Nastojanje Vlade Crne Gore da ograniči samostalnost lokalnih samouprava u vršenju vlasti u opštinama, posebno u onima u kojima su opozicione partije pobijedile na poslednjim lokalnim izborima, dobija nove zakonske okvire. Poslije usvajanja kontroverznog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim su lokalnim upravama oduzete nadležnosti u planiranju prostora, donošenju planskih dokumenata i izdavanja dozvola za gradnju objekata, u pripremi je preuzimanje kontrole nad lokalnim turističkim organizacijama, odnosno zavlačenje Vladine ruke u opštinsku kasu, u pretinac direktnih prihoda od turizma.
Uskoro se očekuje usvajanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama, koji je početkom juna ove godine proslijeđen opštinama na izjašnjavanje.
Zanimljivo je kako je Predlog izmjena i dopuna koji priprema Ministarstvo održivog razvoja i turizma proslijeđen opštinama posrednim putem, preko Zajednice opština na izjašnjavanje do 15 juna. Imali su samo sedam dana na raspolaganju da dostave primjedbe na izmjene kojima se u značajnoj mjeri oduzimaju prava i ingerencije u vršenju poslova lokalnih turističkih organizacija.
Totalna kontrola rada lokalnih zajednica putem donošenja rigoroznih zakonskih rješenja eskalirala je gubitkom vlasti Demokratske partije socijalista u tri primorske opštine koje raspolažu sa najatraktivnijim prirodnim resursima i ostvaruju najveći turistički promet.
Ulogu vrhovnog egzegutora preuzeo je ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović, za čijeg se mandata opštinama ukidaju jedna po jedna Ustavom zagarantovana prava i uvodi centralizacija upravljanja prostorom i raspolaganjem prihodima od turizma.
U fokusu su lokalne turističke organizacije koje ostvaruju više nego pristojne prihode od turističke i boravišne takse. Cilj je da se na račun LTO osnaži i finansira Nacionalna turistička organizacija čiji je osnivač Vlada.
Iako se postojećim Zakonom o turističkim organizacijama i Zakonom o boravišnoj taksi prihodi po raznim osnovama dijele između LTO i NTO po utvrđenim kvotama, to očigledno nije dovoljno.
Ministar Radulović predlaže niz mjera za preuzimanje kontrole nad poslovanjem LTO.
Planira se osnivanje Regionalne turističke organizacije (RTO) i minimiziranje značaja LTO po opštinama.Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović uputio je ministru Raduloviću i Željki Radak Kukavičić, direktorici NTO, dopis sa primjedbama na Predlog izmjena Zakona o turističkim organizacijama, u kome je osudio način komunikacije između ove dvije Vladine institucije i Opština.
„Pored toga što je dat rok od svega sedam dana ( od kojih su pet radni dani) smatramo izuzetno neprimjerenim da nijeste našli za shodno da dokument ove važnosti uputite direktno opštinama, osnivačima turističkih organizacija”.
Krapović je odabrao direktno obraćanje predlagaču, bez posrednika i pojasnio da Predlog predstavlja instrumentalizaciju „Strateškog marketing plana za turizam u Crnoj Gori 2018-2022″, sa još gorim rješenjima.
Prema predloženoj varijanti opštine više nisu obavezne da osnivaju lokalnu turističku organizaciju. „Obavezno” iz važećeg zakona mijenja se i glasi „osniva”, što u Budvi tumače kao uvod u lakše spajanje LTO u opštinama koje imaju turistička mjesta A kategorije u Regionalnu turističku organizaciju.
Međutim, jedna od najznačajnijih izmjena jeste trasiranje puta ka privatizaciji LTO.
„Opština može obavljanje djelatnosti LTO prenijeti drugom pravnom licu, koje može biti privredno društvo, odnosno pravno lice osnovano za obavljenje djelatnosti u oblasti turizma”.
Ovaj stav, prema mišljenju Krapovića predstavlja prekretnicu u sistemu turizma Crne Gore i otvara mnoga pitanja.
On je u direktnoj suprotnosti sa članom 3. Zakona o turističkim organizacijama kojim se definiše: „Djelatnost TO zasniva se na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, po pravilu bez ostvarivanja neposredne dobiti”.
Prema definiciji privredno društvo jeste poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje, prodaje i vršenje usluga na tržištu – u cilju sticanja dobiti.
Da li se otvara mogućnost da se razni privilegovani biznismeni ili djeca visokih funkcionera domognu profitabilnih primorskih turistički organizacija i prihoda od boravišne takse, koji se ubiraju bez velikog truda.
To pravno lice, prema Predlogu novog zakona, može, ali ne mora biti privredno društvo osnovano za poslove turizma. Nejasna formulacija ostavlja mogućnost da lokalne uprave mogu prenijeti upravjanje u TO na bilo koje pravno lice, to može biti i građevinska firma, pekara, fakultet…, navodi u svom dopisu predsjednik Krapović.
Autonomnost lokalne turističke organizacije ograničava se uvođenjem obaveze da program rada i finansijski plan za svaku godinu unaprijed dostavlja na „saglasnost” Nacionalnoj turističkoj organizaciji, umjesto na „mišljenje”, kako je sada. To isto važi i za izvještaj o radu i godišnji finansijski izvještaj.
„Ovo je potpuna centralizacija i kontorla”, ističe predsjednik Krapović i pita da li to znači da NTO bolje zna šta je u svakom mjestu u Crnoj Gori potrebno raditi, šta turisti žele, na šta se žale, šta je potrebno lokalnim hotelijerima, agencijama…
Novi zakon uvodi i nove načine finansiranja turističkih organizacija. Predviđa se participacija LTO za realizaciju zajedničkih aktivnosti, za strateška i druga partnerstva…da se izrađuju promotivni i drugi informativni materijali u skladu sa knjigom standarda NTO-e.
„Iz iskustva sa brendom „Wild beauty”, (kojeg je lansirao bivši ministar Predrag Nenezić prim.a.), vidjeli smo da on ne korenspondira sa ponudom crnogorskog primorja koje čini ogromnu većinu turističkog prometa zemlje. Zbog čega se nameće NTO brend?” , pita Krapović.
Potpunu kontrolu rada lokalnih turističkih organizacija Vlada želi da postigne izmjenama u organima upravljanja LTO u kojima namjerava delegirati predstavnike iz Nacionalne turističke organizacije, što je u suprotnosti sa aktuelnim zakonskim rješenjem.
Mijenja se i sastav skupštine i izvršnog obora NTO i to tako da u svakoj kombinaciji članstva, od predstavnika lokalnih turističkih organizacija i predstavnika Vlade kao osnivača, odlučujuću riječ ima Vlada.
U skupštini i izvršnom odboru NTO – „Predstavnici osnivača imaju većinu u odlučivanju”, navodi se u tekstu ponuđenog Predloga izmjena Zakona o turističkim organizacijama.
„Ovo je direktna kontrola Vlade nad NTO-om, a putem nacionalne i nad lokalnim turističkim organizacijama. Zbog čega nije jednoobrazno definisano da i kod lokalnih turističkih organizacija predstavnici osnivača imaju većinu u odlučivanju”, upozorava na nelogičnost ovakvog stava, predsjednik Krapović.
Odgovor na sva pitanja jeste pokušaj nove raspodjele prihoda od boravišne takse.
Zakonom o boravišnoj taksi propisano je da 80 odsto prihoda pripada opštinama, dok 20 odsto ide u državni trezor, odakle Vlada dio dodjeljuje NTO. To se, po svemu sudeći, mora mijenjati u korist državne kase.
Po prihodima koje ostvaruje i budžetu kojim raspolaže, koji se kreće oko 2,6 miliona eura na godišnjem nivou, TO Budve finansijski je moćnija od Nacionalne organizacije sa budžetom oko 1,4 miliona eura. Kao najjača u državi, TO Budve ima 5 glasova u skupštini NTO.
Ukoliko se usvoje predložene izmjene pojedinačna finsnsijska snaga LTO neće imati nikakvog značaja. O svemu će odlučivati Vlada, pa i o novcima Budve, Kotora, Herceg Novog, Bara, Ulcinja i drugih, manje značajnih turističkih organizacija.
Prije četvrt vijeka primorskim opštinama je oduzet obalni pojas, najvredniji ekonomski resurs teritorije kojom upravljaju. Plažama, lukama, pristaništima i obalom upravlja Vladino, partijsko preduzeće, JP Morsko dobro.
Uslijedio je pomenuti Zakon o planiranju prostora i izgradnji, kojim su lokalnim samoupravama oduzete nadležnosti iz te oblasti. Nastavlja se sa turističkim organizacijama, dok je prema nezvaničnim informacijama u pripremi regionalizacija komunalnih službi i preduzeća za vodovod.
Da li je u pitanju ukidanje sistema autonomnog upravljanja u lokalnim zajednicama ili su navedene promjene motivisane trenutnim političkim prilikama u zemlji.
Predlog nvog Zakona o turističkim organizacijama naći će se uskoro pred poslanicima u Skupštini Crne Gore.
Branka PLAMENAC