Povežite se sa nama

MONITORING

PREDSTAVNICI OPOZICIJE U KONTROLI VLASTI: Ljubazno opstruiranje

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore je nedavno imenovala više od sedamdeset opozicionih predstavnika u državnim organima, organima lokalne uprave za poslove finansija i upravljačkim strukturama preduzeća u državnom vlasništvu, koji, u skladu sa Sporazumom o stvara-nju uslova za slobodne i fer izbore, treba da kontrolišu da li ima zloupotreba javnih re-sura uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

Imenovanja su obavljena na osnovu jedinstvene opozicione liste koju su Vladi Crne Gore dostavili predsjednici Demosa, GP URA i SDP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić.

Kako su opozicioni predstavnici dočekani, sa čime sve suočavaju, šta su otkrili – pitanja su o kojima smo sa nekima od njih razgovorali, a neki su o tome govorili ovih dana na konferencijama za novinare ili u obraćanju javnosti putem saopštenja.

Milorad Vujović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, kaže za Monitor da se na novom poslu suočava sa prećutnom opstrukcijom.

,,Već sam u izjavama pojedinim medijima kazao da se prema članovima mog Kabineta i prema meni odnose ljubazno i bolje nego što smo očekivali. Probleme u komunikaciji nemamo, ali postoji jedna vrsta prećutne opstrukcije koja se ogleda u neblagovremenom dostavljanju podataka i u tome što veliki dio traženih dokumenata još nije dostavljen na uvid, na brojne zahtjeve nije odgovoreno i slično. Kao jedan od problema mogu navesti i odbijanje zahtjeva za koncept javnosti rada Vlade kojim bi novinarima bilo omogućeno da prisustvuju sjednicama Vlade osim kada se raspravlja o tačkama koje su označene stepenom tajnosti”, kaže Vujović.

Radivoje Merdović, pomoćnik direktora Poreske uprave Crne Gore, rekao nam je da je u kolektiv Poreske uprave primljen korektno. „Zatekao sam intenzivnu radnu aktivnost službenika Uprave na identifikaciji i naplati zaostalog poreskog duga. Poreski dug i finansijsku nedisciplinu smatram jednim od najvećih problema naših javnih finansija. Takođe smatram da je glavni uzrok ovom problemu neodgovorno i pogrešno postupanje Ministarstva finansija u proteklih desetak godina. Uvjeren sam da bez ogromnog rada – svi treba da zasučemo rukave, profesionalizma, patriotizma i odgovornog odnosa ne možemo izliječiti ovo bolesno stanje naših javnih finansija”, kaže Merdović u razgovoru za naš list.

Sa kakvim se problemima susreće Boris Marić, ministar zdravlja i socijalnog staranja?

„Ovaj angažman je izazov koji u svom središtu ima tešku i neizvjesnu borbu koja se ne može vidjeti, a rezultat se cijeni u kontekstu javnog promovisanja pronađenih nepravilnosti, zloupotrebe javnih resursa, onemogućavanja zloupotreba, što je jasno pravilo ove igre. Kada pristanete da vodite bitku nema žalbe na pravila, mora se ići do kraja, a protivnici jačanja institucija u Crnoj Gori su još uvijek jaki.

Razni oblici opstrukcije stoje na putu, ali nijesu nezaobalizni. Najznačajniji problem se odnosi ne obim informacija koje kao ministar dobijam i stalnu tendenciju da se stanje prikrije, ‘našminka’ i predstavi boljim nego što jeste. Takođe, na dnevnoj osnovi se suočavam sa različitim interpretacijama i tumačenjima Lex specialisa, što često utiče da pojedini službenici imaju svoj doživljaj o tome šta treba da dostave kao informaciju. To usporava proces, ali ga ne zaustavlja. Informacije koje se pojavljuju kao problem ne samo da ne treba kriti, već treba i biće objavljene i dostupne na uvid široj zainteresovanoj javnosti. To zapravo znači da ne postoji razumijevanje i spremnost za uspostavljanje održivih i transparentnih procedura kojima bi se sistem uredio i važne usluge za građane regulisale po zakonu, što je moj važan cilj i misija zbog koje sam i preuzeo ovu odgovornost. Na ovome ću dalje insistirati u skladu sa svojim ovlašćenjima i mandatom, ubijeđen da se stanje može mijenjati na bolje”, kaže za Monitor Boris Marić.

Prema njegovim riječima nema dileme oko toga da novoizabrani ministri moraju imati pristup bilo kom dokumentu u posjedu ministarstva.

„Prvo, zato što funkciju obavljaju u punom kapacitetu jer su izabrani po Ustavom definisoj proceduri u Skupštini. Drugo, ne manje značajno, zato što ministri, pored primarne obaveze obezbjeđivanja primjene Sporazuma o fer i slobodnim izborima, treba da obezbijede kontinuitet u radu resora na čijem su čelu nalaze, a jedan od bitnih preduslova za to je potpun pristup informacijama. Te aktivnosti oduzimaju najveći dio ionako izuzetno kratkog i ograničenog mandata i tu se krije najveća opasnost koordinirane opstrukcije. Dodatno, dio informacija službenici štite zbog pozivanja na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, što je u mnogim slučajevima neutemeljeno, ali stvari polako izlaze na površinu”.

Značajan nivo opstrukcije i problema odnosi se, kaže Marić, na iznošenje proizvoljnih informacija u javnost kao pokušaj kontraargumentacije na utvrđene nepravilnosti, bilo kroz prizmu demantija ili pokušaja omalovažavanja, u zavisnosti od političkih interesa.

„Nema ništa sporno u tome da se čuje i druga strana, ali to svakako ne može biti u formi obmanjivanja i upornog zamagljivanja činjenica. Kakav god bio epilog ovog političkog eksperimenta, crnogorska društvena i politička, pa i institucionalna zbilja više neće biti ista”, uvjeren je Marić.

Transparentnost rada državnih organa je upravo ono od čega i strahuje vlast koja već dvije i po decenije zloupotrebljava svoju moć, zataškava razne afere i javni interes podređuje sopstvenom. Naši sagovornici kažu da će u ovom kratkom vremenu do izbora biti istrajni da bar javnosti otkriju šta se sve nalazi na tom zapuštenom polju koje kontroliše Đukanovićeva Demokratska partija socijalista.

 

Prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović, generalna direktorica u Ministarstvu prosvjete i kontrolor GP URA. Čuvari poretka u panici

– Opoziciona kontrola vlasti, uprkos brojnim opstrukcijama, već daje rezultate. Niko nije mogao pretpostaviti koliko je vladajuća garnitura opuštena u kršenju zakona. Ali u tome ima i nešto pozitivno – sistem koji nije zasnovan na zakonima nego na njihovom kršenju, veoma je krhke strukture, a zbog svoje ,,opuštenosti”, nosioci takvog sistema ostavljaju dokaze na svakom koraku. Djelatnost kontrolora sigurno će dovesti do ostavki pojedinih funkcionera DPS-a, a neki će biti i krivično gonjeni. Slučaj Jelić je samo uvod u raskrinkavanje i demontiranje sistema zasnovanog na korupciji, organizovanom kriminalu, nepotizmu i ostalim nezakonitostima. Građani Crne Gore mogu uživati u panici koja je zahvatila čuvare poretka, čiji se pad uskoro očekuje.

Ministarstvo prosvjete pokušava da truli obrazovni sistem brani ćutanjem i zadržavanjem informacija. Crnogorski obrazovni sistem pretvoren je u veliku glasačku mašinu DPS-a. Svrha moje kontrolorske funkcije jeste da otkrijem i javnosti prezentiram slučajeve kršenja zakona u oblasti finansija i zapošljavanja. Neregularnosti ima na svim obrazovnim nivoima, ali stanje je najteže u visokom obrazovanju. Međutim, službenici Ministarstva zaduženi za visoko obrazovanje sa mnom ne smiju ni da razgovaraju. Otkako sam došla, nijednom nije održan kolegijum, osim ako ga ne održavaju krijući. Ali njihov stah je za mene indikativan – toliko se plaši samo onaj ko ima mnogo da sakrije.

Svima mora biti jasno da ukoliko učestvuju u nezakonitim radnjama, za to će morati pred zakonom da odgovaraju. Predugo su čuvari poretka navikli da rade što je njima drago, a da nikome ne polažu račune.

Tamara Vujović, pomoćnica ministra zdravlja: Neka bude transparentno

– Poslovica kaže ,,svaki je početak težak”, a naročito je težak angažman od strane opozicije u sistem vladavine i Vlade, i to na način da taj sistem kontrolišete!

Tumačenje odredbi Lex specialisa je izazvalo i dalje stvara nedoumice i dileme, nakon više od mjesec dana od njegovog donošenja. Ali, barem je jasno na koje se sve oblasti on odnosi: zapošljavanje, raspolaganje državnom

imovinom, korišćenje sredstava budžeta, socijalna davanja…

Sistem zdravstva obuhvata sve građane Crne Gore, u sistemu radi oko 8500 ljudi.Potrebno je sagledati ovaj značajni sistem ,,po dubini” iz svih aspekata, uvidjeti koliko je u njemu bilo i koliko ima zloupotrebe u izborne svrhe. Lex specijalis je dokument koji je ,,putokaz” na putu pripreme slobodnih i fer izbora.

Kako će nam izbori biti slobodni i fer, ako smo na prethodnim izborima dokazali aferu Snimak, tj. zapošljavanje kao zloupotrebu, ako sada ne budemo transparentni prema ovoj temi – ko radi, ko se zapošljava, kako i po kojim kriterijumima. Kako će biti slobodni i fer ako ne znamo kakvi su budžeti, kako se troši novac iz budžeta, ,,naš novac”. Neka bude transparentno. A ako već nije, jer naš sistem ,,boluje” od tajnosti, onda neka podatke o ovim temama saopšte kontrolori nakon temeljnog uvida.

Što se mene tiče, kada budem imala sve informacije na koje mi pravo daje Zakon, napraviću dobar uvid u stanje sistema zdravstva, sprječavati sve mogućnosti zloupotrebe u izborne svrhe. Nadam se da će ovo biti nova faza u razvoju demokratije u Crnoj Gori i doprinijeti povjerenju u izborni proces.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo