Povežite se sa nama

OKO NAS

HOTEL BERANE – NOVI SJAJ: Podizanje iz pepela

Objavljeno prije

na

Hotel Berane je poslije dugogodišnje agonije podignut iz pepela u novom sjaju koji je daleko prevazišao onaj u kakvom se ovo zdanje pamti iz najboljih vremena sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Od skepse s početka priče o rekonstrukciji, ove sedmice stiglo se do presijecanja crvene vrpce, čime je ozvaničeno otvaranje ovog visokorangiranog ugostiteljskog objekta.

Za ovu je priliku u jednoj od dvorana priređen koktel na kome je putem video bima prikazana interesantna i nostalgična sudbina hotela Berane, od izgradnje 1964, preko nesrećne priče iz doba tranzicije kada je potpuno uništen i tri puta zapaljen, do sadašnjeg podizanja iz pepela u najmodernije ugoistiteljsko zdanje.

Da opština Berane od sada postaje atraktivnija turistička destinacija ističe gradonačelnik Dragoslav Šćekić i dodaje da ovaj hotel predstavlja prekretnicu u tirističkom razvoju grada i veliku pomoć u razvoju drugih djelatnosti, preko sportske ponude, kongresnog turizma, susreta privrednika.

„Investitori su ne samo renovirali hotel već i promijenili izgled grada, koji će, nadamo se, otvaranjem ovog objekta dospjeti na listu renomiranih turističkih destinacija. Ovaj hotel je otvorio četrdeset novih radnih mjesta, što je takođe važno za razvoj grada. Ovo će biti podstrek i drugim investitorima da u saradnji s državom i Opštinom krenu u nove projekte”, kazao je Šćekić.

Ivršni direktor Beton Grupe Popović Aleksandar Popović, ističe da je ovo preduzeće osnovano prije tri decenije i da je iz zanatske radnje izraslo u modernu i uspješnu kompaniju.

„Kao proizvođač betonskih elemenata nesporni smo lider na sjeveru Crne Gore. Naši proizvodi se ugrađuju u najznačajniji projekat za Crnu Goru, autoput. Od renomiranog restorana u centru Berana, prepoznati smo i u ugostiteljstvu. Upravo to iskustvo nam je dalo ideju da uđemo u projekat kupovine i adaptacije hotela Berane”, kaže Popović.

On obećava da kompanija na čijem je čelu neće na tome stati i najavljuje neke nove projekte u oblasti energetike i poljoprivrede.

Rekonstrukcija hotela Berane trajala je osamnaest mjeseci. Objekat obuhvata površinu od sedam hiljada kvadrata. Nakon rekonstrukcije i proširenja soba raspolaže sa 80 ležajeva i svim pratećim sadržajima. Ambijentalno je prilagođen prostoru za koji su Beranci posebno vezani.

Objekat, između ostalog, ima terasu, baštu i kongresnu salu s preko 500 mjesta. U narednoj fazi, kako je najavljeno, imaće spa centar sa bazenom, saunom i turskim kupatilom i auto kampom po kome je hotel nekada bio prepoznatljiv.

Najavljeno je da će se u saradnji s lokalnom upravom razvijati sportski turizam i iskazano uvjerenje da će otvaranje hotela omogućiti dinamičniji razvoj grada i sjevera u cjelini, odnosno da će pružiti dodatni impuls razvoju ove regije.

Dok znatiželjno dolaze da obiđu hotel u novom ruhu, građani Berana sa sjetom govore o vremenu kada je građen i kada je grad na Limu imao desetak hiljada radnika u privredi.

„Vjerovatno, mlađe generacije danas ne znaju da je ovaj hotel građen uporedo s izgradnjom fabrike celuloze i papira i da je, zapravo, trebalo da bude samački dom za stručnjake sa strane koji su radili u tom industrijskom gigantu na sjeveru države” – prisjeća se jedan stariji gospodin.

Dok se smjenjuju fotografije iz minulih vremena na velikom video bimu na svečanosti otvaranja, on priča kako je izgradnja hotela, kapaciteta 112 kreveta, počela 1962. godine, a da je hotel otvoren u decembru 1964.

,,U početku je zamišljen kao samačka stambena zgrada s internim restoranom za potrebe fabrike celuloze i papira. Međutim, kada je njegov konstruktivni sistem već bio završen, objekat je prilagođen hotelskoj namjeni”, kaže ovaj gospodin.

Prizemlje hotela još tada je krasio predivni salon, restoran i kafana sa kuhinjom. Na međuspratu se nalazio salon za dnevni boravak i prostorija za upravu.

,,Na tri identična sprata bilo je 67 soba, odnosno 112 kreveta. U podrumu se nalazila kotlarnica, skladišta hrane i inventara, čak i manja klanica, hotelske radionice, praonica i svi ostali prateći pogoni”, prisjeća se ovaj čovjek.

Hotel Berane bio je oduvijek prepoznatljiv po velikoj terasi za 350 posjetilaca. Ispod terase je u kasnijem periodu dograđena sala za još oko 300 posjetilaca. Uređenje obale i plaže, koje je prvobitnim projektom bilo predviđeno, izvedeno je tek u ovoj rekonstrukciji.

U okviru hotelskog kompleksa postojao je i auto kamp koji u najboljim turističkim vremenima nikada nije bio prazan.

Onda je uslijedila tranzicija, propast i privrede i ugostiteljstva i lagano umiranje grada na Limu koje do danas nije zaustavljeno. Hotel je privatizovan, zatvoren, opljačkan, prepušten propadanju i tri puta zapaljen.

,,Ja mislim da propast hotela Berane predstavlja sliku i priliku sveopšte propasti. Sve je u ovom gradu počelo da ide unazad geometrijskom progresijom onog trenutka kada je nakon antibirokratske revolucije zatvorena fabrika celuloze i papira i veliki lanac povezanih firmi. Grad je, kad je riječ o industriji, vraćen čitav vijek unazad”, smatra onaj stariji čovjek.

Nakon prelaska hotela Berane u vlasništvo Betongroup početkom 2015. godine, okončana je desetogodišnja agonija ovog nekada najsolventnijeg turističkog objekta na sjeveru države.

Koliko god to u ovom trenutku više nije važno, ipak se ne smije zaboraviti da je hotel Berane nekada bio najvažniji i najbolji objekat istoimenog hotelsko-ugostiteljskog preduzeća. Sve do pljačkaške privatizacije koja je uslijedila 2003. godine.

Taj dio priče je manje-više poznat i ispričan više puta. HTP Berane, nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od makar 80 hiljada eura, tada je privatizovalo nepoznato preduzeće Euroturist GMBH.

Oni su u startu imali 36 odsto akcija, ali im je Fond za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto i time indirektno zaslužio mjesto u MANS-ovoj šemi kao jedan od krivaca za omogućavanje ove privatizacije. Bez podrške Fonda za razvoj ova ko zna kako skupljena družina ne bi na sjednici akcionara toga marta preuzela upravljanje na sjeveru nekada najjačom ugostiteljskom kompanijom.

Tako je počela propast, nakon koje je ostalo ogorčenje i velika skepsa da jednoga dana hotel može opet otvoriti vrata za goste. Sada se to dešava skoro nestvarno. Hotel je zablistao nad obalom Lima ljepši nego što je ikada bio, s nadom da će predstavljati podsticaj za razvoj Berana i valorizaciju potencijala sjevera.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo