Visina odštete koju traži Đukanović od Vijesti je neprimjereno visoka. Međunarodna praksa koja je obavezujuća za sudove ukazuje da se ne može dosuditi odšteta čija bi visina ugrozila rad medija. Đukanović zna da neće uplašiti Vijesti ovom tužbom pa je tim prije ovaj postupak čudan.Tužba će sa druge strane proizvesti kontraefekat u međunarodnim okvirima i zapravo će od nje samo štetu imati sam Đukanović
MONITOR: Kako vidite tužbu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Vijesti zbog intervjua sa Duškom Kneževićem, odnosno, kako je sam rekao, zbog toga što ga Vijesti tim povodom nijesu kontaktirale? Pritisak na medije ili Đukanovićevo pravo ? Šta bi mogla biti posljedica tužbe?
ĐUROVIĆ: Tužba predsjednika DPS-a zbog stavova gospodina Kneževića iz intevjua je pokušaj pravljenja pritiska na „Vijesti“. Čak ni ovakvi sudovi, koje kontroliše DPS tj. Đukanović, teško da mogu tumačiti zakon na toliko skaradan način. Ne može medij snositi odgovornost za ono što je izjavljeno u intervjuu. Predsjednik DPS-a ima mogućnost (koju je iskoristio) da demantuje tvrdnje iz intervjua i pokrene sudski postupak protiv autora optužbi tj. gospodina Kneževića. Kodeks novinara Crne Gore jasno prepoznaje formu intervjua kao novinarski žanr kao što i prepoznaje izvještaje i istraživačke sadržaje u medijima kao posebne forme. Izvještaji i istraživački sadržaji podrazumijevaju obavezu uključivanja „druge strane“ ili makar pokušaj dobijanja odgovora „druge strane“.
Sa druge strane visina odštete koja se tužbom zahtijeva je neprimjereno visoka. Međunarodna praksa koja je obavezujuća za sudove ukazuje da se ne može dosuditi odšteta čija bi visina ugrozila rad medija. Predsjednik Đukanović zna da neće uplašiti „Vijesti“ ovom tužbom pa je tim prije ovaj postupak čudan. Ova tužba će sa druge strane proizvesti kontraefekat u međunarodnim okvirima i zapravo će od nje samo štetu imati sam Đukanović.
MONITOR: U obrazloženju zašto je tužio Vijesti, Đukanović je rekao da je od „usporene demokratizacije opasnija apsolutizacija nekog prava“. Kako vam zvuči kada to izgovori neko koga mnogi vide kao apsolutnog vladara Crne Gore?
ĐUROVIĆ: Đukanovićeva izjava da je od „usporene demokratizacije opasnija apsolutizacija nekog prava“ je jedna u nizu onih koje su teško razumljive bez dodatnih pojašnjenja. U Crnoj Gori je zaustavljena demokratizacija jer su institucije zarobljene i partijski kontrolisane i to je suštinska prepreka za dalji razvoj države. Kada se zakoni podređuju interesima vladajuće „elite“ i kada se selektivno primjenjuju, onda imamo pravnu nesigurnost i vladavinu straha a ne vladavinu prava. Kada funkcionišu institucije onda su smanjene mogućnosti da se zloupotrebljava bilo čije pravo na štetu drugih. Pošto u Crnoj Gori nemamo institucije već umjesto njih funkcionišu partijske kancelarije, za što je direktno odgovoran Đukanović kao dugogodišnji ključni nosilac vlasti (i moći), sva priča oko ugrožavanja demokratije, apsolutizacije nekog prava, je suvišna.
MONITOR: Kako komentarišete ocjenu menadžmenta RTCG da su protesti na kojima se traže njihove ostavke, “pritisak koji poprima sve agresivniju i neprincipijelnu formu”? Nije prvi put da se čuje da se zahtjev da se javni servis demokratizuje, odnosno oslobodi političkog pritiska karakteriše upravo suprotno kao pritisak na medijske slobode.
ĐUROVIĆ: Menadžement RTCG pokušava da zamijeni teze ali to rade veoma neubjedljivo i siguran sam da im niko ne vjeruje. Božidar Šundić je tokom 2016. godine, dok je obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora TVCG, tražio od urednika i novinara informativnog programa da isključivo pozitivno izvještavaju o radu Vlade Crne Gore. Nadam se da zbog ovih mojih tvrdnji iznijetih u ovom intervjuu Šundić neće tražiti 100.000 eura od Monitora. Kada je Šundić ponovo dobio priliku u 2018. godini da ispuni svoju misiju, rezultat je pad povjerenja u TVCG na nivo iz 2012. godine. Vjerujem da je povjerenje u informativni program TVCG iz dana u dan sve manje. To je i osnov zašto građani na protestima traže ostavke Savjeta RTCG i Šundića, koje kontroliše DPS. Građani na protestima traže stvaranje fer uslova za održavanje izbora a jedna od institucija koja treba da bude oslobođena partijskog uticaja i profesionalizovana je i RTCG. Nema uslova za održavanje fer izbora ukoliko je javni medijski servis dio propagandne mašine vladajuće partije.
MONITOR: Sudovi su do sada sva razrješenja iz Savjeta RTCG i upravljačkih struktura koja su prethodila dolasku novog menadžmenta, uključujući, i vaše, ocijenili nezakonitim. Dakle, dokazano je da se radilo o političkom pritisku, ali posljedice za to niko ne snosi.
ĐUROVIĆ: U osnovnim sudovima postoje profesionalne sudije koje primjenjuju zakone. U višim strukturama sudskog sistema sve je teže naći profesionalne sudije koje nisu pod političkim uticajem i koje u osjetljivim predmetima neće slijediti partijske direktive već zakon. Očekujem da će postupci u vezi sa razrješenjima članova Savjeta RTCG i menadžmenta potrajati godinama i da pravda neće skoro biti zadovoljena. Naš izborni sistem je takođe nakaradan pa nema mogućnosti da građani kazne one koji su brutalno u Skupštini kršili zakone. Građani ne odlučuju o svojim predstavnicima u Skupštini već to rade lideri partija kojima očigledno u Skupštini trebaju poslušni a ne kredibilni ljudi. Ne mogu da zamislim da bi u izbornom sistemu u kojem građani biraju imenom i prezimenom svoje predstavnike u Skupštini bili ikada više izabrani Luiđ Škrelj, Marta Šćepanović, Vuletić i ostali egzekutori u operaciji nezakonitog preuzimanja RTCG od strane DPS-a.
MONITOR: Media centar čiji ste direktor je nedavno tražio od Agencije za elektronske medije da sanskcioniše kablovske operatere koji i dalje emituju suprotno propisima rijalitije bez zaštite. Kako vidite rad regulatornih tijela i agencija zaduženih za medije?
ĐUROVIĆ: Agencija za elektronske medije (AEM) je još jedna zarobljena institucija koja ima partijski kontrolisan Savjet i menadžment. Pojedini kablovski operateri više od mjesec dana ne poštuju pravilnik koji je donijela AEM i otvoreno se rugaju ovoj „instituciji“. Media centar pozvao je nedavno Savjet i direktora AEM da primijene Zakon o elektronskim medijima, izreknu mjere upozorenja i, ukoliko je potrebno, oduzmu odobrenje za emitovanje kablovskim operaterima koji ne poštuju propise. Naravno, nije bilo nikakve reakcije. Kakav komentar da date na rad regulatora koji nije u stanju da osigura primjenu sopstvenih odluka i pravilnika? AEM je do sada tolerisala kršenje zakona i profesionalnih standarda u elektronskim medijima jer je za uzvrat vlast dobijala propagandne kanale koji su dezinformisali javnost, brutalno klevetali predstavnike opozicije, slobodnih medija i nevladinih organizacija. Takav pristup će ova regulatorna agencija imati sve dok se ne promijeni zakon, izabere novi Savjet AEM i konačno počne promjena propisa jednaka prema svima. Ne može se govoriti o fer uslovima za izbore ukoliko se omogući da privatni mediji poput Nove M djeluju kao Pink M i uz kršenje svih profesionalnih standarda blate učesnike izbornog procesa.
MONITOR: U posljednjem izvjestaju Reportera bez granica, Crna Gora je pala za jedno mjesto, i najgora je u odnosu na region kad su u pitanju medijske slobode. Da li je to po vama opravdana ocjena?
ĐUROVIĆ: Evidentno je pogoršanje medijskih sloboda u Crnoj Gori. To bi moralo da zabrine Vladu ali i druge aktere na političkoj sceni koji imaju moć donošenja odluka. Neistraženi pokušaj ubistva i napadi na novinare, preuzimanje javnog servisa, narušeno tržište elektronskih medija su teme koje dovode do „usporavanja demokratizacije“ kao što kaže predsjednik DPS-a. Ako je vlast zadovoljna ovakvim stanjem u oblasti medija, onda pokazuje da ne razumije svoju ulogu i da nije dorasla svom poslu.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice