Kada je prije tri dana na granici Crne Gore i Albanije kod Gusinja zaplijenjena još jedna velika količina skanka, postalo je jasno da su tu proradili švercerski ilegalni narko putevi. Policija je, naime, u utorak na crnogorskoj teritoriji pronašla stotinu dvadeset kilograma ove droge.
Graničari su drogu pronašli u mjestu Lijevi Grnčar, a bila je upakovana u sedam vreća, koje je ostavilo nepoznato lice ili više njih, a u kojima se nalazilo 29 većih PVC pakovanja ukupne težine 121,5 kilogram. Vreće sa skankom su bile sakrivene u šiblju na mjestu gdje nema lokalnog puta.
O događaju su obaviješteni službenici Odsjeka za borbu protiv droge, koji su sa službenicima Centra bezbjednosti Berane izašli na lice mesta i izuzeli drogu.
Policija je saopštila da je o svemu obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, kao i da se preduzimaju dalje mjere u cilju identifikacije i pronalaska osoba, jedne ili više njih, koje su ostavile drogu.
Te osobe nisu pronašli, ali su zato istog dana uhapsili M.B. (40) iz Rožaja, koji se potraživao međunarodnom potjernicom zbog izdržavanja kazne zatvora u trajanju od pet godina na koju je osuđen 2011. godine zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Pretresom kuće ispostavilo da se M.B. čitavo vrijeme skrivao u specijalno napravljenom bunkeru na tavanu kuće.
On je na kaznu zatvora u trajanju od pet godina osuđen 2011. godine i od tada je bio nedostupan nadležnim organima. Za njim je, zbog privođenja na izdržavanje kazne zatvora, NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodnu potjernicu.
M.B. osuđen je zato što je u septembru 2008. godine od jedne osobe s Kosova, zajedno sa još jednim saradnikom, radi dalje prodaje, nabavio oko četiri kilograma heroina. Ta osoba je prokrijumčarila heroin s Kosova u Crnu Goru, a M.B. je nabavio drogu s namjerom da je stavi u uličnu prodaju ili dalje preproda. Osoba koja je prevozila drogu lišena je slobode kada je namjeravala da drogu preda M.B. na dogovoreno mjesto u Rožajama.
M.B. je odatle, kako se ispostavilo, pobjegao u rodno selo gdje se skrivao u, za te svrhe, specijalno napravljenom bunkeru na tavanu, dok neko od seljana nije to policiji „operativno” dojavio.
Ova dva slučaja potvrdila su da je granica s Albanijom i Kosovom prepuna ilegalnih puteva. Da je lokalno stanovništvo nerijetko uključeno u ove poslove, od kojih se očigledno živi mnogo bolje nego od stočarstva, potvrdio je i slučaj Plavljanina Lazara Radenovića (29), koji nije imao sreće da se skriva tako dugo kao Rožajac M.B.
On je u Višem sudu u Bijelom Polju krajem prošle godine osuđen na pet godina zatvora zbog „počinjenog krivičnog djela nedozvoljeno držanje, proizvodnja i stavljanje u promet droge”. Kraće rečeno, šverca.
Prema navodima optužnice, Radenović je u oktobru prošle godine iz Albanije u Crnu Goru, švercerskim putevima unio 122 kilograma skanka. Granična patrola zaustavila ga je u mjestu Godilje, nedaleko od Gusinja, dok je s još tri lica vodio konja natovarenog sa pet crnih torbi.
Čim su ugledali graničare, nepoznate osobe pobjegle su na teritoriju Albanije, dok je Radenović uhapšen, a skank zaplijenjen.
Da se mreža švercera od granične zone širi prema unutrašnjosti govori činjenica da je, takođe nedavno u ovom reonu, nadomak Andrijevice, uhapšen I.Đ. iz Podgorice. U njegovom automobile tojotajaris pronađeni su vreća i veća crna torba u kojima su se nalazila tirdeset i tri PVC pakovanja s taman toliko kilograma skanka.
Državljanin Albanije Fluturim Brahaj (22) uhapšen je u policijskoj zasjedi u mjestu Vusanje, nedaleko od Gusinja, kada je iz Albanije prenosio vreću s oko 11 kilograma skanka. Policija je zasjedu postavila po dojavi, ali nije uspjela da uhapsi i osobe iz Crne Gore koje je, po svemu sudeći, on redovno snabdijevao drogom radi dalje prodaje ili transporta.
Svi ovi slučajevi iz posljednjih nekoliko mjeseci svjedoče da su ilegalni putevi iz Albanije vrlo frekventni. Monitor je ranije pisao o tome da ilegalnih puteva na kojima se odvija šverc narkotika, ali i drugih roba ima desetak.
Pogranična policija niti ima ljudstva niti opreme da stigne da pokrije sve u svakom trenutku, što je idealna prilika za švercere.
Na području plavske i gusinjske opštine prohodni su i putevi koji vode prema Kosovu preko planine Bogićevice. Iz ovih opština ilegalno se može doći i do Albanije, a to je najlakše učiniti putem koji od Gusinja vodi preko sela Vusanje.
Albanija je poznata kao jedan od najvećih proizvođača marihuane i skanka u svijetu. Uprkos policijskim akcijama koje su u toj državi vođene u selu Lazaret, očigledno da je ta proizvodnja i dalje vrlo razvijena, a švercerski kanali prema zapadnoj Evropi vode upravo preko Crne Gore.
Ako je u posljednjih pola godine samo na ilegalnim putevima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno nekoliko stotina kilograma marihuane, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu?
Na području Plava i Gusinja na zvanično otvaranje čekaju makar tri granična prijelaza. Dok se s tim poslom ne žuri, ilegalni putevi kojima se kreću šverceri otvoreni su očigledno tokom sva četiri godišnja doba. I funkcionišu besprijekorno.
Ne treba zato gajiti iluziju da učestale zapljene maruhuane, kojima se zna pohvaliti crnogorska Uprava policije, značajnije zaustavljaju šverc. Za albanske proizvođače i njihove kurire na ilegalnim putevima na sjeveru to bi mogao biti tek uračunati rabat.
Taman toliko da se pusti priča kako dvije partnerske države vode strašnu bitku s narkodilerima, dok, zapravo, proizvodnja i trgovina marihuanom možda i nikada nije bila veća.
Tufik SOFTIĆ