Povežite se sa nama

OKO NAS

PETNJICA: PREDIZBORNA FABRIKA PEŠKIRA: Sto odsto pamučne prevare

Objavljeno prije

na

Fabrika peškira u petnjičkom selu  Bor samo je jedna od prevara Demokratske partije socijalista.  To tvrde u Opštinskom odboru Demokratske Crne Gore, a takvi glasovi stižu i iz Bošnjačke stranke . Suvlasnik fabrike Mehmed Adrović prilikom pokretanja proizvodnje isticao je da njegov partner Ismail Arslani dolazi iz grada koji je poznat kao centar tekstilne industrije. Na internetu je mnogo Ismaila Arslanija, ali nema ni jednog koji se bavi tekstilom

 

U novembru 2017. godine, uoči lokanih izbora u Petnjici, iz DPS-a je najavljeno  da će novootvorena fabrika peškira u selu Bor uposliti najmanje trideset radnika i da će njeni proizvodi preplaviti crnogorsko tržište. To se do danas nije dogodilo.

Sagovornici Monitora kažu da je sve prevara i da je cijela operacija poslužila samo samo da se opere stotine hiljada eura iz Investiciono razvojnog fonda.

Fabrika posluje u okviru kompanije Euro Bor, čiji su vlasnici predsjednik Skupštine opštine Petnjica, odnosno predsjednik lokalnog odbora DPS  Mehmed Adrović i turski biznismen Ismail Arslani.

“Ako znamo da će fabrika za stalno uposliti tridesetak radnika, znači da smo uspjeli da isto toliko porodica zadržimo u Bihoru. Već u magacinu imamo proizvoda koji su spremni za domaće tržište. Kako budemo osvajali nova tržišta, tako ćemo povećavati obim proizvodnje, što zahtijeva i nova zapošljavanja. Ubijeđeni smo da će peškiri Euro Bor ubrzo postati brend i da nećemo imati problema s plasmanom”, – najavljivano je svojevremeno iz ove kompanije.

Predsjednik petnjičkih Demokrata dr Albin Ćeman tvrdi da se radilo samo o praznim predizbornim obećanjima i da je fabrika radila svega tri mjeseca.

“Demokrate su građanima Petnjice obećale da će ukazivati na brojne prevare funkcionera iz „koverta partije”. Još jedna u nizu prevara je i fabrika peškira ili bolje rečeno „fabrika familijarnih peškeša” na Boru”, – kaže Ćeman.

On podsjeća da je kompanija Euro Bor iz Petnjice, koju personifikuje Mehmed Adrović, četiri dana pred lokalne izbore u Petnjici, raspisala oglas na portalu Radija Petnjica za prijem radnika za rad u proizvodnom pogonu fabrike peškira.

“Oglasom je traženo dvadeset i jedno radno mjesto. Iako se slobodna radna mjesta ne oglašavaju po portalima nego na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, a naročito ne nekoliko dana pred lokalne izbore, ovom prilikom želimo da ukažemo na još jedan problem, a to je svojevrsna prevara radnika i bogaćenje familije funkcionera DPS-a. Ova fabrika je radila oko tri mjeseca, s prosječnom platom od oko 100 eura, bez uplata za lične doprinose”, – kaže Ćeman.

Kao suvlasnik fabrike, Mehmed Adrović je odgovorio da se ne radi ni o kakvoj  prevari i da ovaj pogon ima perspektivu.

“Tačno je da ima problema s plasmanom proizvoda, jer tržište je tržište, ali fabrika nije zatvorena.  Trenutno radi osam radnika. Uostalom, ovo nije partijska nego poslovna priča”, – kazao je Adrović. On je potvrdio da je kompanija Euro Bor dio kreditnih sredstava za pokretanje proizvodnje dobila od Investiciono razvojnog fonda.

Adrović je izjavio i da političke partije, poput Demokratske Crne Gore, ne treba da zanima šta on radi sa svojim privatnim biznisom.

“Šta ima da zanima Demokrate i njima slične, šta ja radim sa svojim biznisom. To je moja privatna stvar. Neka oni gledaju svoja posla. Ne želim da polemišem s njima. Šta je njih briga šta se radi s fabrikom na Boru. Ja sam tu uložio svoj kapital, a ne oni. To što sam ja predsjednik Skupštine u Petnjici i što pripadam DPS-u nema nikakve veze s fabrikom”, –rekao je Adrović.

Predsjednik OO DPS Petnjica i predsjednik SO Petnjica od ranije je u biznisu i izvršni je direktor beranskog transportnog preduzeća Simon Vojaž, koje gazduje autobuskom stanicom u ovom gradu.

Predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke u Petnjici Adnan Muhović kaže  da fabrika predstavlja ne samo potpuno promašenu investiciju već i da se radi o sumnjivim poslovima.

“Potvrdile su se moje riječi da od fabrike na Boru neće biti ništa. To je potvrda da DPS nije uspio da dovede nijednog ozbiljnog investitora u Bihor, a proizvodnja peškira je unaprijed bila osuđena na propast. Zašto je to tako treba da se zapita neko drugi, jer se radi o sumnjivom biznisu”,  – kaže Muhović.

On izražava sumnju da se u slučaju Fabrike peškira radi o klasičnom pranju novca.

“Koliko je meni poznato, riječ je o trista hiljada eura koji su dobijeni od Investiciono razvojnog fonda za ovaj projekat. Kakav je projekat sada je jasno, a nadležni organi treba da postave pitanje kako su i čime opravdana ta sredstva. Ako nisu opravdana, onda treba da se vrate. To je novac  građana Crne Gore,  poreskih obveznika”, – kaže Muhović.

Suvlasnik fabrike Mehmed Adrović prilikom pokretanja proizvodnje isticao je da njegov poslovni partner Ismail Arslani, dolazi iz grada koji je poznat kao centar za proizvodnju tekstilne robe. Na internetu je mnogo Ismaila Arslanija, ali nije moguće naći ni jednog biznismena iz tekstilne industrije.

Predsjednik OO Bošnjačke stranke izražava sumnju i poziva da se ispita kako je i kojim putevima Arslani došao u Crnu Goru, da bi, potom, zalutao u Petnjicu. Pa onda iz Petnjice u Bor. Selo udaljeno od Petnjice petnaest kilematara  lošim putem, gdje i nastavnici koji dolaze sa strane u zimskom periodu nerijetko ostaju zarobljeni.

Teško je povjerovati da je takav biznismen odabrao baš bihorsko selo, nebu pod Peštersku vosoravan da uloži novac. Koliko je uopšte uložio, ni to se ne zna. Sagovornici Monitora smatraju kako će prije biti da se radi o sto odsto pamučnim prevarama.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo