Povežite se sa nama

MONITORING

DRŽAVNE FINANSIJE: Vlada žica

Objavljeno prije

8 godina

na

raDunovic

Vlada Duška Markovića dala je saglasnost, krajem marta, Ministarstvu finansija i ministru Darku Radunoviću da zaključe kreditni aranžman sa Zirat bankom i državu zaduže za 15 miliona eura potrebnih ,,za servisiranje redovnih obaveza”.

Od početka godine to je peti kreditni aranžman koji Radunović, u ime države, zaključuje sa nekom od ovdašnjih komercijalnih banaka. Prethodno je od Sosijete ženeral Montenegro, NLB, Prve banke i Komercijalne banke Budva pozajmljeno ukupno 50 miliona (tri puta po 15 i od Budvana pet miliona eura). Rekli bi da je to ,,kap u moru” državnih dugova koji se bliže iznosu od tri milijarde, odnosno ¾ bruto društvenog proizvoda. Uostalom, prema ovogodišnjem budžetu Vlada je planirala da se zaduži ukupno 450 miliona, pa je do sada pozajmljeno manje od šestine planiranih zajmova.

,,Vlada se može zadužiti za finansiranje deficita, servisiranje duga, kapitalnog budžeta i stvaranja fiskalne rezerve za 2017. u bruto iznosu do 455 miliona eura”, navedeno je zimus, u Prijedlogu zakona o budžetu koji je, praktično bez rasprave, usvojila trenutno prisutna većina u parlamentu. Tamo se još navodi kako će potrebni novac biti obezbijeđen „kroz emisiju obveznica na stranom tržištu, izdavanje domaćih obveznica i državnih zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i stranim finansijskim institucijama”.

I sa naknadnim odlukama Vlade koje prate ove kreditne aranžmane sve izgleda u najboljem redu. “Ministarstvo finansija je pokrenulo pre-govore kako sa inostranim, tako i sa domaćim finansijskim institucija-ma, u cilju obezbjeđenja nedostajućih sredstava… Na sastancima sa Prvom bankom Crne Gore postignut je dogovor da u cilju finansiranja budžeta za 2017. godinu banka odobri dugoročni kredit od 15 miliona eura”, navedeno je u informaciji koju je Vlada usvojila uoči aranžmana sa bankom Aca Đukanovića. Istom onom koja je prije osam-devet godina spašavana novcem poreskih obveznika. Da bi, potom, Vlada finansijskim akrobacijama pod komandom Igora Lukšića od gubitaka sačuvala i akcionare Prve.

Po strani ostavimo priču kako se ministar finansija za novčanu pomoć obraća banci u kojoj je do ulaska u Vladu bio direktor. Ili to kako je država, nakon četvrt vijeka vladavine Mila Đukanovića, dovedena u poziciju da zajma od njega i njegove porodice. Pošto joj drugi više – ne vjeruju.

To je suština našeg ekonomskog sunovrata. Crnogorska Vlada ne pozajmljuje. Ona žica. Za mlađe čitaoce: žica se za kafu, cigarete, eventualno za bioskopsku ili fudbalsku ulaznicu. Žicanje se od prošnje razlikuje po tome što ne držite ispruženu ruku već nešto sitno tražite od poznanika i prijatelja.

Čemu, dakle, može da posluži 15 miliona koje je Vlada prošle nedjelje ižicala od Zirat banke. A prethodno od Prve, Komercijalne, NLB, Sosiete ženeral? Podijelimo li budžet za 2017. sa brojem dana u godini dolazimo do računice da je državi, da bi funkcionisala, potrebno nešto manje od pet miliona eura dnevno. Računamo li samo radne dane u nedjelji – sedam. Vlada se, vidimo, bavi pozajmicama koje državi omogućavaju dva ili tri dana normalnog rada.

Istovremeno, 65 miliona koje su pozajmljene od ovdašnjih komercijalnih banaka (pod uslovima po kojim se već u zemljama iz okruženja mogu naći stambeni krediti, što znači da ni u očima ovdašnjih banaka aktuelna Vlada nema status VIP klijenta) nikako nije mali novac za Crnu Goru. Preciznije – za njenu privredu, male preduzetnike, zapošljene i nezapošljene stanovnike/ce. Oni sada ne mogu računati na novac koji je od banaka pozajmila Vlada. I to će se prije ili kasnije vidjeti u njihovim (i našim) poslovnim bilansima.

Nije moguće beskonačno pričati priču o uspješnom privlačenju stranih investitora dok, istovremeno, u inostranstvu nijeste sposobni da dobijete ni koliko toliko valjan kredit. Bankari ne slušaju predizborna obećanja nego čitaju bilanse i prate tokove novca. A oni, u crnogorskom slučaju, ne obećavaju.

Prema nedavno objavljenim procjenama Svjetske banke (SB) Crna Gora „s obzirom na ozbiljnost dužničke krize”, neće biti u mogućnosti da obnovi povjerenje međunarodnih investitora „bez brzih i odlučnih reformi javnih politika”. Stvar je toliko ozbiljna da, uz dva godišnja zajma za razvojnu politiku od po 45 miliona dolara, SB razmatra preporuku Crnoj Gori da uđe u neki aranžman sa MMF-om.

Ne pomažu ni priče o ubrzanom ekonomskom razvoju podstaknutom gradnjom autoputa, termoelektrane, turističkih naselja na obali. U jednoj rečenici Preporuka SB opisan je kompletan neuspjeh vladajuće ekonomske politike: „Tokom perioda 2016-2018, očekuje se da će ekonomija rasti u prosjeku od 3,3 odsto, kao rezultat potrošnje koja je pokrenuta kreditnim zaduživanjem i javnim investicijama i investicijama u nekretnine. Ali, kada se završi izgradnja autoputa Bar-Boljare, očekuje se da će rast pasti na ispod jedan odsto…”.

Mrka kapa. I potvrda onoga o čemu profesor Milenko Popović priča skoro pa deset godina u nazad: da će investicije na kojima insistira vlast pod upravom Đukanovića dugoročnom rastu ovdašnje ekonomije i razvoju države doprinijeti taman onoliko koliko bi doprinijela i „gradnja piramida u Zeti”. Taj se novac troši, ponajviše, da bi se udovoljilo interesima privilegovane političko-ekonomske elite okupljene oko predsjednika DPS-a i njegovih najbližih saradnika.

Prezentovani podaci mogu ustrašiti puk, ali nijesu iznenadili Vladu. Kao jedan od osnovnih ciljeva ekonomske politike ministar Radunović zimus je naveo „stalno funkcionisanje javnih institucija”. Dok se potpredsjednik Vlade Milutin Simović pohvalio kako je Vlada odoljela izazovu (i pritiscima) da javne finansije stabilizuje povećanjem poreza na dodatu vrijednost i doghodak fizičkih lica, obustavom usklađivanja penzija ili „značajnim umanjenjem” socijalnih davanja (za vladine funkcionere umanjenje od 25 odsto, za koliko su naknade smanjenje majkama troje i više djece nije „značajno”). „Umjesto toga smo na rashodnoj strani pošli od sebe, kao javnih funkcionera, predlažući smanjenje plata osam odsto…”.

Očekivani rezultati, izgleda, izostaju. Pa se, sve više, i „stalno funkcionisanje javnih institucija” čini kao moguće nedostižan cilj.

U pokušaju spašavanja javnih finansija i makar fiktivnog izvršavanja zadataka postavljenih od strane SB, Vlada je krenula u pokušaj naplate nagomilanih poreskih dugova.

Prvog aprila istekao je rok u kome su se poreski dužnici mogli prijaviti za reprogram dugova. Svi koji to nijesu uradili, prijete i obećavaju nadležni desetak dana unazad, moraće da dugove izmire jednokratno, pod prijetnjom blokade računa i uvođenja stečaja.

U igri je veliki novac. Naplativi poreski dug iznosio oko 230 miliona eura, saopštio je sredinom prošle godine tadašnji ministar finansija Raško Konjević pozivajući se na podatke koji su mu dostavljeni iz Poreske uprave. Godinu dana ranije, u junu 2015. godine, Državna revizorska institucija (DRI) je objavila kako je krajem 2014. Crna Gora imala 720 miliona nenaplaćenog poreskog duga. DRI je do ovog podatka došla tako što je zvaničnim podacima Poreske uprave (dug od 552 miliona) dodala neuračunate dugove državnih organa (86 miliona), reprogramirane poreze od 26 miliona, odložena poreska plaćanja od 40 miliona, nerealizovana preusmjeravanja od 8,6 miliona i osam miliona eura duga nekadašnjeg Saveznog ministarstva odbrane.

Nema objašnjenja gdje je nestalo pola milijarde eura nenaplaćenih poreskih potraživanja. I ko je za to o odgovoran. Treba se okrenuti budućnosti, i naplatiti ono što je moguće, kažu zvaničnici. Izuzetaka neće biti obećava direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša. Sve dok ga ne podsjete kako je kompanija Global Montenegro, čiji je suvlasnik Milo Đukanović, u blokadi duže od tri godine, zbog poreskog duga prema Opštini Budva od 63 hiljade eura.

,,To se odnosi na poreze Opštine Budva, tako da nije u nadležnosti Poreske uprave. Ja sam nadležan za državne poreze a nijesam nadležan za lokalne poreze. Tako da to pitanje nije upućeno na pravu adresu”, odgovara Mugoša na novinarsko pitanje kakvu poruku poreskim obveznicima šalje saznanje da doskorašnji premijer ne plaća poreze državi kojom je upravljao. I još uvijek upravlja. Za svoj račun.

Zato pomalo žicamo. Jer nam povjerioci više ne vjeruju, pa ne možemo da zajmimo. A još nijesmo spremni za prošnju. Ili promjene.

Sve po spisku

Na sajtu Vlade pobrojani su projekti koji će se finansirati novcem pozajmljenim od, uglavnom poznatih, zajmodavaca.

Najviše novca Crna Gora će pozajmiti za rekonstrukciju magistralnih puteva (80 miliona – po pola od Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke).

Za realizaciju projekta Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Glavnom gradu Podgorica država će se kod Njemačke banke za razvoj zadužiti „do 35 miliona eura”.

Za račun Ministarstva odbrane, radi kupovine dva helikoptera, zajmićemo do 30 miliona „kroz kreditni ili lizing aranžman”. Od Banke za razvoj Savjeta Evrope (SE) – 15 miliona eura radi izgradnje zatvora u Bijelom Polju. Ulažemo u budućnost?

Nastavak projekta Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda na Crnogorskom primorju finansiraće se novcem Njemačke banke za razvoj (dva kredita ukupne vrijednosti 13 miliona)

Kroz kredite ili lizing aranžman biće obezbijeđeno, tako se makar nadaju u Vladi, i skoro 12 miliona za kupovinu jednog medicinskog akceleratora i „druge medicinske opreme”.

Od Banke za razvoj SE pozajmićemo i deset miliona eura za nastavak Projekta 1000+ stanova.

I kod Njemačke banke za razvoj država će se dodatno zadužiti sedam milionaza Program energetske efikasnosti u javnim zgradama.

Konačno, za razvoj seoske infrastrukture na ruralnim područjima biće pozajmljeno 4,5 miliona eura.

Uz pomenute projekte, Vlada je odlučila da bude garant pozajmica „do 48 miliona” koje će koristiti Željeznička infrastruktura (20 miliona), Crnogorski elektroprenosni sistem (20 miliona) i Regionalni vodovod crnogorsko primorje (osam miliona).

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo