Vijesti o uplovljavanju ogromnih brodova u Bokokotorski zaliv i dalje su obojene pozitivnim tonovima. Rebeka odavde ili odande oduševljena je zidinama drevnog Kotora, Gejl se ,,zaljubila u izgled trga”, jednako kao gospodin Kobajaši koji je rekao da je Montenegro divno mjesto. Zvaničnih podataka o tome koliko ,,ploveće tvrđave” zagađuju okolinu nema, kao ni poređenja koristi i štete koju kruzing turizam donosi.

Prema najavama iz Turističke organizacije Kotor, ove godine se očekuje dolazak 415 kruzera sa oko 519.660 putnika. Opština Kotor ima oko 22 hiljade stanovnika, grad Kotor – jedva hiljadu.

Na prvi pogled svi su impresionirani ogromnim brodovima – bijeli, raskošni, moćni. Na drugi pogled, u odnosu na okolinu u zalivu, izgledaju kao slon u akvarijumu.

Odnos sa morem i mjestima koja posjećuju, svjetlosnim je godinama daleko od putnika sa kruzera, može se pročitati u stranim medijima. Mi ih još slikamo dok govore kako je Boka ,,amazing”.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine SAD kruzeri proizvode razne vrste otpada. Tu su: prljava voda -kaljuga- koja se skuplja u najnižem dijelu broda i može sadržati ulje, mast i druge zagađivače; kanalizacija: sive vode – otpadne vode od tuševa, sudopera, perionice i kuhinje; balastna voda – voda uzeta na brod ili ispuštena iz plovila radi održavanja njegove stabilnosti i čvrsti otpad. Koliko će “oslobađanje” ovog otpada uticati na kvalitet vode zavisi od karakteristika otpuštanja i karakteristika vode u koju se ispušta, kao što su struje, temperatura i slično. Duboko u kopno usječeni Bokokotorski zaliv, sa mediteranskim temperaturama, i laicima je jasno, spada u okoline koje se najteže mogu izboriti sa otpadnim vodama.

Stručnjaci procjenjuju da brod kojim krstari 3.000 ljudi godišnje generiše 210.000 galona, odnosno oko osamsto hiljada litara otpadnih voda – dovoljno da popuni 10 bazena – i milion galona sive vode – još 40 bazena punih otpada. Jedan kruzer jednak je 50 bazena punih zagađenja. Milion galona je oko 3,8 miliona litara.

Kruzeri ne zagađuju samo vodu. Opasni su i za vazduh. Spaljuju prljava goriva što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno u lučkim zajednicama. Emisije iz motora za krstarenje uključuju azotne okside, sumpor oksida, ugljen-dioksida i čestice mikroskopske čađi koja je veoma štetne za ljudsko zdravlje. Mediji uveliko koriste podatak da jedan kruzer zagađuje vazduh kao milion automobila.

,,Sve što kao pogonski izvor koristi fosilno gorivo u izvjesnoj mjeri nužno zagađuje vazduh. Kruzeri, pak, koriste normalnu i tešku naftu. Bili smo svjedoci da se nekoliko puta nad Kotorskim zalivom nadvio oblak i onda kad nije bilo ni daška vjetra. Taj oblak je najvjerovatnije nastao kao posljedica upotrebe teške nafte na pojedinim kruzerima.

Zašto kruzeri koriste tešku naftu? Zato što je veoma jeftina…

Izduvni gasovi su veoma štetni, pogotovo sumpor kojim je bogata teška nafta. U Italiji u gradu Civitavecchia su vršili istraživanja vazduha. Pokazalo se da je rizik od raznih oboljenja povećan u značajnoj mjeri u radijusu 500 metara od luke. A ta luka se nalazi na otvorenom moru dok je naš Kotor zatvoren brdima sa svih strana”, piše na sajtu Inicijative Bokobran.

Na internetu se mogu naći dva snimka kruzera koji iz trupa ispuštaju žućkasto-braonkastu vodu u ,,nevjestu Jadrana”. Nadležni su rekli da to nije ništa strašno, već samo brod pere sidro i lanac kojim je privezano. Kazali su i da se veliki brodovi ne mogu zaustavljati ,,tek tako” već da ih treba uhvatiti ,,na licu mjesta”. Uvjerljivost bijaše tanka.

Kotor se i dalje reklamira kao jedna od luka u koju najviše dolaze kruzeri. Neke druge luke na Jadranu, međutim, odavno se time ne hvale.

Još prije nekoliko godina portal Matadornetwork objavio je tekst: ,,Šest svetskih destinacija koje su uništili mega kruzeri”.

Na prvom mestu nalazi se Venecija, jedan od gradova koji je najviše oštećen turizmom, gdje su veliki putnički brodovi odigrali veliku ulogu u stvaranju neodrživog broja turista u gradu.

Na drugom mjestu je Dubrovnik. ,,Kao i Venecija grad Dubrovnik jednostavno nije dizajniran da se nosi sa tolikim brojem kruzera koji posećuju grad svakih nekoliko dana”, navodi se. Uz Dubrovnik i Veneciju na spisku destinacija koje su uništili kruzeri su Belize, Aljaska, Antartik i Svalbard u Norveškoj.

Prošle godine građani Venecije protestvovali su protiv turističke industrije koja je narušila kvalitet njihovog života, koja uništava okolinu i tjera stanovnike iz grada. Populacija Venecije pala je od 175.000 koliko ih je bilo nakon Drugog svjetskog rata na današnjih 55.000. Prošle zime vlada Italije i zvaničnici Venecije postigli su dogovor o planu za blokiranje prolazaka velikih kruzera u vodama kod Trga Svetog Marka u Veneciji. Odluka je donijeta nakon pritužbi lokalnih stanovnika i nakon što je UNESCO upozorio da bi Venecija mogla da se nađe na listi ,,ugroženih” lokacija.

CNN je objavio je ove godine ,,crnu” listu mjesta koje u ljeto 2018. treba izbjegavati na kojoj se našao i Dubrovnik. UNESCO je, prenio je CNN, Dubrovniku zaprijetio oduzimanjem statusa i zaštite ako grad ne riješi problem previše posjetilaca. Tokom jednog dana u avgustu 2016. čak se 10.388 osoba popelo na zidine koje datiraju iz 15. vijeka.

Ove godine, grad je ograničio broj ljudi koji se mogu iskrcati s brodova u određenom vremenu. Najavljeno je i da će sa sadašnjih osam hiljada, broj turista koji mogu posjetiti grad u naredne dvije godine biti smanjen na četiri hiljade. Sljedećeg ljeta, po prvi put nakon što već skoro dvije decenije pristaju u dubrovačkoj luci, kruzerima će biti ograničen broj dolazaka.

Sveučilište u Dubrovniku istraživalo je potrošnju turista i zaključilo da gosti s kruzera najmanje troše. ,,Turisti u Dubrovniku troše prosječno dnevno 160 eura, izletnici troše 30 eura, a posjetitellji s kruzera 24 eura”, rekla je hrvatskim medijima Ivana Pavlić.

U Crnoj Gori, međutim, putnici sa kruzera troše gotovo duplo više. Prema analizi koju je prije nekoliko godina radila Nacionalna turistička organizacija turisti sa kruzera kada dođu u Kotor u prosjeku potroše oko 43 eura po osobi, a članovi posade oko 29 eura. Nema nikakve logike da su turisti rastrošniji u Kotoru nego u Dubrovniku, a NTO je, sjetićete se, ona organizacija koja stalno objavljuje da imamo osamsto posto turista više nego lani.

Luka Kotor, koja je većinski u vlasništvu opštine, prošle godine je zaradila blizu milion eura.

,,Do sada niko nije radio studiju o uticaju kruzera na životnu sredinu”, kaže za Monitor Vladimir Bujišić, sekretar Sekretarijata za za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj u opštini Kotor. On objašnjava da se ovih dana radi opštinski Plan zaštite životne sredine koji bi trebao da bude završen za nekoliko mjeseci i kojim će biti obuhvaćena i ova oblast. ,,To što se zaradi od dolazaka kruzera svakako bi trebalo izvagati sa štetom koju naprave”, smatra Bujišić.

Direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirko Đurović ranije je rekao da ta institucija ne radi analize uticaja kruzera na morski ekosistem u zalivu. ,,I dok brodovi stoje, njihovi motori rade, pa ko rano ujutru dolazi u Kotor vidi da se stvorio jedan sloj tog sumpora i gasa koji ispuštaju kruzeri”, rekao je Đurović za portal RTCG i istakao da je najveći problem manevar kada se brodovi okreću u mjestu i sidrenje, koje nije vezano za Luku nego se odvija u zalivu. Kompletan živi svijet uništava se na mjestu koje sidro zahvata, precizirao je Đurović.

U maju prošle godine Vlada je donijela novu Uredbu o graničnim vrijednostima sadržaja zagađujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla, kojom je propisan kvalitet brodskih goriva u skladu sa novom direktivom Evropske unije iz 2016. Propisano je da su svi plovni objekti prije ulaska u teritorijalne vode Crne Gore dužni da izvrše prebacivanja sa prethodno korišćenog na gorivo koje ispunjava uslove utvrđene ovom uredbom. Početkom ove godine hvalili smo se kako će Kotor imati sve više kruzera jer moraju ispuniti mnogo manje standarda od onih koji važe u Dubrovniku koji pripada Evropskoj uniji. Znamo kako se kod nas uvijek rješava dilema – pare ili priroda. Pare, prirodno.

Miloš BAKIĆ