Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI: Prepolovljena zemlja

Objavljeno prije

8 godina

na

izbori-2

Demokratska partija socijalista osvojila je na izborima 16. oktobra najveći broj glasova. Formiranje vlade zavisiće od manjinskih partija. Zvuči kao vijest od prije četiri godine, samo je oktobar bio 14.

Državna izborna komisija utvrdila je preliminarne rezultate parlamentarnih izbora prema kojima je Demokratska partija socijalista osvojila 36 manadata, Demokratski front 18, Velika koalicija Ključ devet, a Demokratska Crna Gora osam. Socijaldemokratska pratija je osvojila četiri manadata, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate po dva, dok su po manadat osvojile Hrvatska građanska inicijativa i lista Albanci odlučno.

DIK je rezultate glasanja utvrdio većinom od 14 glasova, dok je 11 predstavnika tog tijela bilo protiv. Prema posljednjim vijestima izbori bi, pored nekoliko, ne malih biračkih mjesta, mogli da budu ponovljeni i u čitavoj opštini Andrijevica. Budući da je ta varoš, nakon što je decenijama bila opoziciona, tokom posljednja dva izborna ciklusa postala uporište DPS-a – slaba nada da bi se nakon ponovljenog glasanja nešto moglo promijeniti.

Opozicija je objavila kako ne priznaje rezultate izbora. Hoće li istrajati – u ovom trenutku nije moguće procijeniti.

Od 528.817 upisanih u birački spisak, svoje pravo da bira iskoristilo je 382.245 ili 72,28 odsto građana. Vladajuća partija voli da se pohvali kako visok odziv birača govori o njihovom povjerenju u izbore. Krupna je to laž. Birači u Crnoj Gori savršeno dobro znaju da DPS ima ,,bazu” sigurnih glasova blisku trećini biračkog tijela i visokom izlaznošću pokušavaju da se izbore sa onim što vlast unaprijed podmiti i pokrade.

DPS je na ovim izborima imala 158.301 glas što čini 41,42 odsto. Na izborima 2012. imali su, zajedno sa SDP-om, 165.380 ili 46,33 odsto glasova. Izgubili su oko sedam hiljada glasova i imaće, kako trenutno stvari stoje, 36 mandata.

Demokratski front je dobio 77.491 glas, odnosno 20, 27 odsto glasova. To je 18 mandata. Formacija sa istim imenom na prošlim izborima imala je 82.773 glasa što je činilo 23,2 odsto, ali je tada u njenom sastavu bio i dio od kojeg je u međuvremenu, uz odlazak lidera prvobitnog Fronta Miodraga Lekića, nastao Demos.

Velika koalicija Ključ – Demos, SNP, URA – dobila je 42.271 glas, 11,06 procenata, koji im donose devet mandata. Njihov izborni rezultet nije moguće porediti sa prethodnim izborima. Simptomatičnim se, ipak, može smatrati fakat da je SNP, koji je 2012. nastupio samostalno imao 40.131 glas, to jest 11,24 odsto i takođe devet mandata.

Demokrate Alekse Bečića, partije nastale nakon rascjepa u SNP-u, osvojile su 38.183 glasa – 9,99 procenata. Imaće osam poslanika.

Socijaldemokratska partija, iako je lider DPS-a Milo Đukanović priželjkivao da ne pređe cenzus, dobila je 19.997 glasova koji čine 5,23 odsto izašlih na izbore. Takav rezultat donosi im četiri poslanička mjesta. Kada su prethodni put samostalno išli na izbore, daleke 1996, nijesu ušli u parlament.

Socijaldemokrate Ivana Brajovića dobile su 12.447 glasova, 3,26 odsto. Uzimaju dva mandata.

Bošnjačka stranka ubilježila je 12.236 glasova, dobijaju dva mandata.

Na izborima 2012. imali su 15.124 ili 4,24 odsto glasova – tri mandata.

Koalicija albanskih stranaka – Forca, DUA, AA – sa 4.839 glasova ili 1,27 odsto imaće jedan mandat.

Jedan mandat Hrvatskoj građanskoj inicijativi donosi 1.801. glas. U procentima: 0,47.

Za prelazak cenzusa od tri odsto na ovim izborima trebalo je dobiti 11.468 glasova. Nije ga prešlo osam stranaka, na čelu sa Pozitivnom, koja je osvojila 5.058 glasova ili 1,32 odsto. Na prošlim izborima imali su blizu trideset hiljada. Lider Pozitivne Darko Pajović, nakon saopštavanja izbornih rezultata je podnio ostavku. Rasipanje pet hiljada glasova može se računati u njegovo posljednje političko štetočinstvo.

Albanske koalicije sa značajnim brojem glasova – jedna sa 3.388. druga sa 1542 – nijesu uspjele da pređu cenzus. Albanske manjinske liste nakon ovih izbora imaće predstavnika manje nego u prethodnom sazivu parlamenta kada su imale dva poslanička mjesta.

Opozicija – DF, Ključ, Demokrate i SDP – dobila je, dakle, 177.942 ili 46.55 odsto glasova. To je 19.641 više od DPS-a. U procentima je to razlika od 5,13 u korist opozicije. Opet uzalud.

Već u izbornoj noći Đukanović je najavio kako sa ,,tradicionalnim partnerima” ima 42 mandata, te da će brzo doći do dogovora o formiranju vlade.

Izbori su održani u krajnje napetoj atmosferi. Čitavu kampanju DPS je bazirao na podizanju tenzija i ,,spašavanju” države, vrhunac te priče bila je, usred izbornog dana objavljena, informacija o hapšenju grupe od dvadeset terorista iz Srbije koja se spremala da upadne u Skupštinu i ,,uhapsi” premijera. Niko ne može da dokaže koliko ljudi se zbog toga prepalo i ostalo kući ili promijenilo odluku za koga će glasati, ali je očigledno da je tako krupna stvar mogla uticati na regularnost uslova u kojima se izbori održavaju. Za proizvodnju straha nije bilo neophodno da ljudi zaista povjeruju u nastupajući terorizam. I oni koji su pretpostavljali da je riječ o mutnom poslu vlasti mogli su odustati od iskazivanja svoje izborne volje iz golog straha od toga do kojih je granica Đukanović spreman da ide kako bi ostao na vlasti. Prosto: šta bi marila koja mrtva glava.

U sred gužve stigao je i poziv mitro¬po¬lita cr¬no¬gor¬sko-pri¬mor¬skog Amfilohija da se građani ne okupljaju pri¬je ob¬ja¬vlji¬va¬nja ko¬nač¬nih rezu-ta¬la¬ta par¬la¬men¬tar¬nih iz¬bo¬ra.

O slobodi koja je 16. oktobra 2016. vladala u Crnoj Gori svjedoči i fakat da su na nekoliko sati zvanično bili ukinuti internet servisi Viber i WhatsApp. SDP je protiv Sekulića podnio krivičnu prijavu.

Ostale izborne zloupotrebe spadaju u oblast tradicionalnih. Kupovina ličnih karata, isplate novca nakon glasanja, plaćanje puta, prema nekim informacijama i glasa ljudima iz dijaspore, prežanje ispred izbornih mjesta kako bi se zabilježilo ko je a ko nije izašao na izbore i ,,neposlušni” pozvali telefonom da obave građansku dužnost i tako dalje.

Naglašeno se u danima uoči izbora govorilo o avionima kojima DPS dovodi glasače iz dijaspore. Na internetu se na dan izbora pojavio snimak na kojem se vidi djevojka koja potvrđuje da su je iz te partije zvali da dođe na glasanje. Opozicija, pozivajući se na Ustav, tvrdi kako ljudi koji ne žive u Crnoj Gori ne treba da imaju pravo glasa.

Tačno je da u Ustavu piše da pravo glasa imaju državljani Crne Gore koji imaju 18 godina i dvije godine prebivališta, ali je poznato da se Ustav ne primjenjuje direktno i da je, u ovom slučaju, trebalo zakonom precizirati ustavne odredbe o prebivalištu. Prema sadašnjim propisima, onaj ko ode iz zemlje odjavljuje se dobrovoljno. Ako se ne odjavi – nikome ništa. Promjenu tog propisa opozicija nikad nije tražila. Oduzimanje prava glasa je krupan zalogaj, ali, sve dok je zakon ovakav, niko nema pravo da se buni što o njegovoj sudbini odlučuje neko ko doputuje iz Minhena, na primjer. Drugo je pitanje što se za taj posao dobija novac.

,,U toku izbornog dana MANS je kontaktiralo 490 građana, a na osnovu obezbijeđenih dokaza i svjedoka Specijalnom tužilaštvu smo podnijeli ukupno 117 krivičnih prijava zbog sumnji da su počinjena krivična djela protiv izbornih prava”, saopštili su iz te organizacije i precizirali da je riječ o kupovini ličnih karata, pritiscima i predizbornim potkupljivanjima.

Specijalno državno tužilaštvo objavilo je kako su, tokom posljednja dva mjeseca formirali 157 predmeta zbog krivičnih djela protiv izbornih prava. Dva predmeta su odbačena, ostali su u fazi ,,izviđaja”.

Odluku da neće priznati rezultate izbora opozicija je usaglasila nakon što je konstatovala da su ,,ovaj izborni proces pratile takve zloupotrebe, koje su po sadržaju i broju nadmašile sve prethodne izborne procese u istoriji parlamentarizma Crne Gore”. Prema nekim informacijama, opozicija insistira da nezavisna komisija u koju treba uključiti i predstavnike međunarodne zajednice, konstatuje i ispita sve činjenice u vezi sa ,,državnim udarom” i javnosti saopšti ko su izvršioci, a ko nalogodavci ovog krivičnog djela.

Dan nakon što je objavljeno da opozicija ne priznaje izbore, Front je objavio kako bi podržao manjinsku vladu koju bi činili Ključ, Demokrate, SDP i manjinske partije. Objasnili su kako i dalje ne priznaju rezultate izbora ali da su, ,,zbog interesa Crne Gore, koji su važniji od partijskog interesa”, spremni da podrže manjinsku vladu u kojoj ne bi bilo DPS-a, ali ni Fronta. ,,Ne bih imao ništa protiv da mandatar bude predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović”, kazao je Nebojša Medojević Pobjedi.

Malo ko pomišlja da će manjinske stranke prihvatiti opozicionu ponudu. Nije jasno zašto bi se od njih više očekivalo nego recimo od Socijaldemokrata, da iskoče iz toplog DPS-ovog krila. Bošnjačka stranka, HGI i Forca najavile su da će u ponedjeljak početi zvanične konsultacije o zajedničkoj pregovoračkoj platformi.

Sudeći po informacijama koje su se u međuvremenu pojavile ili je Hrvatskoj građanskoj inicijativi naglo porasla popularnost na sjeveru Crne Gore. HGI je, na primjer, u Pljevljima, dobila 25 glasova iako u toj opštini, prema popisu, živi 16 Hrvata. Nema DPS sa tim nikakve veze jel’ da?

Prema nekim izvorima, slična pomoć bila je potrebna i Bošnjačkoj stranci. Ona je u odnosu na prošle izbore, kad je dobila opozicione bošnjačke glasove a priklonila se DPS-ovoj vladi, znatno izgubila na popularnosti. Ta vrsta ,,investiranja” svojih glasova u manjinske partije DPS-u je omogućavala ,,jeftinije” mandate. Ukoliko su te informacije tačne, predstavnici bošnjačke i hrvatske manjinske liste zapravo nemaju mandat da biraju partnera nakon izbora prosto zato što je DPS svoje glasove preusmjerio i investirao u njih. Oni nijesu Đukanoviću partneri nego podizvođači.

Posao DPS-a oko pretakanja glasova nije bio nimalo jednostavan. Ni glasovi Socijaldemokrata nijesu s neba pali, DPS je i tu pružio bratsku ruku, preciznu i sigurnu. Opozicija je ove izbore izgubila za 979 glasova. Za toliko je SD prešla cenzus.

Zbog nečega, gnijev opozicione javnosti što će ,,održati Mila na vlasti” uglavnom pada na Bošnjake. Tu ništa ne pomažu činjenice. Od oko 53 hiljade Bošnjaka u Crnoj Gori BS je glasalo njih oko 12 hiljada. Zakleo bi se ogroman broj građana naše multinacionalne i multikonfesionalne i uopšte multi države da na izborima presuđuju glasovi iz bošnjačkih krajeva. Samo brojevi kažu da je u Gusinju izlaznost bila 47, u Petnjici 52, u Plavu 58 i u Rožajama 64 odsto. Po podršci DPS-u Petnjica je u prednosti nad Andrijevicom za samo oko šest procenata – 60 prema 53 odsto.

Ako ne iz ljubavi, iz golog je interesa barem, opozicija mogla da ozbiljniju pažnju posveti manjinskim narodima. Ali nije. Ako ne iz ljubavi, partije koje zastupaju manjinske narode bi, zbog dugoročnih interesa svojih naroda mogle da uračunaju da će Đukanović, kad-tad, proći, a da će im komšije ostati. Ali neće. Teška je ovo zemlja. Prepolovljena.

Kako nas drugi vide

Poslije izbora u Crnoj Gori, međunarodna štampa se uglavnom bavi ličnošću premijera Mila Đukanovića. No, piše se i o rascjepkanoj crnogorskoj opoziciji. „Već 25 godina postoje dobri razlozi zbog kojih on – i samo on – obavezno mora da ostane na vlasti”, piše o Milu Đukanoviću dnevnik Frankfurter rundšau. ,,Najprije je bio partner za srpske interese za vreme ratova u Hrvatskoj i Bosni, potom se radilo o distanciranju od Srbije, pa o nezavisnosti proglašenoj 2006, a zatim o tome da je on bio jedini koji je znao posao u mladoj državi i mogao da zadovolji ‘biznismene’, a onda o tome da je imao toliku moć da je samo on kao patron mogao da deli poslove. A sada je važno da opozicija ne dođe na vlast kako se Amerikanci ne bi naljutili”. U komentaru u dnevniku Zidojče cajtung crnogorski izbori su stavljeni u širi kontekst: „Evropa mora da napravi mnoge kompromise kada je riječ o standardima demokratskog i čistog vladanja. Poljska i Mađarska su, i pored spornih zakona, prošle bez sankcija. I bilans Rumunije i Bugarske bi, kada je riječ o borbi protiv korupcije i nepotizma, morao da se bitno popravi. I pored toga, EU nastavlja kurs proširenja, makar i samo na papiru. Brisel pregovara sa Srbijom baš kao i sa Crnom Gorom – iako i jednoj i drugoj državi nedostaje zrelost za EU.” U tekstu za Radio Slobodna Evropa Bodo Weber, analitičar u Vijeću za politiku demokratizacije iz Berlina piše: ,,Strategija opozicije o nepriznavanju izbornih rezultata teško da će uspjeti. Protiv uspjeha stoje: krhkost tog, ideološki razjedinjenog, predizbornog opozicionog ‘bloka’; perspektiva Đukanovića da s tradicionalnim partnerima iz manjina formira, makar slabu, većinu u parlamentu; te izjave međunarodnih posmatrača i EU predstavnika koji su izbore procijenili kao ‘uglavnom regularne’ i pozvali domaće institucije da se time bave. Najvjerovatniji rezultat izbora će biti nastavak političke nestabilnost Crne Gore – sa oslabljenim ‘vječnim’ režimom Mila Đukanovića na jednoj, te hronično slabom opozicijom na drugoj strani”.

Lokalni izbori

DPS je izgubio lokalne izbore u Budvi i Kotoru, dobio u Andrijevici. Za Gusinje se ne zna. Prema podacima CEMI-ja, DPS je u Budvi osvojio 12 mandata, Demokrate i DF imaju po sedam, CDU i Koalicija Budva mora i koalicija SNP-Demos imaju po dva mandata, a jedan mandat u budvanskoj opštini osvojile su Socijaldemokrate. U Kotoru je DPS osvojio 12 mandata, Demokrate imaju pet, DF pet, SNP tri mandata, SDP tri, a po jedan mandat imaju HGI, Liberalna partija i URA. U Andrijevici sa 20 odbornika DPS ostaje na vlasti. SNP i DF su u ovoj opštini, prema rezultatima CEMi-ja, osvojili po pet mandata. Ulazak u parlament izborio je i SD sa jednim mandatom, a ispod cenzusa su ostali SDP, Pozitivna i Demos. Na lokalnim izborima u Gusinju DPS ima osam mandata, SD i Partija za Gusinje po sedam, SNP i SDP po tri mandata, a Bošnjačka stranka dva mandata, tako da nijedna partija nije osvojila većinu. Teško je prognozirati ko bi sa kim mogao u koaliciju.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo