Ministar prosvjete Damir Šehović negirao je, protekle nedjelje, u Osnovnom sudu u Danilovgradu političku diskriminaciju prilikom imenovanja svog partijskog kolege Vuka Stanišića na mjesto direktora vrtića „Đina Vrbica” u Podgorici.
U ovom sudu vodi se postupak po tužbi bivše v.d. direktorice vrtića Milene Mijović, koja je tužila državu zbog političke diskriminacije.
Radi se o ponovljenom postupku, nakon što je Viši sud u Podgorici ukinuo presudu danilovgradskog Osnovnog suda iz marta ove godine, kojom je utvrđeno da je Šehović politički diskriminisao Mijovićevu.
Ministar je na suđenju istakao da se opredijelio za Stanišića jer su zaposleni prema Mileni Mijović osjećali ogromni animozitet, pa su prijetili i štrajkom. Priznao je da se prilikom odlučivanja nije vodio stručnim referencama kandidata. Šehović je kazao da mu nije bila poznata politička pripadnost nijednog od kandidata za direktora vrtića.
Advokat Budislav Minić, koji zastupa Mijovićevu, kaže za Monitor da je ,,neprihvatljivo da ministar, posebno ministar prosvjete, o izboru direktora najveće javne ustanove te vrste, nema nijedan dokaz da ponudi sudu i javnosti u prilog svojoj odluci o izboru direktora koju je, po sopstvenim riječima donio konsultujući, umjesto stručnjaka u Ministarstvu, ‘ljude od svog povjerenja u Ministarstvu i van njega’. I koji nije vrjednovao stručne reference kandidata jer smatra da se to vrjednuje samo ‘kada se dijele stipendije”.
Ministar i na sudu tvrdi da mu nije poznata politička pripadnost direktora koje imenuje. No krajem septembra za v.d. direktora Škole za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić” iz Podgorice imenovao je Dar-ka Vukčevića, koji je član Opštinskog odbora Glavnog grada Socijalde-mokrata Crne Gore, a bio je i kandidat za odbornika u lokalnom parla-mentu. Iz Ministarstva prosvjete su naglasili da je kod ovog izbora cijenjena stručnost a da ,,članstvo u partiji ne može biti prepreka, baš kao što ne bi trebalo da bude ni prednost”.
Ne bi trebalo, ali politička pripadnost jeste glavni argument za zapošljavanje u prosvjeti. Primjeri su brojni – da ne navodimo one iz vakta Slavoljuba Stijepovića i Predraga Boškovića, već samo domete na tom polju od 2016. otkada je Šehović ministar.
Početkom godine, u toku predizborne kampanje za lokalne izbore u Beranama, objavljen je snimak na kome, pozivajući se na ministra Šehovića, direktor Srednje stručne škole u Beranama Naser Gargović, kadar SD-a, nudi kandidatu za odbornika SDP-a da se povuče s izborne liste i pređe u SD. Zauzvrat, čuje se na snimku, nudi mu zaposlenje za suprugu u vrtiću ili Univerzitetskom centru, uz riječi Gargovića da je Šehović i njega postavio za direktora.
U maju prošle godine, Šehovićevo ministarstvo produžava mandat direktoru pljevaljske Osnovne škole „Ristan Pavlović” Draganu Tošiću na još četiri godine. On je 2015. pravosnažno osuđen zbog učešća u kupovini glasova za DPS pred parlamentarne izbore 2012.
Kao krupan korak ka depolitizaciji obrazovanja najavljena je prošlogodišnja izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Stručna javnost odavno predočava da bi povratak na ranija zakonska rješenja bio korak naprijed u odnosu na sadašnje stanje. Tada je direktora škole birao školski odbor, uz prethodno pribavljeno mišljenje nastavničkog vijeća, koje je tajno glasalo o kandidatima, zatim savjeta roditelja i lokalne samouprave. Ministar je davao saglasnost. Uzalud. Novim izmjenama je propisano da ministar bira tročlanu komisiju koja vrši intervju s kandidatima za direktora i dostavlja izvještaj ministru na odlučivanje.
,,Sistem je znatno depolitizovaniji nego što je bio”, objašnjavao je ministar. Tumačio je da se sa kandidatima za direktore upoznaje na isti način na koji to čini svaki čelnik institucije, ustanove ili kompanije: preko programa koji kandidati moraju dostaviti, radne biografije, direktnog raz-govora sa svima koji su se prijavili na oglas, kao i na osnovu predloga stručne komisije. To što u školama, iliti kompanijama, uglavnom prođu članovi partije izgleda da je stvar više sile.
Mira Popović, iz Centara za građansko obrazovanje (CGO) za Monitor kaže da ova organizacija godinama ukazuje na probleme koje u obrazovnom sistemu kreira norma po kojoj ministar ima moć da imenuje i razrješava direktore škola: ,,Ministri se mijenjaju a činjenica da ova norma ostaje nesumnjivo ukazuje na potencijal njene upotrebe u partijske svrhe”.
U međuvremenu, programi razvoja institucije koji kandidati moraju dosta-viti na konkursu postali su tajna. Iako su iz Ministarstva tvrdili da su oni javni. Organizacija KOD nedavno je od Ministarstva prosvjete zatražila izvještaje koje u postupku izbora direktora javne ustanove ministru dostavlja tročlana stručna komisija. Ministar im je odgovorio da ih ne može dati jer „,izvještaji sadrže i programe razvoja ustanove, te se ova dokumentacija smatra internom i nije dostupna široj javnosti”. ,,Dakle, javnost, uključujući i roditelje, nema pravo da sazna po kojem planu razvoja ustanove raditi ustanova u koju idu njihova djeca”, naglašavaju iz KOD-a.
Politička pripadnost ima uticaja i kod nerazrješavanja pojedinih direktora. Ministarstvo nije postupalo po predlozima Prosvjetne inspekcije koja je posljednjih dvije godine predložila za razrješenje nekoliko direktora škola.
Iz CGO imaju dokumentaciju Prosvjetne inspekcije o devet prijedloga za razrješenje iz 2017: ,,Mi smo više puta podnosili urgencije ministru Šehoviću za postupanje po ovim prijedlozima, ali smo ostali uskraćeni za informaciju da li su ti direktori sankcionisani, a znamo da je većina njih na istim funkcijama”, kaže Popovićeva.
Prosvjetna inspekcija je za razrješenje predložila direktorku OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin” Ljubinku Nedić zbog neblagovremenog postupanja, čime je onemogućila sankcije za 45 roditelja čija su djeca odustala od obaveznog osnovnog obrazovanja. Zatim
direktora Medicinske škole Branimira Kostića jer je bez odobrenja Ministarstva, odnosno nezakonito u prvi razred školske 2016/2017. upisao 37 đaka. Istu stvar je upisavši 87 prekobrojnih učenika, a i nezakonito zapošljavajući nastavnike, uradio
i direktor podgoričke Ekonomske škole ,,Mirko Vešović” Branislav Đukić. Nezakonito zapošljavanje nastavika inspekcija je utvrdila
u bjelopoljskoj OŠ ,,Dušan Korać” gdje je direktorica Fatima Mehović, kao i u rožajskoj OŠ ,,Salko Aljković” gdje je traženo razrješenje direktora Faika Muhovića.
,,Zaštita direktora za koje je postojao jasan osnov za smjenu se može objasniti samo partijskom podobnošću”, tvrdi Popovićeva.
Iz CGO-a podsjetiću na slučaj direktora srednje pomorske škole u Kotoru Veljka Botice koji je izdavanjem školskog prostora za predizbornu konvenciju Mila Đukanovića prekršio dva člana Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju. Iako je osnov za njegovu smjenu očigledan, i pored prijave slučaja ministru i niza intervencija, u CGO-u do danas nemaju odgovor Ministarstva. Botica je i dalje direktor. .
Iz Ministarstva su ranije poručili da se činjenice u vezi sa pojedinim od ovih slučajeva provjeravaju. Na pitanja Monitora koji je epilog predloga Prosvjetne inspekcije nijesmo dobili odgovore.
Ne mogu mu ništa inspekcija ni sud
Ilustrativan primjer stanja u školstvu je slučaj JU Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić” u Podgorici. Prosvjetna inspekcija je lani u novembru predložila da se direktor Veselin Pićurić razriješi. Razlog: nezakonito je otpustio tri profesora praktične nastave – Ranka Ljumovića, Dragana Sandića i Branislava Ivanštanina. Pri tom je zaposlio sedam novih, od kojih je samo jedan imao položen stručni ispit. Prema procjeni prosvjetnog inspektora Radana Nikolića, Pićurić je time školu i državu, od 2009. do 2014. oštetio za 136.000 eura! Uz to, zbog nezakonitih otkaza nastavnicima praktične nastave, škola će, po pravosnažnim sudskim odlukama, morati da isplati dodatnih 40.000 eura, te da plati sudske troškove.
Pićurić koji je na čelu ETŠ od 2008. a aktuelni mandat započeo je u januaru 2015, je negirao da je oštetio budžet škole i države.
Ministarstvo prosvjete se oglušilo o ovaj predlog, kao i onaj iz 2013. kada je glavna prosvjetna inspektorka Lucija Adžić tražila smjenu Pićurića.
Pićurić je 2015. tužio profesora Mladena Klikovca navodeći da ga je izvrijeđao u kabinetu pred đacima, pozivao ga da se tuku, i prijetio. Dan zatim direktor je od đaka tražio da potpišu izjave o tome što se desilo. Urzo pokreće i disciplinski postupak protiv profesora Klikovca zbog navodnog ,,mobinga nad direktorom,, i kažnjava ga sa pet odsto umanjenja plate, tri mjeseca.
Osnovni sud na Cetinju je ovu disciplinsku mjeru pobio kao neosnovanu, a podgorički Područni organ za prekršaje oslobodio krivice Klikovca.
Sudija u presudi navodi da je povjerovao navodima profesora Klikovca da je nakon što je pustio dvije učenice sa časa u toalet, koje su morale da idu u paru jer toalet nije imao vrata, na čas ušao direktor Pićurić i kazao da niko ne smije da šeta hodnicima tokom nastave bez njegovog znanja. Pićurić je počeo da omalovažava profesora, a kada ga je profesor upozorio da ugasi telefon na času jer to ni učenicima nije dozvoljeno, došlo je do rasprave. Svjedočenje Klikovca na sudu su potvrdila i četiri bivša učenika ove škole.
Klikovac je nakon ovih presuda protiv Pićurića podnio krivičnu prijavu zbog falsifikovanja službene isprave, zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i lažnog prijavljivanja.
Sidikat prosvjete je protiv Pićurića podnio više krivičnih prijava, zbog: nesavjesnog rada u službi, zloupotrebe ovlašćenja u privredi, utaje poreza i doprinosa, davanje mita, samovlašća, falsifikovanja javne isprave… I pored više urgencija i obećanja iz tužilaštva za sada nema odgova na prijave.
Iz Ministarstva prosvjete nam nijesu odgovorili da li će Pićuriću u januaru sljedeće godine produžiti mandat.
Predrag NIKOLIĆ