Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEKLARACIJA O POMIRENJU PARTIZANA I ČETNIKA: Opasna čitanja prošlosti

Objavljeno prije

7 godina

na

potpisivanje-deklaracije-o-

Tokom vikenda lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević potpisali su – Deklaraciju o pomirenju potomaka četnika i partizana, čiji su ujedno i autori.

Kako su trojica lidera objasnila na samom potpisivanju , cilj Deklaracije je – prevazilaženje daljih ideoloških podjela u Crnoj Gori.

,,Crna Gora je građanska država u kojoj ne postoji nacionalna većina i zato je potrebno da Srbi i Crnogorci prvi preuzmu odgovornost za njenu budućnost, tako što će zajednički raditi na prevazilaženju opasnih naslijeđenih podjela – navodi se u članu 2. Deklaracije. No, od ,,građanskog” nije mnogo ostalo u preambuli Deklaracije u kojoj se navode razlozi njenog donošenja: ,,Polazeći od neophodnosti eliminisanja svih ideoloških sukoba, imajući u vidu duboku podijeljenost crnogorskog i srpskog naroda, radeći na pomirenju u pravoslavnom biću kao potrebnom preduslovu za novim trajnim dogovorom sa svim manjinskim narodima, ostajući dosljedni tradicionalnoj i njegoševskoj Crnoj Gori, koja počiva na kosovskom zavjetu i poštovanju predaka: mi potomci bjelaša i zelenaša, partizana i četnika, pravolinijaša i golootočana, donosimo Deklaraciju o pomirenju”. Deklaracija je donijeta na Savin dan, u Srpskoj kući, čiji je direktor Emilo Labudović. Poznat po idejama pomiriteljstva.

Najavljeno je da će biti ponuđena i ostalim političkim partijama za potpisivanje, pa i Skupštini Crne Gore. Za sada je uglavnom njeno potpisivanje ostalo bez reakcija od strane najvećeg broja partija. Reagovali su iz vladajuće DPS, ocijenivši da se ne smije staviti znak jednakosti između partizana i četnika, te da je antifašizam postavio temelje slobodne Crne Gore ,,O sukobu između partizana i četnika su poznate sve relevantne istorijske činjenice, a navažnije su da je Narodnooslobodilački pokret bio jedina antifašistička snaga koja je Crnu Goru oslobodila od okupatora, a da je četnički pokret bio na strani okupatora i da je njegova ideologija bila zločin”, ocijenio je istoričar Dragutin Papović, poslanik DPS-a.

Ne dešava se samo u Crnoj Gori revizija antifašističkog nasljeđa i pokušaj ,,pomirenja” nepomirljivog – partizana i četnika, antifašističkog i fašističkog pokreta, odnosno njihovo izjednačavanje. Nije za utjehu, ali situacija je slična, pa možda i gora u Hrvatskoj i Srbiji. I nažalost, sve to dok Evropa kliza udesno. No, ono što Crnu Goru čini posebnim je to što nas od takvih tendencija ,,čuva” partija na čijem je čelu isti onaj koji je Crnu Goru vodio na Dubrovnik, mrzio šahovnicu, i protiv koga u ladici tužilaštva čeka krivična prijava za zločin deportacije bosanskih izbjeglica. Ne sluti na dobro.

Pisac Balša Brković za Monitor ocjenjuje da je ova Deklaracija DF-a u stvari politički marketing. ,,I to, vjerujem bez nekog značajnijeg dometa. Čak je ovo prije način da se neke podjele drže u životu nego da se prevaziđu. Uzgred, čitava ova retorika ‘partizansko-četničkog’ pomirenja djeluje smiješno u svjetlu paraideološke reverzije koja je dovela do toga da današnji ‘četnik’ u srcu nosi Staljina i Crvenu armiju, a jedino vjeruje Rusiji, dok je današanji ‘partizan’, koliko shvatam, neko ko se zalaže za NATO, ili ko možda vjeruje da su Amerika i Engleska postale zemlja proleterska”, kaže on.

,,Za razliku od nekih ranijih pokušaja – sa znatno širim značenjskim obuhvatom – ovaj pokušaj je samo jedan od načina da se partizani i četnici, rodoljubi i kvislinzi, izjednače, kao što je to svojevremeno urađeno u Srbiji. Ne vjerujem da je takvo jednačenje moguće. Niti da je moguće izjednačiti takva dva vrednosna koncepta. Ali, ovdje je sve pomalo pretvoreno u parodiju. U tom svijetlu – parodijskom – možda je najbolje pročitati i ovaj pokušaj da se politizuje ‘nesvarena’ istorija”, zaključuje Brković.

Brkovićevo mišljenje dijeli i Ervina Dabižinović iz NVO Anima. „Оvom Deklaracijom nacionalisti u stvari traže priznanje, a ne pomirenje”, kaže ona za Monitor. ,,Revizionisti čine prokleto lošu stvar relativizujući zločine i izjednačavajući sebe i svoje desne pokrete sa antifašizmom. Pa istorijska je činjenica da nisu bili na strani antifašizma”.

U tekstu Zakon protiv Istorije, na portalu Peščanik, istoričarka Dubravka Stojanović krajem prošle godine pisala је o tome kako je ,,poslednjih godina u Evropi učestala praksa donošenja zakona koji propisuju narative o prošlosti, kojima se uspostavljaju „zvanična sjećanja’. Ova nova vrsta, kako ih ona zove, ,,propisivanja ispravnog govora o prošlosti može iskoristiti za razne vrste ‘pranja istorije’ i nametanje jednog i jedinog odobrenog mišljenja”. Stojanovićeva je podsjetila i na kontroverznu Rezolucija Evropskog parlamenta o evropskoj svijesti i totalitarizmu, kojom su 2009. godine u isti paket stavljeni fašizam, nacizam i komunizam.

Osvrćući se na region, ona ukazuje da je uporedo s poricanjem zločina u ratu devedesetih, tekao sve intenzivniji proces revizije Drugog svetskog rata i podsjeća da su i Hrvatska i Srbija donijele deklaracije i zakone kojima su propisale odnos prema ratovima 90-ih, proglašavajući ih odbrambenim i negirajući zločine.

Dubravka Stojanović odavno ukazuje da pokušaji istorijskog revizionizma u Srbiji traju od početka rata devedesetih, a da je vrhunac trenutak kada je Skupština Srbije usvojila zakon kojim se izjednačavaju četnički i partizanski pokret, nakon čega je uslijedila sudska rehabilitacije generala Draže Mihajlovića. A proceduru je stvaljena i rehabilitacija Milana Nedića i njegovih ministara. Završni udarac, smatra Dubravka Stojkanović je televizijska serija Ravna gora. „Ako državna televizija na prvom programu u nedjelju u osam uveče, kad porodice sjede oko TV-a, emituje seriju o Ravnoj gori, to je suštinska javna rehabilitacija i ona više i ne mora da se dogodi na sudu”.

U Zagrebu se sa revizijom istorije stiglo čak dotle da je tamošnja vlada finansijski podržala udruženje koje koncentracioni logor Jasenovac predstavlja kao radni logor u kojem su zatvorenici umirali samo u izuzetnim situacijama.

,,U Hrvatskoj postoje oni koji o Jasenovcu govore, maltene, kao o sanatoriju u kojem se izvodila opereta ‘Mala Florami’, u kojem je stradalo maksimalno nekoliko stotina ljudi i to ‘zahvaljujući’ židovskim liječnicima koji su odgovorni za epidemiju tifusa i slične gluposti”, slikovito je o situaciji u Hrvatskoj govorio Zoran Pusić, predsjednik tamošnje Antifašističke lige.

,,S druge strane, imate gromoglasnu šutnju vlade kada je riječ o potpunoj zabrani ploča sa ustaškim pozdravom. Prije gotovo tri godine smo osnovali Antifašističku ligu jer smo shvatili da fašizam postaje nešto vrlo moderno u Hrvatskoj. Pojave koje su vezane uz nacifašizam imate i u današnjoj Hrvatskoj, ali i u mnogim tranzicijskim zemljama istočne Europe”, objašnjavao je on. ,,Često čujemo da budućnost treba graditi na pomirbi djece ustaša i partizana. Nedavno je to rekla i predsjednica, Kitarević misleći da citira predsjednika Tuđmana, a riječ je o originalnom citatu Maksa Luburića. Kod nas se često govori da nam je dosta i ustaša i partizana. I meni je toga dosta, ali to ne pokreću ljudi koji brane antifašističke vrijednosti. Niko nema problema s time da se pomire ljudi, ali je nedopustivo pomirenje ideologija koje su stajale iza ustaškog pokreta s jedne strane i partizanskog s druge. Te dvije ideologije ne mogu pomiriti kao što to ne mogu razbojnici i pošteni ljudi”, kaže Pusić.

U vezi pomiriteljskih ideja iz deklaracije DF-a ima i praktičan problem. Da li potomci (sinovi, ćeri unuci, unuke, praunici, praunuke), već umrlih učesnika rata pri kraju prve polovine dvadesetog vijeka, trebaju da se međusobno anketiraju, kako bi saznali na kojoj su strani i kome su u ratu bili preci, pa da onda krenu u mirenje.

Crna Gora ima ozbiljan problem: nema ozbiljnu antifašističku ligu. O antifašizmu danas na sva zvona govore -oni koji su vodili zemlju u ratove devedesetih služeći Miloševiću, i koji baš zato ne žele da se vraćaju u prošlost. Za njih je i ova Deklaracija nepotrebno vraćanje u prošlost. Suprotno je: o prošlosti treba govoriti mnogo više, ali tako da ono što nam se dešavalo pretvorimo u iskustvo. Da ne zaboravimo razlike između antifašista i fašista četrdesetih, ali ni razlike između onih koji su zemlju vodili krvavih devedesetih, i onih snaga koje su im se opirale. Danas je snaga baštinika antifašizma možda i manja nego devedesetih. A potreba za njom veća je nego ikad.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

1 dan

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

1 dan

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

1 sedmica

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo