Povežite se sa nama

OKO NAS

Tragom humanosti i entuzijazma: Nastavnica na kvadrat

Objavljeno prije

na

Ime nastavnice matematike Novke Ubović našlo se u dvijema najznačajnijim crnogorskim monografijama o prosvjetnim radnicima (Ličnosti crnogorske prosvjete i Dobitnici nagrade Oktoih). U sjenci ta dva priznanja ostaju nagrada Iskra, Plaketa Pokreta nauku mladima i druge nagrade i priznanja. Ali, kako sama ističe, najveća nagrada i priznanje za nju je to što je ljubav prema njoj i matematici ostala u srcima četrdeset generacija učenika Osnovne škole „Savo Pejanović”, u Podgorici. Sva ta priznanja „zaradila” je radom i znojem u „neposrednoj proizvodnji”, izvodeći nastavu matematike četrdeset godina u jednoj školi.

Sa neskrivenim zadovoljstvom nam je pokazala svesku – Spomenar, koji su joj, prilikom završetka osnovne škole, poklonili učenici odjeljenja kojemu je pet godina predavala matematiku i bila razredna. Svaki učenik tog odjeljenja je na po jednoj stranici nalijepio svoju fotografiju, pored nje čuperak kose, a ispod ispisao oproštajnu poruku, neko u stihu, a neko u prozi.

Uvod u Spomenar napisali su svi zajedno: „Draga naša nastavnice na kvadrat i razredna na kub! Volimo Vas kao kvadratnu jednačinu sa dvije nepoznate! Vi ste Pitagorina teorema naših života i naših srca. A kad se rastanemo, bićemo udaljeni od Vas kao periferni ugao od centra. Po cio dan ćemo vršiti zamišljenu rotaciju oko vas. Vaše srce ćemo uvijek izvlačiti pred zagradu. A sjećanje na ljubav koju ste nam poklanjali stalno će nas dizati na kvadrat. I ne pomišljajte da nekome od nas ostavite nedovoljnu ocjenu iz matematike, jer bismo Vas, u tom slučaju, rastavili na proste činioce!

Vaše VIII4 dignuto na kub, gledano iz kose projekcije.”

Slijede pojedinačni zapisi:

„Kad otvorite ovaj Spomenar sjetite se naših razdraganih lica i znajte da Vas nikada, nikada nećemo zaboraviti. Uvijek ćemo se sjećati kako ste nas zvali Tukeške jedne . Uvijek ćemo se sjećati vašeg prodornog glasa koji se u toku pet godina orio našom učionicom. Nikad neću zaboraviti kako ste mi govorili da donesem iz Zagarača jedan „kušin” da ne prljam zid dok sjedim naslonjena na njega. Voljećemo Vas ma gdje bili.”

Sonja

„Sa Vama nam je lijepo bilo,

ali sreća kratko traje.

samo divna uspomena

u mom srcu ostala je.”

Danica

„Prošli su nam lijepi dani,

ko proljećno rano cvijeće,

uspomeni na te dane

zaborava biti neće.”

Zorica

„Kad budete sami, na obali rijeke,

slušali zvuke neke pjesme daleke,

kad budete sami, bez druga,

kad Vam se u očima pojavi tuga,

kad budete u nekom gradu, ko zna gdje,

kad budete negdje daleko, daleko,

znajte da Vas, još uvijek, voli neko.”

Tanja

Novka Ubović rođena je 1938. godine u Zagredi, nedaleko od Danilovgrada. a treće po redu od devetoro djece Vuka Mijajlovoga Popovića i njegove supruge Zorice, rođene Burić. Kad joj je bilo pet godina njeni roditelji sa brojnom porodicom preselili su se u Markovinu nedaleko od Čeva.

,,Mene su” – priča Novka – ,,ostavili da živim u Zagredi kod majčinih roditelja. U Zagredi sam završila četiri razreda osnovne škole, a preostala četiri u Danilovgradu. Teško mi je padalo svakodnevno pješačenje, posebno povratak iz Danilovgrada do Zagrede. Polovinu toga puta, dionicu od mosta Petra Šunjina na Sušici do djedove kuće, morala sam da se „penjem” uz okomito Plato, koje „visi ” na obroncima podnožja planine Garač. Uz to sam morala usput da uberem torbu „kozalaca” (trava sa krupnim i sočnim listovima i korijenjem pogodna za hranjenje svinja), ili svježanj trave za telad, ili sakupi naramak „mrvica” (suvih sitnih grančica za potpalu vatre).”

I ostali periodi Novkinog školovanja su bili teški. Dok je u Titogradu učila Gimnaziju, stanovala je kog tetke, koja je bila „hauz majstor” za stambenu zgradu u kojoj je živjela. Novka je morala da redovno čisti i održava stepeništa i hodnike u čitavoj zgradi.

Lubav prema matematici i želja da se njome bavi odvele su je u Split, gdje se upisala na trogodišnju Višu pedagošku školu. Da bi obezbjeđivala kakvu – takvu egzistenciju, morala je da se bavi raznim poslovima, jer na značajniju pomoć od roditelja nije mogla računati, budući da je pored nje trebalo školivati još osmoro djece. Radila je sve do čega je mogla doći. Najviše su joj pomagali ljudi iz Splitskog narodnog kazališta gdje su je angažovali da radi na ulazu, u garderobi i sali kao i da pomaže na pripremanju i održavanju odjeće za glumce i balerine. Uz profesionalnog krojača naučila je da i sama ponešto sašije i za glumce i za sebe.

,,Nakon tri godine, sa diplomom Pedagoške škole, i osjećajem da sam konačno postala svoj čovjek, pokucala sam na vrata Osnovne škole „Savo Pejanović”. Kad mi je tadašnji direktor Joko Petranović saopštio da sam primljena, poljubila sam vrata te škole i ostala joj vjerna četrdeset godina, sve do odlaska u penziju.”

Tako se dvadestjednogodišnja nastavnica uhvatila „u koštac” sa nastavom matematike u elitnoj školi. Svim srcem, svom snagom i svim umjećem. Uspjevala je da matematiku približi učenicima i učenike matematici. Na samom početku karijere je shvatila i prihvatila misao jednog crnogorskog pedagoga, koji je rekao da „nije znanje znanje znati, no je znanje znanje dati.” Nastavnica je zavoljela učenike, i učenici su zavoljeli nastavnicu i matematiku. Iskreno i trajno.

Novkino prenošenje znanja na učenike se nije ograničavalo samo na redovnu nastavu. Organizovala je i izvodila dodatnu nastavu, dopunsku nastavu, pripremala učenike za takmičenja, za nastavak školovanja. Jednako se odnosila prema svima, kako talentovanima, tako i prema onima kojima je matematika „išla teže”. I u slobodnom vremenu pomagala je učenicima pojedinačno, u njihovoj, ili svojoj kući. I dan danas, iako je u poodmaklim godinama, i ne najboljeg zdravlja, navrate kod nje djeca susjeda, prijatelja i poznanika da im pojasni ponešto što sami ne mogu da shvate. Nikada u toku svog radnog i životnog vijeka za takvu pomoć učenicima nije naplatila ni jedan cenat od njihovih roditelja…

Što se tiče njenog odnosa prema učenicima, učeničkim roditeljima, kolegama i uopšte ljudima, životni putokaz su joj bile riječi Lava Nikolajeviča Tolstoja, koji je govorio da najsvetiji zakon za svakog čovjeka treba da bude: „Činiti ljudima što je moguće više dobra…”

Novka je činila ljudima najviše dobra što je mogla. Ostvila dubok i neizbrisiv trag humanosti i entuzijazma.

Slavko ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo