Ide ministar prosvjete Damir Šehović Crnom Gorom ovih dana i bere lovorike. Brzopotezna reforma zasad skuplja pohvale, naročito kada se govori o rasterećenju đaka u osnovnoj školi. Kad se pobliže pogleda, ima sve šanse da ispadne – brzo i kuso.
Premijer Duško Marković na premijerskom je satu čestitao ministru na „paketu reformi obrazovanja” koje će, kako je objasnio, „punu vidljivost” imati tek u narednim godinama.
Trenutno su na javnoj raspravi nacrti osam zakona iz oblasti obrazovanja. Rasprava je počela 20. aprila, trajaće do 10. maja. Dvadeset dana uključujući vikende i Prvi maj.
Ali, već smo se uvjerili da – kad se hoće sve se može. Krajem prošle godine Zavod za školstvo je uradio, a Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio Nastavni plan za 2018/19. za osnovne škole, sličan onima iz ranijih godina. U martu su, nakon intervencije ministarstva, usvojene izmjene kojima je je fond časova smanjen za deset procenata.
Ministarstvo je konstatovalo da su pozitivni efekti smanjenja broja časova, pored ostalog: olakšavanje rada po smjenama, bolje korišćenje prostornih kapaciteta u školi, više vremena za izvođenje dopunske, dodatne nastave i slobodnih aktivnosti, djeca iz velikih škola ranije u popodnevnim satima završavaju obaveze u školi, a roditelji više aktivnog vremena provode sa djecom, u porodičnom okruženju, stvaraju se uslovi za podizanje nivoa higijene u školi. Da, kazali su i da se smanjenjem časova jača vaspitna uloga škole. Kome nije jasno kako, sigurno je glup.
Najvažnije je: ukupan fond od I do IX razreda smanjuje se za 19 časova. Umjesto 225 utvrđen je fond od 206 časova. U devetom razredu, na primjer, učenici će dogodine imati četiri dana po pet časova, i jednog dana šest.
Broj časova matematike smanjen je od četvrtog do sedmog razreda za tri časa nedjeljno. Manje će biti i časova georgafije, drugog stranog jezika, biologije, hemije.
,,Bićemo zemlja sa najdokonijim učenicima u Evropi. Imaće najmanji fond časova, to ne garantuje uspjeh i postizanje dobrih rezultata”, kaže za Monitor jedan od stučnjaka.. On najavljuje da će izmjena nastavnog plana za školsku 2017/18 prouzrokovati mnoge teškoće u primjeni. ,,Frontalna primjena novog nastavnog plana od sljedeće školske godine prouzrokovaće i problem nepripremljenosti nastavnika za izmjene, biće problema i sa udžbenicima, a pitanje je i hoće li Zavod za udžbenike moći da odštampa nove knjige. Biće problema i sa pedagoškom dokumentacijom – dnevnicima, svjedočanstvima, koje takođe treba prilagoditi izmjenama. Neće imati vremena da se nastavnici edukuju za primjenu novih predmetnih programa”.
Upućeni u prilike u obrazovanju kažu da je ofanziva ministra Šehovića posljedica kadrovskog tumbanja koje je napravio prethodni ministar Predrag Bošković te da su upravo njegovi kadrovi inicijatori ovakve reforme. Kako je Monitor pisao, na najvažnija mjesta u ministarstvu obrazovanja tada su postavljeni kadrovi bez ikakvog iskustva u toj oblasti. Arijana Nikolić-Vučinić, generalna direktorica direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje je završila Ekonomski fakultet i odbranila magistarsku tezu pod naslovom: „Kreiranje zone slobodne trgovine na području jugoistočne Evrope”. Njenu karijeru su činili poslovi vezani za ekonomiju i trgovinu, uglavnom u ministarstvu ekonomoje.
„Ako bi se napravila paralela sa hobijem bivšeg ministra – to je kao kad bi neko u rukometni klub Budućnost doveo pola košarkašica i odbojkašica i očekivao da igraju rukomet”, kaže jedan od Monitorovih sagovornika.
Smanjeni fond časova, izvjesno, neće proizvesti rasterećenje učenika, ako se ne promijene predmetni programi. I na njima se radi. U Zavodu za školstvo formirane su komisije koje treba da razmotre gradivo. Maj je na pragu, naravno da se radi brzinom koja teško može proizvesti kvalitetna rješenja.
Na pitanje – čemu trka – upućeni kažu da je najvjerovatnije riječ o tome da ministar skuplja političke poene. „U posao se ušlo bez blama i bez razmišljanja o posljedicama, bez adekvatne pripreme, ishitreno i avanturistički”.
Stručnjaci pozoravaju, da se, ma kakva reforma bila na papiru, u ovakvom društvu ne mogu očekivati dobri rezultati u obrazovanju. „Razlog za neuspjeh prethodne reforme kod nas nije u nastavnom planu – to pokazuju iskustva Slovenije i Finske sa kojima je naš sistem formalno bio kompatibilan. Finski učenici postižu najbolje rezultate, Slovenija je takođe u vrhu. Razlog je u implementaciji obrazovnog programa odnosno u načinu rada nastavnika. Većina naših nastavnika je loša, na fakultetu dobijaju lošu osnovu, savremena nastava traži nešto drugo od onoga što oni uče. U školi treba da se uči, a ne da nastavnici samo predaju”.
Upravo oko učenja kod kuće kukaju i đaci i roditelji. Djeca u osnovnoj školi najčešće se ocjenjuju kao na faklultetu – jednoga dana na kontrolnom, kao na ispitu. ,,Gradivo je preobimno. Da bi bili odlični đaci, djeca u petom razredu treba da uče po dva tri sata dnevno i nekoliko sati vikendom. Tokom sezone kontrolnih, potpuni je haos, ostaje se do kasno u noć. Ništa neće značiti ako dijete dođe kući 45 minuta ranije i treba da ostatak dana provede učeći ono što nije naučilo u školi”, objašnjava majka jedanaestogodišnje djevojčice.
Niko ne može da pretpostavi kako će izgledati navrat-nanos prepravljeni predmetni programi, šta će na kraju biti od „rasterećenja”.
Oko izmjene nastavnog plana ima još primjedbi. Može se desiti da se đaci u dva razreda uče isto gradivo. Građansko obrazovanje koje je do sada bilo obavezno u šestom i sedmom razredu po novom će biti izborni za sedmi i osmi ili osmi i deveti. Da se utvrdi.
Engleski kao obavezni prvi strani jezik uveden je iako u Crnoj Gori ima škola gdje je prvi jezik bio ruski – toj djeci se mora obezbijediti da završe školu po starom.
Fond časova na kojem će đaci učiti drugi strani jezik smanjen je sa tri na dva časa po razredu, ali počinje da se uči godinu ranije. Znači: po dva časa od šestog do devetog razreda; do sada je bilo po tri od sedmog do devetog. Od čega će da počnu učenici koji na jesen upisuju sedmi razred, a u šestom drugi strani jezik nijesu imali?
Kao jedan od velikih promašaja upućeni vide i pristup izbornoj nastavi. „Njen cilj je bio da omogući učenicima da razviju posebna interesovanja. U praksi su direktori škola te časove davali nastavnicima kako bi ispunili normu, ne vodeći računa o interesovanjima djece”. Bilo je zamišljeno da izabrani predmet bude važan kod upisa u srednju školu, a kod nas djeca biraju predmet koji će im biti najlakši, najpopularniji izborni predmet je sport. Broj izbornih časova smanjen je sa dva na jedan nedjeljno.
Još jedna anomalija je, kažu, tretiranje časa odjeljenjske zajednice kao opterećenja za učenike što nigdje u Evropi ne postoji. Zato što je taj čas ubrojan u ukupan fond časova, smanjen je jedan čas jezika ili hemije.
Da. Smanjenje broja časova može dovesti i do toga da neki nastavnici izgube normu – dovoljan broj časova da bi primili platu. Ministarstvo je obećalo da će normu nastavnicima smanjiti za deset odsto. Pomalo je tužno da su iz Sindikata prosvjete reagovalo samo na taj dio priče o reformi. Koliko se pamti, nikad nijesu ni slova rekli oko toga da su njihovi đaci pretprani gradivom, da uče i što treba i što ne treba i da je to vjerovatno jedan od razloga što iz osnovne škole ponekad izađu a da ne znaju ljudski da čitaju. Poslije se čudimo kako su se nekad učitelji poštovali, a sad ništa.
Od prethodne reforme se očekivalo da učenici budu rasterećeni, a da se postignu bolji obrazovni rezultati. Ni jedno ni drugo nije postignuto.
Nova reforma, kažu stručni ljudi, donosi samo uzaludne nade ako se na pravi način ne promijene predmetni programi, ali prije svega pristup nastavnika.
Dakle, najvjerovatnije – ništa od svega.
Miloš BAKIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice