Povežite se sa nama

MONITORING

KOTORSKI NIZ SMRTI SE NASTAVLJA: Služba, politika i mafija

Objavljeno prije

na

U Kotoru je nastavljen niz mafijaških obračuna. U tamošnjem naselju Muo u eksploziji stradali su dvadesetosmogodišnji Goran Biskupović i tri godine mlađi Miloš Bošnjak. Dvojica mladića stradali su u eksploziji usred bijela dana, nadomak Biskupovićeve kuće. Prema policijskim evidencijama, Biskupović je navodno bio blizak takozvanom škaljarskom kriminalnom klanu. Bošnjak, Biskupovićev prijatelj ranije je hapšen zbog posjedovanja droge.

Ubistva Biskupovića i Bošnjaka samo su nastavak niza smrti u Kotoru koji se povezuje sa obračunima dva tamošnja kriminalna klana, škaljarskim i kavačkim. Škaljarski klan navodno predvode braća Jovan i Igor Vukotić, dok suprotstavljeni kavački klan, prema policijskim evidencijama, vode Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. Klanovi nose imena kotorskih naselja.

Prethodna žrtva, Srđan Vlahović, koji je u aprilu ubijen u Kotoru, povezivao se sa kavačkim klanom. U međuvremenu, u junu ove godine, propao je pokušaj ubistva tridesetogodišnjeg Miloša Radonjića koji se takođe povezuje sa kavačkim klanom.

Niz međusobnih ubistava sežu nekoliko godina unazad, a prema jednoj od verzija, najčešće pominjanoj u medijima, obračuni se povezuju sa hapšenjem Šarićevog klana, te ubistvom Šarićevog saradnika Kotoranina Dragana Dudića Frica. Navodno se na mafijaškoj pozornici dešava prestrojavanje, a sukobi su, prema toj verziji, intenzivirani nakon što je prije otprilike dvije godine, u Valensiji nestao dio zajedničkog kokainskog tovara (200 do 300 kilograma).

Monitorovi izvori iz bezbjednosnog sektora, upoznati sa situacijom u Kotoru, nude i drugu verziju onoga što stoji u pozadini obračuna koji ne prestaju.

,,ANB je izazvao sukobe u Kotoru sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše. Oni nijesu uz vlast. Onda su krenule osvete. Vukotići ne priznaju Branov autoritet, što znači ni Milov. Policija ie nemoćna. U CB Kotoru i ANB KO ima dosta korumpiranih inspektora koji su na platnom spisku oba klana”, objašnjava prirodu sukoba kotorskih klanova dobro obaviješteni izvor Monitora iz bezbjednosnog sektora.

,,Luka Bojović za ubistvo brata optužuje Brana Mićunovića jer su Šaranovići njegovi prijatelji. On je u strahu, pa ANB pokreće sukob između klanova i provocira međusobni rat. Meta su braća Vukotići. Neko je smislio da se stvari riješe svađanjem i ratom klanova. Kao u Beogradu, između zemunskog i surčinskog. Vrlo opasna situacija. Sukobi će se nastaviti”, kaže naš izvor.

Brat Luke Bojovića Nikola ubijen je u aprilu 2013. godine u Beogradu. Za ubistvo su terećeni Slobodan Šaranović, Miloš Delibašić, Miloš Vojinović, Slaviša Novaković, Ratko Koljenšić, Saša Cvetanović i Goran Bojanić.

Jovan Vukotić koji predvodi škaljarski klan blizak je saradnik Luke Bojovića i najistaknutijih pripadnika njegovog ganga, koji su narko-poslove nastavili i nakon što im je vođa uhapšen u Španiji, gdje izdržava zatvorsku kaznu od 18 godina. Vukotić u sudskoj evidenciji ima jedno krivično djelo: pomaganje u pokušaju ubistva, izvršeno 2002. Crnogorska policija ga je teretila da je 2014. godine izvršio utaju poreza u iznosu od oko 22.000 eura. Njegov advokat tvrdio je da istražni organi manipulišu tom istragom, držeći je neosnovano otvorenom, kako bi kontrolisali njegovog klijenta.

Šta god bilo u pozadini rata klanova, za sada je sasvim sigurno da je policija iz nekog razloga nemoćna da zaustavi obračune u Kotoru. Uzalud i svojevremeno prisustvo Posebne jedinice u Kotoru. Iz osnovnog tužilaštva ljetos su ukazali na jedan od mogućih razloga neefikasnosti policije. Vesna Jovićević, šefica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, saopštila je u junu ove godine da se među osumnjičenima za niz ubistava u Kotoru nalazi i ,,jedno lice sa službenim ovlašćenjima”. Nagovijestila je da se moguće ne radi o usamljenom slučaju u policiji.

Od tada – ništa. Niti se ubistva rješavaju, niti prestaju, niti zbog međusobnih obračuna klanova koji su nadjačali državu, ostavku daju odgovorni u vrhu policije i bezbjednosnih službi. Izgleda ih neće ni biti.

Novi ministar policije Goran Danilović kazao je da je nakon posljednja dva ubistva u Kotoru tražio smjene u policiji, te da za dešavanja u Kotoru osjeća odgovornost, ali da se nada da to isto osjećaju i u Vladi i Upravi policije: ,,Ono što mogu sada da vam kažem a da ne povrijedim tajnost je da sam tražio odgovornost da se utvrdi vrlo precizno kroz zaključke i da se smijene određeni ljudi iz Uprave policije. Moji zaključci nijesu prošli, prošli su zaključci predsjednika Vlade”, rekao je Danilović za TV Vijesti. Predsjednik Vlade o zaključcima u vezi sa bezbjednosnom situacijom nije obavještavao javnost.

Nema glasa ni od šefa Uprave policije Slavka Stojanovića, šefa CB Kotor Igora Popovića, koordinatora bezbjednosnih službi i potpredsjednika Vlade Duška Markovića… Marković bi, ako ništa, kao neko ko pokriva tako važnu funkciju u bezbjednosnom sektoru, mogao barem da se izvini zbog izjave da Crna Gora ,,nema problem sa organizovanim kriminalom”, kako je govorio u septembru prošle godine u intervjuu za bosanske Dane.

,,Kada je riječ o vladavini prava, Crna Gora je posljednje četiri godine radila veoma predano na uspostavljanju ustavnog, podustavnog i institucionalnog okvira kako bi se suprotstavila svim onim slabostima koje su posljedica organizovanog kriminala i korupcije. U ovoj fazi, organizovani kriminal više nije problem Crne Gore. Proteklih godina izgrađene su institucije koje se sa tim problemom uspješno hvataju u koštac, što je potvrđeno ne samo na nacionalnom nego i na međunarodnom nivou”, govorio je potpredsjednik Marković. A možda bi sada mogao da pojasni šta bi sa tim institucijama. I šta bi sa njima kada je mafija postavila 18 kamera da nadgleda kretanje građana Kotora.

Nebojša Medojević, član skupštinskog odbora za bezbjednost, za Monitor kaže da je organizovani kriminal u Crnoj Gori politički fenomen, a ne krivično pravni. ,,Rješenje se zato mora tražiti u promjeni vlasti i temeljnim reformama službi bezbjednosti, tužilastva i sudova, iz kojih treba odstraniti ljude koji su na platnom spisku mafije. Mafija je dio vlasti, režima i zbog toga je nedodirljiva i jača od ovakve slabe države”.

,,Na posljednjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, posvećenoj bezbjednosnoj situaciji u Kotoru, imali smo priliku da uživo posmatramo raspad pravne države Crne Gore. Direktor policije i ministar u Vladi Đukanovića se svađaju i raspravljaju pred članovima odbora i optužuju za tolerisanje razvoja kriminalnih klanova u Kotoru, Vrhovni državni tužilac nema komunikaciju sa policijom i ANB-om, šef ANB iznosi dramatične i apokaliptične ocjene nemogućnosti države da se izbori sa organizovanim kriminalom. Rasulo u ovom sektoru ukazuje na političku pozadinu organizovanog kriminala i na hitnu potrebu političkih promjena i smjene ovog kriminalizovanog režima”, naveo je on nešto ranije u saopštenju povodom najnovijih ubistava u Kotoru.

Ostavki nema. Obračuni se, sve su prilike, nastavljaju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo