Povežite se sa nama

MONITORING

GUBITNIČKI BILANS PORODICE MAROVIĆ: Da li se Svetovo ćutanje isplatilo

Objavljeno prije

na

U septembru ove godine Svetozar Marović završava svoju dugu i burnu političku karijeru kao šef kriminalne organizacije, osuđenik koji će uz pomoć dvije nagodbe sa tužiocem Milivojem Katnićem provesti u zatvoru u Spužu nešto više od četiri godine, odnosno 22 plus 30 mjeseci.

Državnik, ideolog, funkcioner i koordinator Demokratske partije socijalista, neformalni vladar turističke Budve u posljednjih dvadeset godina, okrivljen je na kraju kratkotrajne istrage za krivično djelo zloupotreba službenog položaja podstrekavanjem i krivično djelo prevara u produženom trajanju.

Kada presude Višeg suda u Podgorici uskoro postanu pravosnažne, Marovića očekuje povratak u Spuž, u kome neće boraviti sam. Društvo će mu praviti najbliži članovi porodice, sin Miloš i brat Dragan Marović, koji su takođe potpisali sporazume o priznanju krivice za kriminalno udruživanje i učešće u nezakonitim poslovima u zamjenu za blaže kazne, koje je sud uvažio.

Miloš Marović robijaće godinu dana uz obavezu da plati 380.000 eura na ime imovinske koristi koju je stekao izvršenjem krivičnog djela u predmetu Prijevor, dok je njegov stric Dragan postigao dil za 17 mjeseci zatvora, rok u kome mu se odbija virjeme provedeno u istražnom zatvoru, u aferama koji se vode pod imenima Krapina i Donji bulevar. Specijalno tužilaštvo nije obezbijedilo dokaze da je Dragan Marović pribavio materijalnu korist za sebe izvršenjem krivičnog djela koje je priznao, te je oslobođen obaveze da Opštini Budva nadoknadi bilo kakvu štetu, osim plaćanja sudskih troškova u iznosu od 1.100 eura.

Sporazumom koji je Viši sud prihvatio 1. septembra ove godine, Svetozar Marović je pored zatvorske kazne od godine i deset mjeseci dužan da plati iznos od 1.096.000 eura, sudske troškove u iznosu od 3.000 eura i kaznu – prilog u humanitarne svrhe od 50.000 eura, okrivljen u aferama Donji bulevar, seoski put Krapina, Kopirajt i Properti investment u kojima je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura.

Tako će iz kuće Marovića, za štetu nanijetu Opštini, procijenjenu na 45,5 miliona eura, društvu biti vraćeno oko 1,5 milion eura.

U predmetima plato Jaz ili Madona, te Prijevor i TQ Plaza Opština Budva je oštećena za 24 miliona eura, ali je Svetozar Marović oslobođen obaveze da nadoknadi imovinsku štetu, jer je tužilaštvo utvrdilo kako u ovim milionskim aferama on nije pribavio nikakvu imovinsku korist za sebe.

,,Ni centa”, poentirao je Marović u pismu kojim se obratio javnosti nakon ročišta u Višem sudu, kojim je predsjedavao Boris Savić, bivši tužilac u Kotoru, koji će ostati upamćen po broju odbijenih i neprocesuiranih krivičnih prijava građana Budve, koji su godinama ukazivali na korupciju i kriminal u Budvi.

,,Priznao sam svoju krivicu i grijeh, kao prvi, kako je napisano, među ostalima, jer nijesam znao ono što sam trebao da znam. Nijesam vidio ono što su svi vidjeli, nisam spiječio ono što nisam znao da je bilo, što sam vjerovao onima kojima bih opet vjerovao….Kriv sam ja i niko drugi, nije kriva moja porodica koja kao taoc moga imena strada i pati, nije kriva partija koju sam stvarao i osjećao kao dijete svoje, iako je ona uvijek imala i ima boljih i važnijih od mene. Niko osim mene, jer iako u svim ovim pravnim slučajevima nijesam za sebe imao nikakve koristi, ni centa, prihvatio sam da vraćam i za druge iz nasleđa imovine moje porodice….”, navodi Marović u svojoj patetičnoj ispovijesti.

Kako iz poslova u kojima je Budva oštećena za ukupno 45 miliona eura Marović nije stekao ni centa, pitanje je na koje nema logičnog odgovora. Čak je i sporazumom o priznanju krivice za onaj milion koji treba da plati navedeno, da je to novčana nadoknada na ime pribavljene koristi za kriminalnu organizaciju, a ne za njenog šefa Svetozara Marovića.

Ispalo je da visoki funkcioner DPS-a kojeg su brojni svjedoci saradnici, među kojima je bilo kumova, prijatelja i partijskih drugova, i na koncu članovi njegove porodice, označili kao kreatora svih poslovnih kombinacija kojima su izvlačene pare iz opštinskog budžeta – nije za sebe pribavio ni centa. Radio je za druge, poput dobročinitelja i filantropa ali u obrnutom smjeru, čovjeka koji je svoj ugled i političku moć založio za bogaćenje drugih na račun grada i građana Budve koja je poslije njih ostala u ruševinama. Može se samo zamisliti kakva bi Budva danas bila da je svu tu energiju, uticaj, moć i milione, Marović usmjerio na razvoj grada u kome je rođen i na dobrobit svojih sugrađana.

Oslobađanjem od imovinske odgovornosti Specijalno tužilaštvo dalo je šlagvort Maroviću za žalopojku o nesrećnoj sudbini u kojoj strada zbog kirivice drugih, primoran da je prihvati – ,,iz straha za moju djecu, za moje po krvi najbliže, za moju porodicu, od onih koji su skriveno znali da bace kamen tereta na nas, iz zavisti ambicije, političkog neslaganja i kojima u njihovoj tajnoj moći možda neće biti dovoljno ovo moje kažnjavanje i stradanje Marovića….”

Ako Svetozar Marović u budvanskim aferama nije pribavio nikakvu imovinsku korist za sebe, postavlja se pitanje zbog čega su mu izrečene tolike zatvorske kazne. U vrijeme izvršenja navednih krivičnih djela nije imao nijednu izvršnu funkciju pa je bilo teško dokazati da je mogao naložiti onima koji su se izvukli kao svjedoci saradnici, da izvrše onolike kriminalne radnje.

Bio je ,,samo” potpredsjednik vladajuće partije, član Glavnog odbora i Predsjedništva stranke. Pa ako potpredsjednik DPS-a ima naredbodavnu, izvršnu moć, onda je, logično i DPS kriminalna organizacija.

Marovićeva greška, po mišljenju mnogih analitičara ovog i ovakvog procesa, jeste što je priznao krivicu. Čovjek njegovog formata morao se boriti do kraja ako već nije bilo dokaza da je izvukao ličnu korist. Familiju ionako nije zaštitio. Svi će se, neko na duži a neko na kraći rok, okupiti u Spužu. To je ogledalo drame ove porodice.

Javnost je u potpunosti isključena iz cijelog procesa protiv Marovića i ostalih. Suđenja su tajna, sadržaji do sada potpisanih sporazuma o priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom nijesu okačeni na sajtu Specijalnog tužilaštva, pa su mnogi detalji istraga i nagodbi sa akterima budvanskih afera, koje su obilježile političku situaciju u državi, javnosti ostali nepoznati.

U Specijalnom tužilaštvu dobili smo informaciju da će se svi sporazumi uskoro naći na njihovom sajtu, kako su razlozi kašnjenja tehničke prirode, jer je potrebno u tekstu anonimizirati imena učesnika, firmi i svih aktera istrage, odnosno umjesto punih imena uvesti samo njihove inicijale.

Međutim, i presude Višeg suda ostaće van domašaja javnosti, najavljuje Marovićev advokat Zdravko Begović. ,,U ovom predmetu presuda neće biti javno objavljena, već će je predsjednik suda dostaviti strankama, jer takva nije zakonska obaveza”, kazao je novinarima Begović.

Nije baš najjasnije u čemu je igra, jer je Viši sud prihvatio sve sporazume Specijalnog tužilaštva u cjelosti. Nije se dogodilo da je vijeće Višeg suda odbilo sporazum ili zatražilo oštrije kazne za optužene.

Drama porodice Marović neće biti okončana dok se na završe pokrenute istrage i protiv njenih drugih članova, ćerke Milene, gradske menadžerke i strine Mirjane Marović, bivše šefice budvanskog katastra. Milena je uhapšena 13. avgusta prošle godine, osumnjičena u aferi izgradnje poslovnog centra TQ Plaza. Odmah je puštena da se brani sa slobode, dok je Mirjana, osumnjičena za učešće u malverzacijama sa opštinskim zemljištem u aferi Prijevor, provela nekoliko mjeseci u istražnom zatvoru.

Među osumnjičenima je i Dragica Popović, tašta Svetovog sina Miloša, za učešće u nezakonitim poslovima izgradnje platoa za koncerte Rolingstounsa i Madone na Jazu.

Godinu dana kasnije optužnice protiv navedenih članova uže i šire porodice Marović, kao ni protiv desetina učesnika, službenika lokalne uprave, hapšenih i privođenih u brojnim budvanskim aferama, nisu podignute.

Niko ništa nije uzeo

U januaru ove godine, nakon hapšenja Svetozara Marovića, tužilac Katnić je tvrdio kako će Opština Budva biti obeštećena.,,Svaka protivpravno stečena imovinska korist mora biti vraćena i svaka pričinjena šteta mora biti popravljena odnosno nadoknađena onome kome je pričinjena. To je stav tužilaštva i od njega se ni pod kojim okolnostima neće odustati”, govorio je Katnić Kasnije je ispalo drugačije. Prema glavnim akterima milenijumske pljačke Budve tužilaštvo nema zahtjeva za povraćaj novca. Opštini ništa ne duguju Rajko Kuljača, Lazar Rađenović, Dragan Marović, dok je Svetozarova obaveza u tom smislu gotovo simbolična, u odnosu na ukupno procijenjenu štetu. Izgleda da će sav finansijski teret ovih tužilačkih procesa snositi nekoliko privatnih firmi preko kojih je gradska kasa olakšavana. Onima koji su im to omogućili određene su minimalne zatvorske kazne ili su oslobođeni kao svjedoci saradnici.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo