Povežite se sa nama

MONITORING

IZBOR I NERAZRJEŠENJE DIREKTORA U OBRAZOVANJU: Partijska depolitizacija

Objavljeno prije

na

Ministar prosvjete Damir Šehović negirao je, protekle nedjelje, u Osnovnom sudu u Danilovgradu političku diskriminaciju prilikom imenovanja svog partijskog kolege Vuka Stanišića na mjesto direktora vrtića „Đina Vrbica” u Podgorici.

U ovom sudu vodi se postupak po tužbi bivše v.d. direktorice vrtića Milene Mijović, koja je tužila državu zbog političke diskriminacije.

Radi se o ponovljenom postupku, nakon što je Viši sud u Podgorici ukinuo presudu danilovgradskog Osnovnog suda iz marta ove godine, kojom je utvrđeno da je Šehović politički diskriminisao Mijovićevu.

Ministar je na suđenju istakao da se opredijelio za Stanišića jer su zaposleni prema Mileni Mijović osjećali ogromni animozitet, pa su prijetili i štrajkom. Priznao je da se prilikom odlučivanja nije vodio stručnim referencama kandidata. Šehović je kazao da mu nije bila poznata politička pripadnost nijednog od kandidata za direktora vrtića.

Advokat Budislav Minić, koji zastupa Mijovićevu, kaže za Monitor da je ,,neprihvatljivo da ministar, posebno ministar prosvjete, o izboru direktora najveće javne ustanove te vrste, nema nijedan dokaz da ponudi sudu i javnosti u prilog svojoj odluci o izboru direktora koju je, po sopstvenim riječima donio konsultujući, umjesto stručnjaka u Ministarstvu, ‘ljude od svog povjerenja u Ministarstvu i van njega’. I koji nije vrjednovao stručne reference kandidata jer smatra da se to vrjednuje samo ‘kada se dijele stipendije”.

Ministar i na sudu tvrdi da mu nije poznata politička pripadnost direktora koje imenuje. No krajem septembra za v.d. direktora Škole za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić” iz Podgorice imenovao je Dar-ka Vukčevića, koji je član Opštinskog odbora Glavnog grada Socijalde-mokrata Crne Gore, a bio je i kandidat za odbornika u lokalnom parla-mentu. Iz Ministarstva prosvjete su naglasili da je kod ovog izbora cijenjena stručnost a da ,,članstvo u partiji ne može biti prepreka, baš kao što ne bi trebalo da bude ni prednost”.

Ne bi trebalo, ali politička pripadnost jeste glavni argument za zapošljavanje u prosvjeti. Primjeri su brojni – da ne navodimo one iz vakta Slavoljuba Stijepovića i Predraga Boškovića, već samo domete na tom polju od 2016. otkada je Šehović ministar.

Početkom godine, u toku predizborne kampanje za lokalne izbore u Beranama, objavljen je snimak na kome, pozivajući se na ministra Šehovića, direktor Srednje stručne škole u Beranama Naser Gargović, kadar SD-a, nudi kandidatu za odbornika SDP-a da se povuče s izborne liste i pređe u SD. Zauzvrat, čuje se na snimku, nudi mu zaposlenje za suprugu u vrtiću ili Univerzitetskom centru, uz riječi Gargovića da je Šehović i njega postavio za direktora.

U maju prošle godine, Šehovićevo ministarstvo produžava mandat direktoru pljevaljske Osnovne škole „Ristan Pavlović” Draganu Tošiću na još četiri godine. On je 2015. pravosnažno osuđen zbog učešća u kupovini glasova za DPS pred parlamentarne izbore 2012.

Kao krupan korak ka depolitizaciji obrazovanja najavljena je prošlogodišnja izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Stručna javnost odavno predočava da bi povratak na ranija zakonska rješenja bio korak naprijed u odnosu na sadašnje stanje. Tada je direktora škole birao školski odbor, uz prethodno pribavljeno mišljenje nastavničkog vijeća, koje je tajno glasalo o kandidatima, zatim savjeta roditelja i lokalne samouprave. Ministar je davao saglasnost. Uzalud. Novim izmjenama je propisano da ministar bira tročlanu komisiju koja vrši intervju s kandidatima za direktora i dostavlja izvještaj ministru na odlučivanje.

,,Sistem je znatno depolitizovaniji nego što je bio”, objašnjavao je ministar. Tumačio je da se sa kandidatima za direktore upoznaje na isti način na koji to čini svaki čelnik institucije, ustanove ili kompanije: preko programa koji kandidati moraju dostaviti, radne biografije, direktnog raz-govora sa svima koji su se prijavili na oglas, kao i na osnovu predloga stručne komisije. To što u školama, iliti kompanijama, uglavnom prođu članovi partije izgleda da je stvar više sile.

Mira Popović, iz Centara za građansko obrazovanje (CGO) za Monitor kaže da ova organizacija godinama ukazuje na probleme koje u obrazovnom sistemu kreira norma po kojoj ministar ima moć da imenuje i razrješava direktore škola: ,,Ministri se mijenjaju a činjenica da ova norma ostaje nesumnjivo ukazuje na potencijal njene upotrebe u partijske svrhe”.

U međuvremenu, programi razvoja institucije koji kandidati moraju dosta-viti na konkursu postali su tajna. Iako su iz Ministarstva tvrdili da su oni javni. Organizacija KOD nedavno je od Ministarstva prosvjete zatražila izvještaje koje u postupku izbora direktora javne ustanove ministru dostavlja tročlana stručna komisija. Ministar im je odgovorio da ih ne može dati jer „,izvještaji sadrže i programe razvoja ustanove, te se ova dokumentacija smatra internom i nije dostupna široj javnosti”. ,,Dakle, javnost, uključujući i roditelje, nema pravo da sazna po kojem planu razvoja ustanove raditi ustanova u koju idu njihova djeca”, naglašavaju iz KOD-a.

Politička pripadnost ima uticaja i kod nerazrješavanja pojedinih direktora. Ministarstvo nije postupalo po predlozima Prosvjetne inspekcije koja je posljednjih dvije godine predložila za razrješenje nekoliko direktora škola.

Iz CGO imaju dokumentaciju Prosvjetne inspekcije o devet prijedloga za razrješenje iz 2017: ,,Mi smo više puta podnosili urgencije ministru Šehoviću za postupanje po ovim prijedlozima, ali smo ostali uskraćeni za informaciju da li su ti direktori sankcionisani, a znamo da je većina njih na istim funkcijama”, kaže Popovićeva.

Prosvjetna inspekcija je za razrješenje predložila direktorku OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin” Ljubinku Nedić zbog neblagovremenog postupanja, čime je onemogućila sankcije za 45 roditelja čija su djeca odustala od obaveznog osnovnog obrazovanja. Zatim

direktora Medicinske škole Branimira Kostića jer je bez odobrenja Ministarstva, odnosno nezakonito u prvi razred školske 2016/2017. upisao 37 đaka. Istu stvar je upisavši 87 prekobrojnih učenika, a i nezakonito zapošljavajući nastavnike, uradio

i direktor podgoričke Ekonomske škole ,,Mirko Vešović” Branislav Đukić. Nezakonito zapošljavanje nastavika inspekcija je utvrdila

u bjelopoljskoj OŠ ,,Dušan Korać” gdje je direktorica Fatima Mehović, kao i u rožajskoj OŠ ,,Salko Aljković” gdje je traženo razrješenje direktora Faika Muhovića.

,,Zaštita direktora za koje je postojao jasan osnov za smjenu se može objasniti samo partijskom podobnošću”, tvrdi Popovićeva.

Iz CGO-a podsjetiću na slučaj direktora srednje pomorske škole u Kotoru Veljka Botice koji je izdavanjem školskog prostora za predizbornu konvenciju Mila Đukanovića prekršio dva člana Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju. Iako je osnov za njegovu smjenu očigledan, i pored prijave slučaja ministru i niza intervencija, u CGO-u do danas nemaju odgovor Ministarstva. Botica je i dalje direktor. .

Iz Ministarstva su ranije poručili da se činjenice u vezi sa pojedinim od ovih slučajeva provjeravaju. Na pitanja Monitora koji je epilog predloga Prosvjetne inspekcije nijesmo dobili odgovore.

Ne mogu mu ništa inspekcija ni sud

Ilustrativan primjer stanja u školstvu je slučaj JU Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić” u Podgorici. Prosvjetna inspekcija je lani u novembru predložila da se direktor Veselin Pićurić razriješi. Razlog: nezakonito je otpustio tri profesora praktične nastave – Ranka Ljumovića, Dragana Sandića i Branislava Ivanštanina. Pri tom je zaposlio sedam novih, od kojih je samo jedan imao položen stručni ispit. Prema procjeni prosvjetnog inspektora Radana Nikolića, Pićurić je time školu i državu, od 2009. do 2014. oštetio za 136.000 eura! Uz to, zbog nezakonitih otkaza nastavnicima praktične nastave, škola će, po pravosnažnim sudskim odlukama, morati da isplati dodatnih 40.000 eura, te da plati sudske troškove.

Pićurić koji je na čelu ETŠ od 2008. a aktuelni mandat započeo je u januaru 2015, je negirao da je oštetio budžet škole i države.

Ministarstvo prosvjete se oglušilo o ovaj predlog, kao i onaj iz 2013. kada je glavna prosvjetna inspektorka Lucija Adžić tražila smjenu Pićurića.

Pićurić je 2015. tužio profesora Mladena Klikovca navodeći da ga je izvrijeđao u kabinetu pred đacima, pozivao ga da se tuku, i prijetio. Dan zatim direktor je od đaka tražio da potpišu izjave o tome što se desilo. Urzo pokreće i disciplinski postupak protiv profesora Klikovca zbog navodnog ,,mobinga nad direktorom,, i kažnjava ga sa pet odsto umanjenja plate, tri mjeseca.

Osnovni sud na Cetinju je ovu disciplinsku mjeru pobio kao neosnovanu, a podgorički Područni organ za prekršaje oslobodio krivice Klikovca.

Sudija u presudi navodi da je povjerovao navodima profesora Klikovca da je nakon što je pustio dvije učenice sa časa u toalet, koje su morale da idu u paru jer toalet nije imao vrata, na čas ušao direktor Pićurić i kazao da niko ne smije da šeta hodnicima tokom nastave bez njegovog znanja. Pićurić je počeo da omalovažava profesora, a kada ga je profesor upozorio da ugasi telefon na času jer to ni učenicima nije dozvoljeno, došlo je do rasprave. Svjedočenje Klikovca na sudu su potvrdila i četiri bivša učenika ove škole.

Klikovac je nakon ovih presuda protiv Pićurića podnio krivičnu prijavu zbog falsifikovanja službene isprave, zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i lažnog prijavljivanja.

Sidikat prosvjete je protiv Pićurića podnio više krivičnih prijava, zbog: nesavjesnog rada u službi, zloupotrebe ovlašćenja u privredi, utaje poreza i doprinosa, davanje mita, samovlašća, falsifikovanja javne isprave… I pored više urgencija i obećanja iz tužilaštva za sada nema odgova na prijave.

Iz Ministarstva prosvjete nam nijesu odgovorili da li će Pićuriću u januaru sljedeće godine produžiti mandat.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo