Stanovnici Plava još jednom su u velikom broju ustali protiv gradnje malih elektrana u svojoj sredini, jer je stavljanje vode u cijevi, kako tvrde, i lišavanje sela prirodnih izvorišta jedan od razloga za nove migracije. Oni su ovih dana blokirali put investitoru Normal Kompani i vlasniku kompanije Žarku Buriću i tako ih spriječili da nastava radove na izgradnji MHE na Komarači.
Burić je građanima poručio kako posjeduje sve potrebne dozvole, ali su mu stanovnici Plava i sela u slivu rijeke Komarače odgovorili da su građevisnke dozvole nezakonito izdate. ,,U toku je sudski postupak. Dok se ne okonča, ovdje niko nema pravo da gradi”, kažu oni.
U čitav slučaj morala je da se uključi i policija, kako ne bi došlo do težih incidenata. Takođe i komualna policija, koja je sačinila zapisnik o događaju.
,,Mi smo Buriću predočili da je u toku postupak u Upravnom sudu Crne Gore, što on dobro zna, čiji ishod moramo sačekati. U korektnoj atmosferi objasnili smo mu da ćemo poštovati odluku suda, ma kakva bila. Neka dokumenta kojima maše investitor većsu poništena, pa smo uvjereni da će spor biti riješen u našu korist. Ako Burić dobije na sudu, dozvolićemo gradnju male elektrane, čak ćemo mu doći i na mobu”, kaže Ramo Gutić, predstavnik nevladinog udruženja Sačuvajmo rijeku Komaraču i sve rijeke u Crnoj Gori.
Na Komarači su do sada izgrađene dvije male elektrane a posljedice su pogubne. ,,Voda je strpana u cijev, imanja ljudi su upropaštena. Sada udaraju na srce Komarače, na dio na kome iz nje nastaju brojni izvori. Ovdje u četiri sela – Prnjavoru, Skiću, Koritu i Komarači – živi oko 2.000 ljudi. Većini njih poljoprivreda i stočarstvo jedini su izvor prihoda. Treba li neko sada da im uzme život otimajući im vodu, koja za njih znači sve. Predočili smo to Buriću, a on kako hoće”, kaže Gutić.
On nije želio da komentariše najavu investitora da će doći sljedeće nedjelje i nastaviti radove.
,,Burić je bio korektan, ali i iziritirani ljudi su se trudili da sačuvaju dostojanstvo. Ponavljam, nastavka gradnje nema do konačne sudske odluke”, kategoričan je Gutić.
Slučajevi Komarače i Đuričke rijeke u Plavu, na kojoj se takođe grade male hidrolektrane, već su internacionalizovani, s obzirom na brojnu dijasporu iz ovog kraja, posebo u SAD. Samo u Njujorku živi 40 hiljada Plavljana.
Neki od njih su zbivanja oko gradnje malih hidroelektrana u zavičaju u zvaničnoj formi predstavili nadležnim organima u SAD, ali i u sjedištu UN.
Jedan od velikih protivnika ovakvog načina gradnje malih elektrana u Plavu, lider lokalne Albanske alternative Iber Hoti konstovao je da su oni kojima je dužnost da brane zakone i prirodu, izgubili kompas.
,,Umjesto toga, štite interese privatnih kompanija. Dok Evropa odustaje od takvih projekata, mi ih počinjemo promovisati”, kaže Hoti. On podsjeća da su najgori primjer uništavanja prirode onaj u berasnkom selu Šekular i rijeka Bradac kod Andrijevice.
,,Laka para privlači mnoge, mnogo je onih koji jure profit. Na red su došli Komarača, Murinska Rijeka, Đurička Rijeka s pritokama koje duboko zadiru u Nacionalni park Prokletije”, napominje Hoti.
Nevladin aktivista iz Andrijevice Branko Kastratović ukazuje da su koncesionarima date sve protoke Lima, od izvorišta u Plavu, kao i jezerskih izvorišta u Gusinju, pa sve do Bijelog Polja, kroz čitavo Polimlje.
,,Svi koncesionari su projekte uradili po istom principu, da sa što manje troškova ostvare što veću dobit i što veći profit. To podrazumijeva da vodozahvate prave na gornjim tokovima rijeka, a onda derivacionim cijevima vodu odvode kilometrima daleko, ne obazirući se na potrebe lokalnog stanovništva za vodom, kao da se radi o nenaseljenim područjima”, objašnjava Kastratović.
Problem s firmom Normal kompani upravo je u tome što treću malu elektranu najmjeravaju da izgrade visoko prema izvorištu rijeke Komarače, ignorišući potrebe za vodom oko dvije hiljade stanovnika u slivu te plavske rijeke.
U Andrijevici male elektrane gradi brat predsjednika te opštine Srđana Mašovića, Igor Mašović. Njegova je elektrana Bradavac, a radove izbodi i na Mojanskoj rijeci koja izvire ispod Komova.
Tapiju na vodotoke u beranskoj opštini ima kompanija Hidroenergija Montenegro, čiji su sadašnji vlasnici, poslije dvadesetak promjena u centralnom registru privrednih subjekata biznismeni Oleg Obradović sa četrdeset odsto, te Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović sa po trideset odsto. Posljednja dvojica vlasnici su Bemaksa na čijem je čelu formalno Veselin Knežević.
Sin predsjednika države i Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, Blažo Đukanović ima koncesije na rijeci Lipovska Bistrica, gdje su se pobunila tri sela koja će, ako se izgradi mala elektrana, ostati bez vode.
Ukratko, sve koncesije na sjeveru države, dobili su preduzetnici s juga, odnosno iz Podgorice. Bilo bi zanimljivo vidjeti, kažu naši sagovornici, kako bi Podgoričani reagovali, kada bi neki privrednik sa sjevera pokušao da im ukrade dragocjenu vodu na nekom izvorištu u okolini njihovog grada.
Pobuna protiv gradnje malih elektrana na sjeveru Crne Gore, na način kako to sada funkcioniše, odvođenjem vode u cijevi, započela je u beranskom selu Šekular, gdje je Hidroenergija Montenegro napravila četiri male elektrane i u potpunosti devastirala netaknuti prirodni ambijent i ljepotu planinskih rijeka. Nakon toga se u selima ispod Komava u Andrijevici pobunilo lokalno staniovništvo.
Prošle godine u Plavu je održan zajednički protest za čitav sjever Crne Gore, na kojem je ukazano na pogubnost takvog načina gradnje, koji je u civilizovanom svijetu odavno prevaziđen.
Nakon toga investitori su naizgled usporili tempo. Izgledalo je da će možda i odustati. Sada, ponovo pokušavaju da nastave radove.
Tufik SOFTIĆ