolazi, građevinska kreće

Objavljeno prije

na

U Ulcinju turisti u samo jednom danu avgusta potroše onoliko koliko lokalna vlast prikupi tokom cijele godine!

 

Sredinom avgusta na teritoriji opštine Ulcinj u privatnom smještaju boravi preko 54 hiljade gostiju ili tri puta više nego što je broj registrovanih kreveta u organima lokalne uprave.

Prema riječima opštinskog sekretara za ekonomiju i ekonomski razvoj dr Agrona Ibrahimija ove godine prijavljeno je oko 18.500 ležaja u privatnom smještaju.

“Rješenja za izdavanje smještaja ima oko 1.500 stanodavaca”, kaže Ibrahimi u razgovoru za Monitor, navodeći da tek predstoji veliki posao kako bi se evidentirali svi kreveti.

Jer, ono što je na terenu, daleko je od onoga što se nalazi u opštinskim registrima. Procjene o ukupnim kapacitetima u privatnom smještaju na ulcinjskoj rivijeri variraju i kreću se od 120.000 do čitavih 180.000 kreveta!

Stoga su i podaci  koje saopštavaju iz Turističke organizacije o broju registrovanih gostiju daleko od realnosti. Tako, na primjer, u Ulcinju ovih dana zvanično boravi (uključujući i hotele, kampove i odmarališta) preko 60 hiljada gostiju, ali je taj broj bar za 80 odsto veći!

Na teritoriji ove opštine ima oko 15 hiljada nekretnina. Samo duž Velike plaže, odnosno u njezinom neposrednom zaleđu, ima oko 7.000 objekata, čiji se vlasnici uglavnom bave izdavanjem smještaja. Najveći broj gostiju, međutim, ostane neprijavljen, jer se tvrdi da su oni koji u njima tokom sezone borave bliski rođaci, kumovi, prijatelji.

Nakon što je ove godine pojačana kontrola prijavljivanja gostiju, samo do 1. avgusta evidentirano je više od milion noćenja, odnosno broj koji je ostvaren tokom čitave 2018.

“Ako se zna da najveći broj noćenja, gotovo 40 odsto od ukupnog broja, po pravilu bilježimo u avgustu, onda je logično očekivati da ćemo ove godine imati oko dva miliona noćenja, ili čak dva puta više nego prošle godine. Dvostruko više novca imaćemo i po osnovu naplaćene boravišne takse”, izjavio je direktor TO Fatmir Đeka.

Činjenica je takođe da Ulcinjani u pravilu plaćaju najveće račune za utrošenu električnu energiju. Tako su u julu domaćinstva u Ulcinju u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 61,4 eura ili gotovo dva puta više nego na nivou države gdje je prosječni julski račun za struju iznosio 36,5 eura.

Iz Elektroprivrede su saopštili da je u tom mjesecu broj domaćinstava koja su platili struju bio 6.846. To je svakako indikativno ako se zna da u toj opštini gotovo četiri puta manje domaćinstava plaćaju porez na nepokretnosti!

To je jedan od ključnih razloga što se opštinski budžet prethodnih godina realizuje u visini od oko šest miliona eura, što je ubjedljivo najniže na primorju. Ako se ima u vidu podatak da će samo u ovoj godini od Egalizacionog fonda opština Ulcinj (jedina opština na primorju koja je korisnik sredstava iz tog fonda, jer po najvažnijim parametrima spada u nerazvijene) dobiti preko dva miliona eura, onda je stanje prihoda lokalne uprave još tragičnije.

Dakle, od sopstvenih prihoda ova lokalna vlast ostvaruje oko 3,5 miliona eura, što je potrošnja gostiju koja se ostvari tokom jednog jedinog dana u špicu sezone! Naime, ako se računa da u Ulcinju u špicu sezone boravi (minimum!) oko 100 hiljada gostiju dnevno i da oni u prosjeku potroše 35 eura, uključujući i smještaj, lako je izračunati da je to 3,5 miliona eura samo u jednom danu. Da se ne računa potrošnja posjetilaca, tj. onih koji dolaze iz drugih destinacija i borave tokom dana na prekrasnim ulcinjskim plažama i kupalištima.

Iz Poreske uprave je saopšteno da naplata poreskih prihoda u toj opštini može da bude pet do sedam puta veća nego što je bio slučaj u 2018.

“Nakon Budve, najveći fiskalni potencijal na primorju ima Ulcinj. A taj grad godinama ima najveći stepen poreske nediscipline“, tvrde u Poreskoj upravi.

To znači da je ulcinjska vlast nesposobna da prikupi sredstva koja cirkulišu na njezinoj teritoriji, pa mora da za najmanju investiciju, pa čak i za donaciju (!) moli za pomoć centralnu vlast, koja, snagom države, uzme sve što njoj pripada.

Od sredine jula opštinska kasa je u blokadi, jer po presudi Vrhovnog suda mora da plati oko šest miliona eura za spor od prije 35 godina! Rad i poslovanje lokalne uprave je veoma otežano i svakim danom se komplikuje, jer se još ne nazire izlaz iz te situacije.

Nevjerovatan je podatak da je prosječna zarada u Ulcinju već godinama najniža na nivou cijele države. Tako je u junu prosječna plata iznosila 421 euro, odnosno bila je za tačno 100 eura manje nego u susjednom Baru, ili za 192 eura manja nego u Tivtu!

„A tek što se završi turistička sezona, kreće građevinska. Opština nema novaca, a ljudi imaju. Paradoks je da se masovno gradi, a da je lokalna samouprava siromašna”, kaže za Monitor odbornik Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

On navodi da je svojevrstan paradoks i što ulcinjsku vladajuću koaliciju čini 91 odsto odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno 30 od ukupno 33.

“Paradoks je i što su oni sami sebi najveća opozicija. Veoma su neefikasni: prave opstrukcije, teško usvajaju odluke koje su predložili upravo njihovi funkcioneri, često na sjednicama nemamo ni kvorum“, ističe Harasani.

Prema njegovim riječima, uz nesposobnu vlast jedan od razloga zaostajanja Ulcinja je što sa oko 13 odsto najkvalitetnijeg dijela teritorije te opštine gazduje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi, a koje od ove godine ne ustupa polovinu prihoda koje ostvaruje lokalnoj upravi. Samo po tom osnovu u gradsku kasu neće se u 2019. sliti oko 750.000 eura.

Predsjednik Opštinskog odbora URE Omer Bajraktari kaže da je u svim javnim preduzećima i u Opštini potrebna hitna reorganizacija, uspostavljanje odgovornog upravljanja, kao i naporan i organizovan rad na poboljšanju prihodne strane budžeta.

“Svi značajniji prihodi Opštine i javnih preduzeća imaju potencijala da u kratkom vremenu budu duplirani, ali za to treba mnogo više posvećenosti i rada, kao i eliminisanje korupcije i partijskog uplitanja u upravljanje cijelim sistemom. Samo tako može ovaj ogroman problem da se prevaziđe, a nikako kreditima i drugim sličnim metodama, jer to je samo guranje pod tepih ogromnih finansijskih problema koje sada ima Opština Ulcinj“, zaključuje on.

Ali, ako je opština siromašna, mnogi građani to nijesu. Najbolje se to može vidjeti po nekretninama koje posjeduju, automobilima koje voze, te po ukupnoj štednji u bankama koja prelazi 10 miliona eura.

 

                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo