Povežite se sa nama

OKO NAS

MJEŠTANI ANDRIJEVAČKIH SELA PROTIV HIDROELEKTRANA: U korist naše štete

Objavljeno prije

na

Biljni i životinjski svijet u rijekama na sjeveru Crne Gore na kojima su napravljene male elektrane, potpuno je uništen ovih dana, u vrijeme velikih mrazeva i izrazito niskih vodostaja. Nizvodno od elektrana, gdje je pokupljena sva postojeća voda, korita rijeka su suva i djeluju avetinjski.

„Pogledajte Šekularsku rijeku. Ovo je tuga. Nizvodno od elektrane korito nekadašnje planinske ljepotice potpuno je suvo i to nikoga ne interesuje”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović. U ovom selu na apsurd izgradnje malih elektrana od kojih lokalno stanovništvo nema koristi, samo štetu, ukazivali su od početka. Bez uspjeha su se bunili mnogo puta i skretali pažnju javnosti. „Tajkunima niko nije stao na kraj. Oni nikoga ne pitaju nizašta. Koliko god se mi bunili, oni samo tjeraju dalje”, kaže Davidović.

Reakcije ovih dana stižu iz skoro svih sportskih ribolovnih udruženja sa područja Berana, Andrijevice i Plava. Ribolovci i čuvari prirode postavljaju pitanje šta je sa biološkim minimumom neophodnim za opstanak biljnog i životinskog svijeta o kome je toliko pričano kada su elektrane trebalo da se grade.

Zbog ovakve situacije u susjedstvu mještani potkomovskih sela u andrijevičkoj opštini oštro su se suprotstavili izgradnji mini hidroelektrana na vodotocima sliva rijeke Zlorečice. Poručili su da bi izgradnja elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent na prostoru Konjuške župe, a da bi remećenje korita Kutske i Mojanske rijeke bio – ekološki zločin.

„Kutska i Mojanska rijeka sa svojom okolinom su prirodni biseri. Izgradnjom elektrana se ne bi remetilo samo njihovo korito, nego i cijeli prostor koji se naslanja na obale rijeka. Tim prije jer bi došlo do presušivanja rijeka na pojedinim mjestima”, pričaju mještani potkomovskih sela.

Mještani su od institucija zatražili da im saopšte kakve će benefite imati lokalno stanovništvo od izgradnje mini-hidroelektrana na vodotocima koji pripadaju slivu rijeke Zlorečice. Oni ističu da su nadležni prije dodjele koncesija za izgradnju pet minielektrana na Kutskoj i Mojanskoj rijeci trebali da obave razgovor sa lokalnim stanovništvom.

Kažu da se opravdano plaše da resursi na području andrijevičke opštine ponovo neće biti stavljeni u funkciju razvoja područja na kojima se elektrane grade.

„Svjesni smo da su vode opšte dobro, ali je više nego očigledno da to dobro u Crnoj Gori pripada samo privilegovanim pojedincima koji su kadri da s prirodnim resursima rade šta im padne na pamet. Država donosi uredbe o korišćenju prirodnih potencijala bez ikakve konsultacije s lokalnim stanovništvom. Naše se rijeke ustupaju na korišćenje pojedincima, a da građani o tome ništa ne znaju. Utisak je da će se desiti ono što se dešava u Beranama, da tajkunske grupacije odnose bogatstvo, dok lokalno stanovništvo nema nikave koristi”, zabrinuto pričaju mještani sela ispod Komova.

Iz andrijevačkog odbora DF zatražili su ovih dana da se hitno stavi moratorijum na odluku o izgradnji minielektrana na rijekama Mojanska i Kutska, tvrdeći da se radi o projektima čijom bi se realizacijom u potpunostu poremetila prirodna ravnoteža u potkomovskim selima.

„Privilegovani tajkuni, zahvaljujući vladinim uredbama, na svakom koraku zavlače ruke u džepove osiromašenog naroda. To se najbolje ogleda kad su u pitanju naknade za podsticaj proizvodnje električne energije, odnosno izgradnje minielektrana”, kaže predsejdnik DF i odbornik u lokalnom parlamentu Vesko Raketić.

On kaže da je napravljen takav model da građani izdvajaju novac sa kojim tajkuni prave minielektrane i struju prodaju državi, odnosno građanima po visokim cijenama.

„Tako se tajkuni dvostruko bogate, a obični narod tone u još dublje siromaštvo. Lokalno stanovništvo na čijoj se teritoriji prave minielektrane niko ništa ne pita, kao da se radi o građanima desetog reda”, kaže Raketić.

Ovakva reakcija i mještana i andrijevičkog DF uslijedila je nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma nedavno preduzećima Small Hydro Power Plant Mojanska i Small Hydro Power Plant Kutska izdala građevinske dozvole za izgradnju novih malih hidroelektrana na rijekama Kutska i Mojanska u ovoj opštini.

Radi se o društvima sa ograničenom odgovornošću čija je djelatnost proizvodnja električne energije. Osnivači su Hidroenergija Berane, Green Solutions Podgorica i Popović elektro sistem Podgorica. Osnivači Hidroenergije Berane su Ranko Ubović, Aleksandar Mijajlović i Hemera Capital, dok je ovlašćeni zastupnik Oleg Obradović. Osnivač Green Solutionsa Popović elektro sistem je Slobodan Popović.

Prvu minielektranu u Potkomovlju i to na rijeci Bradavac prije dvije godine sagradilo je preduzeće Igma vlasništvo Igora Mašovića, brata predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića. On je u međuvremenu dobio koncesije za izgradnju mini elektrana na još nekoliko vodotoka u opštini Andrijevica.

Na jednoj od prošlih sjednica lokalni parlament je usvojio odluke o lokalnim studijama lokacija „Kutska rijeka”i „Mojanska rijeka”. Tada je rečeno da će konzorcijumi na Mojanskoj rijeci graditi tri mini hidroelektrane, a na Kutskoj rijeci dvije.

Iz DF tvrde da je došlo do očeglednog uvezivanja lokalnih i državnih moćnika na vlasti sa privilegovanim koncesionarima i to sve na štetu naroda.

„Prošle godine je u više navrata došlo do povećanja naknada za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Nova povećanja očekujemo i u ovoj godini, dok se suočavamo sa zabrinjavajućim odlivom stanovništva iz naših sela. Do većine sela u Potkomovlju, gdje su planirane izgradnje elektrana, danas ne može da dođe ni terensko vozilo. Sa druge strane primorani smo da slušamo priču lokalnih i državnih moćnika na vlasti kako se radi o investicijama vijeka. Tačno je da su to samo za njih investicije vijeka, ali ne i za narod”, kaže Raketić. On smatra da bi trebalo mijenjati zakonske odredbe koje se tiču nacionalne politike upravljanja prirodnim resursima.

„Trebalo bi mijenjati zakonske odredbe koje se tiču nacionalne politike upravljanja prirodnim bogatstvima. Treba doći do rješenja koje garantuje da će se dio sredstava od raspoloživih resursa direktno izdvajati za poboljšanje uslova života u našim selima, a ne za pljačkaške pohode tajkunskih grupacija”, navodi Raketić.

U lokalnoj upravi u Andrijevici ovakve tvrdenje odbaciju kao neargumentovane, uz konstataciju da bi se izgradnjom minielektrana otvorila nova radna mjesta, što bi uticalo na zaustavljanje izražene migracije lokalnog stanovništa.

Andrijevčani koje se protive izgradnji pokazuju prstom na Berane i iskustvo koje imaju mještani takozvanih Gornjih sela, odnosno sela ispod Bjelasice, kao i u Šekularu, gdje je Hidroenergija Montenegro već napravila veliki broj hidrocentrala. O tome je u medijima bilo dosta i slike i priče.

Suva korita i uništena flora i fauna, kako u ljetnjim tako i u ovim zimskim mjesecima više idu u prilog strahu stanovnika potkomskih sela, nego demagoškoj retorici inicijatora i podržavalaca gradnje malih hidroelektrana.

Da se nešto mora žrtvovati, sasvim je jasno. Stanovnici sjevernih opština ipak se sve više pitaju ko vodi računa o mjeri između koristi i štete. Ili o podjeli koristi. Naročito kada im poslije velikih planova i najava od svega ostane samo šteta, a korist odnose tajkuni.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

HAPŠENJA U SLUČAJU SUROVE LIKVIDACIJU DVOJICE CETINJANA: Spisak osumnjičenih sve duži

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijest o hapšenju članova kriminalne grupe koja je, prema prikupljenim dokazima, odgovorna za zločin, tokom gostovanja na Javnom servisu saopštio je vršilac dužnosti šefa sektora kriminalističke policije Lazar Šćepanović. Njegovi navodi potvrđeni su u zvančinom saopštenju medijima, tri dana kasnije

Vijest da je crnogorska policija uspjela donekle da rasvijetli ubistvo dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra u Podgorici, jedna je od onih koja je obilježila nedjelju za nama. Lipovina i Pejaković su likvidirani u sred bijela dana u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružja. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Lipovina je krajem 2023, a Pejaković u oktobru 2024. godine napustio Istražni zatvor, pošto u zakonskom roku od tri godine nijesu donesene prvostepene presude u predmetima organizovanog kriminala.

Vijest o hapšenju članova kriminalne grupe koja je, prema prikupljenim dokazima, odgovorna za zločin, tokom gostovanja na Javnom servisu početkom sedmice saopštio je vršilac dužnosti šefa sektora kriminalističke policije Lazar Šćepanović.

“Nakon pet dana uspjeli smo da razriješimo ovaj slučaj i to nadljudskim naporima. To je slučaj koji je uznemirio građane, a kriminalne grupe su pokazale bezobzirnost u sred bijela dana. Preko 30 projektila je ispaljeno. Više detalja ne mogu saopštiti, a sveobuhvatni epilog biće nakon policijskih i tužilačkih aktivnosti”, kazao je Šćepanović u emisiji Naglas.  Saopštio  je i da „ ovo djelo karakteriše inostrani element”.

Šćepanovićevi navodi potvrđeni su u zvančinom saopštenju policije  medijima, tri dana kasnije.

„Policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala zajedno sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti Centar, a u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, sprovode sveobuhvatne intenzivne aktivnosti u cilju rasvjetljavanja dvostrukog ubistva koje se dogodilo 6. novembra u Podgorici. S tim u vezi, do ovoga trenutka, policija je slobode lišila četiri osobe – A.D., M.M., S.K. i N.U. Oni se sumnjiče za krivična djela kriminalno udruživanje i teško ubistvo. U interesu istrage i složenosti predmeta i krivičnog postupka u ovom momentu ne možemo saopštavati više detalja“, piše u saopštenju policije.

Među uhapšenim osobama nalazi se i dvadesetogodišnja Baranka Nikoleta Uskoković. Ona se sumnjiči se da je članica kriminalne grupe koja je odgovorna za ubistvo dvojice Cetinjana. Tokom saslušanja je iskoristila svoje zakonsko pravo i branila se ćutanjem. Na teret joj stavljaju krivična djela – kriminalno udruživanje, teško ubistvo u saizvršilaštvu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

MALOLJETNA ŽRTVA PORODIČNOG NASILJA ZAVRŠILA  U NELICENCIRANOM PRIHVATILIŠTU U DANILOVGRADU: Nemar države skriven iza registarskih nejasnoća

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori postoje samo dva licencirana skloništa za djecu bez pratnje. Iako ni jedno od njih nije u Danilovgradu, nedavno je Centar za socijalni rad maloljetnu žrtvu porodičnog nasilja smjestio u sklonište u tom gradu, čime su, prema ocjeni kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, prekršena garantovana prava djeteta

 

 

Registar licenciranih pružalaca usluga skloništa-prihvatilišta za djecu bez pratnje u Crnoj Gori nije sistematski uređen. To se može zaključiti iz Mišljenja zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežane Mijušković, koja je prethodne sedmice  preporučila Ministarstvu socijalnog staranja da se taj registar uredi kako bi se moglo “bez dileme zaključiti koje je pružanje usluge licencirano, na koju kategoriju se usluga odnosi,  i da sadrži  opis pružene usluge”.

Tom resoru ona je sugerisala i da “u komunikaciji sa centrima za socijalni rad i licenciranim pružaocima usluga utvrdi jasne procedure u odnosu na upućivanje djece i drugih korisnika u skladu sa zakonom i utvrđenim standardima”.

Zamjenica ombudsmana je mišljenje donijela nakon ispitnog postupka,  po pritužbi jedna maloljentice, žrtve porodičnog nasilja iz Danilovgrada. Djevojčica, koja se Zaštitniku žalila na postupanje danilovgradskog Centra za socijalni rad, prema ocjeni Mijušković, bila je pola mjeseca smještana u “sklonište-prihvatilište koje nije licencirano za prijem djece bez pratnje koja su žrtve nasilja”.

“Uz svo razumijevanje potrebe za hitnom reakcijom,  Zaštitnik je mišljenja da se taj postupak ne može opravdati. Smiještanjem djeteta,  koje je u stanju potrebe, u ustanovu, koja nije namijenjena maloljetnicima bez pratnje, koja nema neophodne licence, program za djecu, kao ni obučen kadar za rad sa djecom, krše se brojna garantovana prava djeteta”, navodi se u mišljenju zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Zamjenica Mijušković je primijetila i da “u registru licenciranih usluga nema dovoljno jasnih informacija o kategoriji korisnika na koje se licenca skloništa-prihvatilišta odnosi”. U konkretnom slučaju, ocijenila je,  “to sklonište insistiralo je na zadržavanju djevojčice ne uvažavajući rad i postupanje Centra za socijalni rad kao organa starateljstva”.

Kako su za Monitor kazali u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u Danilovgradu trenutno postoji samo jedno licencirano sklonište, ali u opisu usluga koje ono pruža nijesu  navedene maloljetne osobe bez pratnje odraslih.  Za te usluge u Crnoj Gori  licenciran je Dječji dom Mladost u Bijeloj, a za uslugu smještaja u prihvatilištu-skloništu za djecu i mlade koji su žrtve trgovine ljudima  Centar Ljubović.

Licencu da pruža usluge skloništa  u Danilovgradu prvo je  u decembru 2019. godine  dobio NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku,  čije je odgovorno lice tada bio Mitar Radonjić. U toj NVO je, prema riječima Aleksandra Zubera, glavnog inspektora socijalne i dječje zaštite, od dana dobijanja licence,  pa do 30.  oktobra 2022. godine, obavljeno  ukupno  osam inspekcijskih nadzora, od čega šest  po inicijativi i dva kontrolna nadzora. Utvrđene su, kazao je on Monitoru,  dvije  nepravilnosti, koje su otklonjene,  i podnijet jedan zahtjev za nadzor nad kvalitetom stručnog rada nadležnom ministarstvu.

Zuber objašnjava da je rješenjem Ministarstva javne uprave iz jula 2022.godine, u Registru nevladinih udrženja, obavljena promjena pa je osoba ovlašćena za zastupanje te NVO Milica Đukanović.  Nekoliko  mjeseci kasnije promijenjen je naziv i adresa udruženja , preimenovano je u  NVU Ženska asocijacija.   Te promjene u Statutu NVO ponovo su dovele i inspektore po službenoj dužnosti u sklonište. S obzirom da “nova” NVO niti je imala uslove niti pružala tu vrstu usluga, ubrzo je i ostala bez licence.

Đukanović je, međutim, od sredine prošle godine ovlašćena za zastupanje novoformirane NVO Akcija za ženska i dječja prava (Womens  And Childrens Rights Action) sa sjedištem u Danilovgradu, u koju je poslata djevojčica zbog koje je reagovala zamjenica Zaštitnika. Rješenjem Ministarstva rada i socijalnog staranja, samo nakon četiri mjeseca od osnivanja, toj NVO je izdata i licenca  za obavljanje djelatnosti za uslugu smještaja u prihvatilištu-skloništu za odrasla i stara lica, odnosno odrasla lica sa djetetom koje je žrtva ili svjedok zlostavljanja, zanemarivanja, rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici i eksploatacije i lica kod kojih postoji opasnost da će postati žrtve. Licenca se odnosi na pružanje usluga šest  korisnika/ca crnogorkim državljanima  sa prebivalištem na teritoriji države, strancu sa odobrenim privremenim boravkom ili stalnim boravkom u drzavi, azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom, na rok važenja od šest godina.

Između ostale neophodne dokumentacije, kaže Zuber, u rješenju o dobijanju licence,  piše i da je NVU dostavila ugovore  o djelu za poslove stručnog radnika u skloništu za odrasla i stara lica, odnosno odrasla lica sa djetetom koje je žrtva ili svjedok zlostavljanja, zanemarivanja, rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici i eksploatacije i lica kod kojih postoji opasnost da će postati žrtve. Takođe i ugovore za još nekoliko saradnika.

“Nakon dobijanja licence, u NVU Akcija za ženska i dječja prava,  izvršena su dva inspekcijska nadzora po inicijativi, kojom prilikom nije nađen osnov za preduzimanje mjera iz nadležnosti inspektora za socijalnu i dječju zaštitu. Međutim, zbog sumnje da je pružalac usluge zaključio sporne ugovore sa zaposlenima, jedna inicijativa proslijeđena je inspekciji rada na dalju nadležnost”,  kaže Zuber.

Iz Ministarstva podsjećaju da se “djeca mogu  smještati i u hraniteljske porodice, to jest,  mogu koristiti uslugu porodični smještaj-hraniteljstvo“. U našoj državi trenutno je 263 licencirana pružaoca usluge porodični smještaj-hraniteljstvo,a  353 djece je smješteno u hraniteljske porodice.

“Ministarstvo sprovodi aktivnosti na poboljšanju kvaliteta informacija u registru. U oktobru 2024. godine je formirana radna grupa koja će raditi na izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju baze podataka i sadržaju i načinu vođenja evidencija u socijalnoj i dječjoj zaštiti…Komunikacija i saradnja centara za socijalni rad i licenciranih pružalaca usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu za djecu žrtve porodičnog nasilja i djecu žrtve trgovine ljudima se odvija u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Pravilnikom o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja u prihvatilištu “,  kazali su Monitoru u Ministarstvu.

Objašnjavaju da su u Strategiji deinstitucionalizacije, za period od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. godinu, prepoznata  djeca bez pratnje kao jedna od ciljnih grupa, tako da će se , tvrde, u budućem periodu raditi na razvoju usluga i za njih.

Ministarstvo, obećavaju,  planira da u narednom periodu otvori prihvatilište-sklonište za djecu bez pratnje roditelja, odnosno staratelja.  Kažu da je, u saradnji sa Evropskom unijom, započeta  rekonstrukcija objekta u kome će biti otvoreno sklonište-prihvatilište za djecu bez pratnje. Istim projektom, planirano je i otvaranje svratišta za djecu zatečenu u prosjačenju, kao i prostor za beskućnike. Sproveden je postupak javnih nabavki i potpisan je ugovor sa izvođačem radova, koji bi trebao da počnu krajem novembra 2024. a završeni, sredinom naredne godine.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMRT PORODILJE IZ ULCINJA U BARSKOJ BOLNICI: Dug put do istine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je pokrenulo istragu o smrti mlade Ulcinjanke Drite Tafe koja je umrla u subotu od komplikacija izazvanih porođajem u Opštoj bolnici u Baru sredinom septembra. Govori se i o nizu drugih tragičnih slučajeva, ali još niko nije spreman da za to preuzme odgovornost iako su sada javnost, a posebno žene, glasnije nego ikada ranije

 

 

Ako smo ranije imali nadu da će se istina o slučaju brzo utvrditi,  nakon nalaza nekakve komisije i izjava direktora Opšte bolnice u Baru Igora Karišika svjesni smo da nas čeka dug i težak put da bi saznali istinu“, kaže za Monitor Hatidže Neljaj,.direktorka ulcinjskog SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja.

Ona ističe da u saradnji sa drugim ženskim organizacijama sa kojima su u Ulcinju u četvrtak organizovali protestno okupljanje pod nazivom Želimo istinu za Dritu,  neće stati. “Dugujemo to Driti, Asmiri, Ajli, Naidi i svim drugim ženama, njihovoj djeci i sebi samima“, poručila je Neljaj.

Iz barske bolnice su kazali, da se tri dana nakon smrti porodilje nijesu oglašavali, “kako bi se provjerile sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju i uzele izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafa i Asmire Aljošević“.

“Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju tih porodilja ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima“, izjavio je Igor Karišik,  direktor te zdravstvene institucije.

Driti Tafi je 13. septembra urađen treći carski rez. No, tom prilikom je došlo do podvezivanja mokraćovoda. Tafa je hitno upućena u Klinički centar Crne Gore (KCCG), gdje joj je instalirana spoljašnja sonda, kako ne bi došlo do zastoja bubrega. Nakon novih analiza i snimanja, postavljena joj je sonda u organizam, ali je brzo došlo do sepse i u subotu, 2. novembra, Drita je preminula.

Dr Karišik tvrdi da je u barskoj bolnici komplikacija brzo prepoznata i da je pravovremeno reagovano. “Da nije bilo prepoznavanja komplikacije, radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano, govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema”, istakao je.

Nakon reakcija javnosti, lokalnih vlasti u Ulcinju, poslanika i civilnog društva oglasio se i ministar zdravlja Vojislav Šimun. Napominjući da će svi odgovorni biti procesuirani u skladu sa zakonom, on je rekao da je u barsku bolnicu upućena zdravstveno-sanitarna inspekcija i da su formirani operativni timovi koji će ispitati slučaj. Najavio je da će njegov resor sprovesti i samostalnu detaljnu istragu, formirati eksternu komisiju sastavljenu od stručnih članova iz regionalnih zdravstvenih centara i EU, kako bi imali nepristrasan pristup u rasvjetljavanju slučaja smrti porodilje Drite Tafe.

Sprovedena je obdukcija i čeka se izvještaj. Istragu je otvorilo i Više državno tužilaštvo u Podgorici.

Dritina porodica je protiv doktorice u bolnici u Baru, koja je vodila njenu trudnoću i izvršila hiruršku intervenciju, pokrenula sudski postupak. „Moja sestra je dovedena u bolnicu u odličnom zdrastvenom stanju, bez ikakvih tegoba.  Poslije porođaja uslijedile su  komplikacije. Pitali smo doktoricu, jer je operacija trajala dva i po sata, kako je protekla, doktorica je rekla da je sve u redu. Sestra je od početka imala bolove, oni su rekli da je to normalno poslije porođaja“, kaže njen brat Ejub Zatović.

On upozorava da se tragedija koja se desila njima, sjutra može  desiti nekom drugom. “Podnijeli smo krivične prijave, dali izjave u policiji. Na ovome nećemo stati. Boriću se do kraja, zbog svoje sestre, zbog drugih žena, majki, sestara“, poručio je on.

Dan nakon Dritinog porođaja u bolnici u Baru se porodila još jedna Ulcinjanka,  26-ogodišnja Asmira Aljošević, takođe carskim rezom. Njena majka, Bukurija Lukolić, kaže da se gotovo dva mjeseca Asmira nalazi na intenzivnoj njezi u KCCG u Podgorici. “Moja kćerka je bila životno ugrožena, 22 dana je nakon porođaja bila u komi. Da bi joj spasili život uklonjeni su joj materica i jajnici. Za to neko mora da odgovara“ poručuje ona.

Podsjećamo, u KCCG  je prije  tri godine, dva dana nakon porođaja carskim rezom u barskj bolnici, preminula Ajla Hot. I ona je, kao i Drita, ostavila za sobom troje djece. “Ne znam što je još potrebno da se desi da bi se nešto preduzelo. Oni tačno znaju koji tim i ko je grešku napravio“, tvrdi njen suprug Zlatan Hot.

Ulcinjski Institut Punta je u izvještaju objavljenom u septembru ove godine, naveo da se  zdravstvena zaštita trudnica i porodilja u Crnoj Gori, naročito u opštinama Bar i Ulcinj, suočava sa ozbiljnim izazovima. Prema njihovom ispitivanju, oko 44 odsto trudnica/porodilja je bilo nezadovoljno kvalitetom usluga u barskoj bolnici, dok dvostruko više smatra da korupcija utiče na kvalitet zdravstvene njege.

Porodilište u Ulcinju, otvoreno 2005. godine, nema operacionu salu. U njemu je  prošle godine rođena samo jedna beba.

“Sve ovo ukazuje da zdravstveni sistem u oblasti reproduktivnog zdravlja tone u dubine neprofesionalizma, svodeći ustanove u Baru i Ulcinju kao ‘nužno zlo za one koji nemaju’ ili kao biro za savjetovanje i davanje preporuka za pronalaženje najpoželjnije privatne ustanove za pružanje onih usluga koje su zakonom zagorantovane svim pacijentkinjama uz klauzulu zabrane diskriminacije”, naveli su iz Punta Instituta. Oni zaključuju  da je pružanje zdravstvene usluge trudnicama i porodiljama iz opština Ulicnj i Bar na veoma kritičnom nivou zbog raznovrsnih nedostataka koji su ljudske, tehničke i profesionalne prirode.

Ministar Šimun kaže da su formirali Nacionalnu komisiju koja će se baviti unapređenjem stanja u ulcinjskom porodilištu. „Očekujem brzo izvještaj te komisije“ objašnjava on.

Do daljnjeg, porodilje iz Ulcinja idu za Podgoricu, Cetinje, a neke i do Bijelog Polja zbog sigurnijeg porođaja. Sama pomisao na Dritin, Asmirin ili Ajlin slučaj  za trudnice je  traumatična.

 

                                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo