Povežite se sa nama

OKO NAS

VASOVE VODE: PRIČA BEZ KRAJA: Planina smeća još čeka sanaciju

Objavljeno prije

na

Aktivisti beranske Mjesne zajednice Beranselo i aktivisti nevladinog sektora iz oblasti zaštite životne sredine složni su u ocjeni da je kašnjenje i odugovlačenje sanacije najvećeg divljeg smetlišta na sjeveru Crne Gore, deponije Vasove vode, nedopustivo i kranje neozbiljno. O štetnim uticajima kojima su i nakon toliko godina izloženi stanovnici naselja koja gravitiraju ovoj nesrećnoj lokaciji, suvišno je govoriti.

Predsjednik ove mjesne zajednice Slobo Lončar smatra da se projekat koji predviđa kompletno uređenje Vasovih voda realizuje nedopustivo sporo zbog čega stanovnici trpe negativne posljedice. On kaže da je zbog postojanja smetlišta na Vasovim vodama po-sljednjih godina u Beranselu evidentiran porast broja oboljelih od plućnih i drugih opasnih bolesti.

Lončar dodaje da su podaci o tome više nego zabrinjavajući i da su mještani, i pored toga što se na Vasovim vodama više ne odla-že smeće, izloženi teško sagledivim štetnim posljedicama.

,,Ukoliko od Vlade Crne Gore ne dobijemo čvrste garancije da će uskoro početi detaljna sanacija smetlišta na Vasovim vodama blo-kiraćemo magistralni put Berane – Bijelo Polje”, upozorava Lončar.

On dodaje da po ko zna koji put mještani Beransela traže i zahtijevaju od Vlade i resornog ministarstva da ubrzaju radove koji se tiču sanacije smetlišta na Vasovim vodama, jer je to najveća planina smeća u Crnoj Gori.

,,Ukoliko to ne urade, odnosno ne ubrzaju, Beranselo ponovo usta-je na noge. Mi više nemamo vremena za čekanje”, poručuju mještani ovog naselja.

Oni zato traže da se aktivnije krene s uređenjem Vasovih voda, jer nezadovoljstvo naroda raste iz dana u dan.

Marta 2014. godine iz državnog vrha plasirana je vijest da se na Vasovim vodama nikada više neće istovariti nijedan kilogram sme-ća. Takva odluka je i ispoštovana.

Ubrzo nakon toga iz Vlade je saopšteno da je obezbijeđeno oko milion eura za sanaciju smetlišta i da radovi treba ubrzo da počnu. Od svega obećanog, objašnjavaju mještani, do sada su izvedeni samo određeni poslovi na kanalisanju takozvanog Lučkog potoka.

Te radove su, prema njihovim riječima, takođe nakon dužeg čekanja, 1. juna 2016. godine ozvaničili tadašnji državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović i pred-sjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić. Tada je najavljeno da će se realizacija projekta odvijati u dvije faze.

Pejovićeva je pred kamerama istakla da prva faza radova predsta-vlja ,,hitne intrevencije radi sprječavanja raznošenja otpada s po-stojećeg odlagališta duž Lučkog potoka i odnošenje otpada u rije-ku Lim, dok druga faza obuhvata izradu glavnog projekta sanacije neuređenog odlagališta i samu sanaciju”. Ona je navela i da će, prema planu, radovi obuhvaćeni prvom fazom trajati svega četrdeset dana te da je u toku revizija glavnog projekta kompletne sanacije smetlišta na Vasovim vodama.

Prema njenim tadašnjim najavama, bilo je za očekivati da se još krajem prošle godine izabere izvođač radova koji će, zahvaljujući sredstvima izdvojenim iz državnog kapitalnog budžeta, raditi trajnu sanaciju deponije na Vasovim vodama.

,,Sva neophodna sredstva za sanaciju neuređenog odlagališta na Vasovim vodama obezbijeđena su iz kapitalnog budžeta Crne Go-re. Vrijednost prve faze projekta je nešto oko stotinu deset hiljada eura, dok je procijenjena investiciona vrijednost radova druge faze oko milion i po eura”, izjavila je Pejović u junu 2016. godine.

Mještani Beransela danas tvrde da je od obećanog malo toga ura-đeno i da predviđena sredstva za sanaciju smetlišta još nijesu sta-vljena u odgovarajuću funkciju. Imaju primjedbe i na način na koji je kanalisan takozvani Lučki potok.

,,Da stvar bude još gora prvi porast vodostaja Lučkog potoka, na isteku protekle zime, pokazao je da izvođač radova, podgoričko preduzeće Tehnoput, nije uradilo odgovarajući betonski ulaz za pri-hvatanje vode koja treba da se sprovede u postavljene cijevi, što je izazvalo ozbiljne probleme. Tako voda umjesto u cijevi i dalje teče rubom deponije odnoseći znatne količine smeća pravo u Lim. Buji-ca je ujedno oštetila i potkopala postavljene cijevi, tako da postoji opravdana bojazan da ih u nekom novom poplavnom talasu išču-pa iz postojećeg ležišta, što bi značilo da su znatna materijalna sredstva uludo potrošena”, objašnjava predsjednik Mjesne zajednice Beranselo.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović, koji je od početka zastupao interese mještana Beransela i pomagao im u tumačenju zakona, posebno onih iz oblasti zaštite životne sredine, ističe kako je kao dobar poznavalac problematike očekivao poteškoće oko početka sanacije ekološke katastrofe na Vasovim vodama i različite vidove opstrukcije, zbog proste činjenice da su još otvorene sve opcije kada je nacionalna politika upravljanja otpadom u pitanju.

On primjećuje da ,,nadležne insitucije pokazuju nevjerovatnu neefikasnost, bez obzira na sve izgovore kojima se pravdaju”.

,,Propali tenderski i postupci javnih nabavki svakako otežavaju planiranu dinamiku aktivnosti i čini mi se postaju sve češći problem, što bi trebao biti signal za Vladu da analizira kvalitet procedure i zakonski okvir u toj oblasti. Ipak, ono što je očigledno i što je potrebno istaći u prvi plan jeste nesposobnost donosilaca odluka na svim nivoima vlasti da pronađu najbolje rješenje za uspostavljanje pravilnog ekološki i ekonomski održivog sistema upravljanja otpadom u Crnooj Gori i da stanu iza te odluke i instutucionalno i na svaki način koji će garantovati da javni interes bude zaštićen”, objašnjava Perović.

On ipak kaže kako je možda bolje što se nije otvorio prostor da se nekim interesnim grupama, ,,a javnost zna kome se najčešće dodjeljuju svi važni infrastrukturni projekti, omogući sticanje privatnog profita, a da na terenu nemamo očekivane benefite, što bi uzrokovalo nova ulaganja i zaduživanje građana”.

Perović dodaje da su građani Mjesne zajednice Beranselo najzaslužniji što je ta ekološka katastrofa na Vasovim vodama, došla u obzir za sanaciju, ali podsjeća da je potrebno da opasnost i posljedice shvate i njihovi sugrađani ali i svi građani naselja i opština koje gravitiraju Limu, i da izvrše pritisak na nadležne institucije da im omoguće pravo na zdravu životnu sredinu.

,,Nadam se da neće proći mnogo vremena dok se ne počnu sanirati Vasove vode i da će to raditi neko čije će stučne i poslovne reference garantovati kvalitet, a da će lokalna uprava Opštine Berane imati mnogo kvalitetniji plan upravljanja otpadom koji će biti zasnovan na inovativnom pristupu, čime će se animirati građanstvo da odgovorno postupa s napravljenim otpadom”, kaže izvršni direktor Ozona.

Priča o Vasovim vodama crnogorskoj javnosti je dobro poznata. Vešegodišnja borba mještana Beransela protiv institucija i namjere da se na ovom mjestu gradi regionalna deponija, najbolji je primjer građanskog aktivizma u državi. Aktivizma koji je dao rezultat i odnio pobjedu.

Javnost samo treba da zna da ta priča još nije do kraja dopričana. Kako u pogledu sanacije najveće planine smeća, tako i odgovornosti institucija i pojedinaca što je taj ekocid napravljen.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo