Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI SKUPŠTINSKI POSLOVNIK: Zaboravni lordovi

Objavljeno prije

na

Skupština Crne Gore usvojila je izmjene Poslovnika. Ima da se zna red. O održavanju reda staraće se predsjednik Skupštine, u ovom trenutku, Ivan Brajović.

,,Poslanici i drugi učesnici u pretresu dužni su da poštuju dostojanstvo poslanika i Skupštine i da se jedni drugima obraćaju sa uvažavanjem. Nije dozvoljeno korišćenje uvredljivih izraza ili iznošenje činjenica i ocjena koje se odnose na privatni život poslanika i drugih lica”, jedna je od novina u Poslovniku.

Odmah se vidi nevolja. Uzmimo riječ „satelit”. Niko sigurno ne bi djetetu rekao da je to „ružna riječ”. S druge strane, ne može se računati ni u činjenicu iz privatnog života poslanika. Ipak, ako se stvar posmatra iz ugla Socijaldemokrata uz prstohvat teorije relativiteta – i te kako može biti uvredljivo, a, možda sadrži kakav privatni aranžmančić.

Zbog povrede reda na sjednici, dakle, predsjednik Skupštine, po novome, može da izrekne opomenu, oduzme riječ ili udalji poslanika sa sjednice. Brajović je, koliko se dosad moglo vidjeti, dosta nervozan oko tih davanja i uzimanja riječi.

U Poslovniku je pobrojano u kojim sve slučajevima poslanik može zaraditi opomenu – od uzimanja riječi bez dozvole, preko ometanja drugih do korištenja psovki i uvredljivih riječi. Spisak se završava riječima „ako drugim postupcima narušava red na sjednici”. Drugi postupak mogao bi biti, recimo – poprijeko gleda Obrada Miša Stanišića.

Poslaniku se oduzima riječ ako prethodno dobije dvije opomene i nastavi da narušava red. Ako ne ućuti, isključuje mu se mikrofon. To dugme i dosad je predsjednik parlamenta Ivan Brajović obilato koristio.

Mjera udaljenja sa sjednice izriče se poslaniku koji i poslije oduzimanja riječi ometa ili sprječava rad na sjednici ili ,,u slučaju narušavanja reda ili fizičkog napada na drugo lice u zgradi Skupštine”. Važi 15 dana. Kad se glasa, poslanik može da se vrati.

Svaka opomena koštaće poslanika – deset odsto plate. Kome oduzmu riječ, oduzeće mu i 40 odsto od plate. Ko bude udaljen biće kažnjen oduzimanjem pola plate.

Ipak, da bi govorili u parlamentu, poslanici neće morati da podižu kredite. Propisano je da se, ako je poslaniku izrečeno više mjera za povredu reda na sjednici Skupštine, novčane kazne ne sabiraju, već se primjenjuje samo najviša novčana kazna.

Neće ih ni moriti glađu – poslanik koji je novčano kažnjen zbog opomene ili oduzimanja riječi ima pravo na naknadu troškova prevoza; za ishranu i hotelski smještaj, a poslanik koji je novčano kažnjen zbog udaljavanja sa sjednice ima pravo na naknadu troškova prevoza u skladu sa aktom Administrativnog odbora. Budući da dio opozicionih poslanika ima problema sa kilogramima, predsjednik Odbora Ljuiđ Škrelja mogao bi da predloži da dolaze biciklom.

Povodom izmjena Poslovnika paradržavni mediji su nas obavijestili kako parlament „vraća stari sjaj”. Mlađi posmatrači javne scene i, naravno, predstavnici vlasti u nebo dižu Skupštinu kakvu smo nekad imali. Bio je to, kažu ozbiljno, „dom lordova”. Ma hajde.

Predsjednik prvog parlametarnog saziva od uvođenja višestranačkog sistema Risto Vukčević, sa mjesta predsjedavajućeg je opoziciju nazvao „bandom izdajničkom”. A riječi su tada bile mnogo skuplje.

Rifat Vesković, bivši je poslanik SDA. U prvom sazivu crnogorskog parlamenta SDA je imala devet poslanika u Demokratskoj koaliciji koju su činili sa albanskim partijama. Zajedno su imali 13 poslaničkih mjesta.

,,Početkom devedesetih u Bijelom Polju je bilo 12 nerasvijetljenih ubistava muslimana. Kad smo u parlamentu tražili interpelacijom da se to rasvijetli – Skupština je prekunita. Vladajuća partija je pokrenula inicijativu da nam Administrativni odbor ukine imunitet. Doživjeli smo teške uvrede”, objašnjava Vesković za Monitor.

Uz napomenu da je SDA bila prava opoziciona stranka Vesković kaže kako su uvrede iz vladajuće partije u parlamentu bile sasvim uobičajene. ,,Najekstremniji je bio Miomir Mugoša koji nam je tada pokazivao put za Teheran”, kaže Vesković.

Poslanici, svjedoči on, nijesu ni formalno bili u istom položaju: ,,U prvom sazivu parlamenta poslanici opozicije nijesu bili profesionalci, to je važilo samo za poslanike vladajuće stranke. Tada sam radio u školi i direktor mi je odbijao dnevnice kad sam išao na kolegijum Skupštine. Predstavnici opozicije nijesu mogli da budu predsjednici skupštinskih odbora”.

Vesković kaže da je osim poznate etikete da je opozicija ,,banda izdajnička” tadašnji predsjednik parlamenta Risto Vukčević često koristio termin ,,nedržavna opozicija”, koji od tada do danas vlast redovno koristi.

,,Mi smo doživljavali napade na ulici jer se atmosfera iz Skupštine prenosila na građane. Poslije jedne sjednice Skupštine poslanici Rasim Šahman, Ćazim Lukač i ja pošli smo do robne kuće – napale su nas neke prodavačice, Lukač je jedva živu glavu izvukao”, kaže Vesković.

Prisjeća se još jedne mučne situacije: ,,Jednom prilikom, takođe poslije sjednice parlamenta, ručali smo nas nekoliko poslanika u restoranu nadomak Podgorice kad se pojavila grupa rezervista. Rekli su: ,Mi idemo po Bosni da ih tražimo, a oni ih evo ovdje. Htjeli su da nas linčuju, jedva nas je izveo gazda restorana'”.

Posebna priča je policijska akcija Lim u kojoj je policija 1994. uhapsila i zlostavljala rukovodsto i članove Stranke demokratske akcije. Tačno je da oni u tom trenutku nijesu bili poslanici, jer su, zbor rata u Bosni bojkotovali izbore 1992, ali mnogo govori o demokratiji u Crnoj Gori. ,,Kad sam uhapšen otežavajuća okolnost na sudu mi je bila to što su mi prilikom hapšenja na stolu našli Monitor”, podsjeća Vesković. On je za poslanika ponovo izabran 1996. i tada je, kako kaže, predsjednik parlamenta Svetozar Marović doprinio da Skupština postane profesionalnija.

,,Ovim Poslovnikom krug se zatvara, vraćaju se devedesete. Risto Vukčević se prema poslanicima ponašao kao prema djeci, ućutkujući predstavnike opozicije i slično. Ovim Poslovnikom Brajović dobija moć da uskrati pravo na riječ poslanicima”, kaže Vesković.

Zna se odavno – zaboravan narod živi ovdje. U ,,domu lordova”, ne tako davno ministar policije, današnji predsjednik države Filip Vujanović čitao je anonimne dojave o lideru Liberalnog saveza Slavku Peroviću. Miomir Mugoša jednoj od opozicionih poslanica prebrojavao je ljubavnike. Teško se sjetiti svih gadosti koje je kao predsjednica Skupštine preživjela Vesna Perović. Sve im je smetalo – kako govori, koliko ima prezimena, kakve sandale nosi, što je žensko.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković objasnila je ovih dana da je dobri duh parlamentarizma u Crnoj Gori proćeran iz Skupštine horskim vrijeđanjem tadašnjeg premijera. To je bilo ono kad su poslanici Demokratskog fronta vikali ,,Milo lopove”, a premijer uzvratio sa ,,Bravo kreteni”. Nekoliko mjeseci ranije premijer je poslanika Dritana Abazovića nazvao „bitangom” i objasnio nam da živimo u „parlamentarnoj diktaturi”. Samo zato što nije kontrolisao dovoljan broj glasova.

,,Dobra praksa je bila da se izmjene Poslovnika donose konsenzusom vlasti i opozicije. Ali očigledno da Sinđin parlament ne vodi računa o dobroj praksi i pokušava dekretom većine disciplinovati poslanike. Najbolje bi bilo da nam napišu govore, a da mi to pročitamo. Izmjene su tragikomične, a ostavljaju isuviše veliki prostor za slobodno tumačenje, tako da će se Administrativni odbor po nalogu predsjednika Brajovića uskoro pretvoriti u prekršajni sud sa ‘sudijom’ Škreljom na čelu, ali bez mogućnosti žalbi okrivljenih”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta.

Ona smatra da nije jasno mogu li se Poslovnikom određivati novčane kazne, jer su primanja poslanika definisana Zakonom o zaradama u javnom sektoru.

Niko ozbiljno ne očekuje da će se išta u ponašanju poslanika zbog izmjena u Poslovniku promijeniti.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo