Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POKORAVANJE JAVNOG SERVISA: Putuj Evropo

Objavljeno prije

na

Bitka za RTCG nastavljena je na ovonedjeljnoj sjednici Savjeta te medijske kuće. Ishod je gotovo izvjestan imajući u vidu da je vladajuća partija već preuzela ovo tijelo. Do uspostavljanja ponovne pune kontrole DPS-a nad nekadašnjom državnom televizijom, ostalo je da novi Savjet smijeni nepodobni menadžment – generalnu direktoricu Andrijanu Kadiju i direktora RTCG Vladana Mićunovića. Sve ide ka tome.

Očekivalo se da bi se to moglo desiti na posljednjoj sjednici, na kojoj se raspravljalo o cjelokupnom radu menadžmenta i to kroz analizu rada marketinga, projekata, ugovora… To se nije desilo. Ali je postalo potpuno očito da novi članovi Savjeta nijesu slučajno izabrani, nakon što su nezakonito razriješeni oni koji nisu bili po vilji vlastima.

Goran Sekulović, koji je u Savjet ušao umjesto Gorana Đurovića, optužio je Kadiju i Mićunovića da su opozicija državi i da vode specijalni rat protiv Savjeta. „Oni su dio opozicije koja nije opozicija vlasti, nego opozicija državi. Oni sa na tasu vage antidržavne koalicije”, kazao je Sekulović tokom rasprave o rezutatima menadžmenta. Nakon toga Andrijana Kadija je uzvratila sa – ,,Sram vas bilo” i napustila nakratko sjednicu. Sekulović je dodatno optužio Kadiju da njen rad ,,nemoralan, korumpiran i neprofesionalan iako je njeno opravdanje da radi po zakonu”.

Vladan Mićunović, direktor RTCG za Monitor kaže da je njegov dominantan osjećaj na sjednicama Savjeta u novom sastavu da se nalazi „na višečasovnom isljeđivanju, u nekom političkom procesu”. To ranije nije bio slučaj, napominje. ,,Uprkos velikim, često nepremostivim razlikama, članovi prethodnog Savjeta uspijevali su – kako-tako – da održe nivo dijaloga, vodeći računa o interesima Javnog servisa”.

Sada je mnogo toga drugačije. „Generalna direktorica RTCG i ja smo izloženi ogromnom, kreiranom pritisku, što se moglo vidjeti i na posljednjoj sjednici Savjeta, gdje su se više puta čule opasne i prijeteće ocjene. Siguran sam da neki članovi Savjeta to namjerno rade, vjerovatno računajući da će nas izdati strpljenje, da će nas izbaciti iz takta i tako natjerati da se povučemo. Ali, i ovom prilikom ponavljam da im to neću priuštiti. Dok budem direktor, uređivačka politika biće kreirana isključivo u Televiziji Crne Gore”, poručuje Mićunović.

Sekulović je, ne manje bitno, čuven kao autor romana o višedecenijskom crnogorskom premijeru Milu Đukanoviću pod nazivom Premijer pobjedničkog duha. Dokazani patriota. Mjesto smijenjenog reditelja Nikole Vukčevića, u Savjetu je popounio Igor Jovetić. On dolazi sa privatnog Univerzteta u vlasništvu premijera Đukanovića. Ubrzo je izabran za predsjednika Savjeta, što je ranije bio Vladimir Pavićević. Inače Pavićevićeva inicijativa da Savjet na ovoj sjednici zauzme stav o tome mogu li članovi ovog tijela prisustvovati poliitčkim skupovima – nije prošla (vidi boks).

I konačno, umjesto Ivana Mitrovića koji je u međvremenu podnio ostavku, izabran je Slobodan Pajović, donedavni funkcioner DPS-a. Zbog toga su eskperti Savjeta Evrope u najnovijoj analizi ovdašnje medijske scene preporučili da se prilikom izmjena medijskih zakona razmisli o rješenju da u Savjet RTCG, ali i Savjet Agencije za elektronske medije (AEM) ne mogu ući svježi politički funkcioneri, već da mora postojati neko vrijeme njihovog ,,mirovanja” od politike.

No, da zakoni nijesu brana vladajućoj partiji kad naumi da osvoji vlast, odavno znamo. Prema ocjenama Akcije za ljudska prava, ali i domaćih sudova, smjena Đurovića i Vukčevića bila je nezakonita. Uzalud. Podsjećanja radi, njih dvojica razriješni su sinhronizovanom akcijom Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) na čijem je čelu Sreten Radonjić, prijatelj premijera Duška Markovića, i Administrativnog odbora parlamenta koji čini vladajuća većina, na čelu sa Luiđom Škreljom, poslanikom DPS-a. Nedavno prupitan da saopšti kada će pokrenuti postupke protiv ostalih članova Savjeta, za koje je ASK ustvrdila da su prekršili Zakon o sprečavanju korupcije, Škrelja je odgovorio da će i to doći na red. Očito mu se ne žuri kao što je to bio slučaj sa Đurovićem i Vukčevićem, kada je sve sprovedeno hitno, i bez čekanja izjašnjenja suda.

Tea Gorjanc-Prelević je pojasnila za Monitor da su razriješenja morala biti sprovedena prema Zakonu o RTCG, po kom su članovi Savjeta i birani. To stanovište potvrdio je i sud. Uzalud.

Da je na RTCG izvršen politički pritisak niko ne spori. Posebno nakon najnovijeg Izvještaja Evropske komiisje o napretku Crne Gore za 2018. godinu u kom se navodi da EK izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pritisaka na RTCG i AEM. Da pritisak postoji, nije sporio čak ni potpredsjdnik Vlade Zoran Pažin na prezentovanju izvještaja. On je međutim pokušao da predstavi stvari tako da na RTCG pritisak vrši i opozicija, pozivajući se na analizu JUFREX-a.

Goran Đurović, koji je nakon smjene postao direktor novoosnovnog Media centra, saopštio je da je Pažin citirao netačan navod te analize, kako bi ublažio kritike EK. Đurović je ranije optužio Pažina da stoji iza cijele operacije preuzimanja kontrole DPS-a nad Savjetom.

Evropska komisija nije jedina konstatovala loše stanje kada su medijske slobode ovdje u pitanju. Prema ove sedmice objavljenom izvještaju Reportera bez granica Crna Gora je napredovala za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu, ali se i dalje nalazi među zemljama sa ,,problematičnom” slobodom medija. Na 103. je mjestu. U regionu od nas je gora samo Makedonija, koja je na 109. poziciji. Slovenija je na 32. mjestu, BiH na 62, Srbija na 76, Hrvatska na 69, Albanija na 75, a Kosovo na 78. mjestu.

Reporteri bez granica su takođe krajem prošle godine reagovali zbog političkog prtiska DPS-a na RTCG. Razrešenja u Savjetu pominju se i u najnovijem izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima.

Uzalud opomene sa međunarodnih adresa. DPS gura svoje. Sad u Savjetu RTCG ljubitelji premijera pobjedničkog duha prebrajaju patriotska zrnca. Odustati neće. Ako ih prije sloma javnog servisa ne zaustavimo. Micanjem s vlasti.

Konvencije DPS-a ne smetaju

Bivši predsjednik Savjeta Vladimir Pavićević predložio je da Savjet zauzme stav o tome da li njegovi članovi mogu da prisustvuju konvencijama političkih partija. Taj je njegov predlog odbijen. Pavićević, Milan Radović i Perko Vukotić bili su za, Slobodan Pajović i Sekulović protiv, a Ivan Jovetić, Igor Tomić i Dragana Tripković – uzdržani. Predlog je uslijedio nakon što je član Savjeta Mimo Drašković prisustvovao je promotivnom skupu Mila Đukanovića u Bijelom Polju. Drašković je inače i inicirao smjenu Pavićevića.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo