U zagrebačkoj Kući Evrope hrvatska evroparlamentarka Biljana Borzan i direktorica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile su prije nekoliko dana rezultate analize kvaliteta naizgled istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analiza je pokazala da je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvalitetu i da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, objavio je poratl Index.hr pod naslovom Hrvati jedu smeće od hrane i skupo ga plaćaju.
Radilo se o vrlo osjetljivom i značajnom istraživanju, a analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditovanim laboratorijima, a nakon dobijenih rezultata Hrvatska agencija za hranu formirala je radnu grupu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo, kazala je Gross-Bošković.
Istraživanje je pokazalo da kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 odsto) nije nađena razlika ni u kvalitetu ni u cijeni. Kod 54 osto proizvoda utvrđena je razlika u kvalitetu, a više od 60 odsto proizvoda bilo je skuplje na hrvatskom tržištu.
,,Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice, Woody hrenovke od pilećeg i ćurećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu rađene su od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog ćurećeg i pilećeg mesa”, objasnila je Borzan.
Borzan je takođe navela primjer Hipp dječje hrane. Pokazalo se da taj proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji dio povrća i veći dio riže od njemačkog proizvoda.
,,I ovo istraživanje je, kao i ranija evropska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava više od 80 odsto naših građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rješavanju ovog problema na nivou EU”, kazala je Borzan, dodajući da su ti rezultati poslani povjerenici Evropske komisije za zaštitu potrošača.
Ova informacija, kao poučan primjer odgovornosti nadležnih prema potrošačima u Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije, podstakla nas je da provjerimo kakav je odnos prema potrošačima u Crnoj Gori.
Zakon o zaštiti potrošača Crne Gore propisuje da poštrošač mora biti uvijek obaviješten o svemu što je u njegovom interesu, a posebno kada je u pitanju hrana. Isto to definiše i Zakon o bezbjednosti hrane u članu 15 . A član 17 glasi: ,,Ukoliko postoji opasnost da određena hrana ili hrana za životinje može predstavljati rizik po zdravlje ljudi ili životinja, Ministarstvo poljoprivrede je dužno da bez odlaganja, putem štampanih ili elektronskih medija, obavijesti javnost o vrsti hrane ili hrane za životinje, riziku koji ona predstavlja, kao i o mjerama koje se preduzimaju ili će biti preduzete za sprječavanje, smanjivanje ili uklanjanje tog rizika”.
Imamo, kako se vidi, propise po uzoru na evropske. A da li se oni poštuju?
,,Posljednje informacije pokazuju da odgovorni iz nadležnih organa koji su, prema članu 17 Zakona o bezbjednosti hrane, dužni da informišu građane, kriju podatke u kojim objektima i koje firme nude prstace (zaštićene školjke) koji se ne smiju naći u prometu, a nadležne inspekcije umjesto krivičnih prijava izdaju prekršajne naloge, čak ne podnose ni prekršajnu prijavu. A ti isti neće javno da saopšte ni ko je uvezao zamrznuto nebezbjedno pileće meso i iz koje države. Iz ovoga nije teško zaključiti ko koga i zbog čega štiti, iako je u pitanju zdravlje ljudi, koje je najpreči i najveći javni interes”, kaže, u razgovoru za Monitor, donedavna glavna veterinarska inspektorka Crne Gore, a sada veterinarska inspektorka Mirjana Drašković.
Tako se nadležni ponašaju u Crnoj Gori za razliku od zemalja EU, uključujući i njenu članicu Hrvatsku.
,,I u drugim državama u okruženju informisanost potrošača o bezbjednosti hrane na mnogo je većem nivou nego u Crnoj Gori. I ne samo da se dosljedno sprovode propisi, već pojedine države iz okruženja, kao što je na primjer Hrvatska, sprovode detaljna ispitivanja hrane proizvedene u EU, a koju uvoze. A kako je kod nas možemo samo da nagađamo jer naši potrošači ne mogu dobiti ni elementarne, zakonom propisane informacije o hrani i rizicima od hrane, a o nekim ispitivanjima, kakva su nedavno obavili Hrvati, a prije njih Česi, Slovaci, Mađari i Poljaci, u Crnoj Gori niko i ne razmišlja. Ali se zato tvrdi, čak i onda kada druge mnogo veće države, sa razvijenom naukom, tehnikom i laboratorijama utvrde razloge da zabrane uvoz iz određenih država, na primjer Brazila, da je kod nas sve bezbjedno”, kaže Drašković.
Naravno, visoku cijenu zbog ovakvog neodgovornog odnosa inspekcija i ostalih nadležnih organa u Crnoj Gori prema zakonskim propisima snose potrošači, dakle oni koji su najmanje krivi i koji to plaćaju onim najdragocjenijim – svojim zdravljem.
Monitor je pisao da je krajem marta ove godine tadašnja glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković pozvala crnogorske građane da ne kupuju pileće i goveđe meso iz Brazi-la, jer se ne može garantovati da je ono bezbjedno po zdravlje potrošača pošto se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizika i genetske modifikacije. Ona godinama upozorava da se iz te zemlje uvozi meso sumnjivog kvaliteta.
,,Ja sam to mogla da preporučim kao ekspert za bezbjednost hrane i glavni veterinarski in-spektor za bezbjednost hrane, jer sam znala da se ne može tvrditi da je meso iz Brazila bezbjedno zato što se ne ispituju svi parametri na koje obavezuje zakonodavstvo Evropske unije”, kaže Drašković.
Mnoge zemlje, pa i Evropska unija, zabranile su uvoz mesa iz Brazila.
O opasnosti mesa iz Brazila Drašković je informisala sve nadležne od Ministarstva poljo-privrede do Uprave za inspekcijske poslove, ali oni nisu ništa preduzeli u tom smislu. Preče im je bilo da kazne glavnu veterinarsku inspektorku.
,,Zbog mojih upozorenja proglasili su me za državnog neprijatelja i neznalicu, iako sam, pored ostalog, imala širom svijeta preko šezdeset stručnih obuka”, kaže Mirjana Drašković.
Da li će nadležni crnogorski organi slijediti primijer Hrvatske i uvažiti ova najnovija upozorenja inspektorke Drašković ili će se i dalje prema potrošačima hrane odnositi neodgovorno ostaje da se vidi.
Veseljko KOPRIVICA
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice