Pred početak ljetnje turističke sezone, i oni koji zarađuju izdavajući smještaj i vlasnici restorana imaju minimalna očekivanja. Opet će, tvrde, broj gostiju zavisti od nestabilnih meteo prilika, ali i nedostatka dobre organizacije pripreme sezone. Ni ovog ljeta turistički poslenici nisu uspjeli da zajedno dogovore zajedničku ponudu niti uporede svoju konkuretnost na tržištu. Za nedostatak koordiniranih aktivnosti okrivljuju lokalnu Turističku organizaciju.
Vlasnici privatnih pansiona i malih hotela izbjegavaju da imenom i prezimenom stanu iza svojih izjava, ali nezvanično rado iznose primjedbe i prijedloge, koji bi, prema njihovom mišljenju, unaprijedili rad „onih koji primaju platu da bi pripremili turističku sezonu”.
„Nije, koliko je meni poznato, bilo nikave organizovane akcije u okviru koje bismo sjeli i dogovorili zajedničku ponudu, kako je to bila praksa nekih minulih godina. Sve je nekako nesinhronizovano, haotično, svi radimo svak za sebe. I ove godine ćemo gledati u nebo i moliti da bude više sunčanih dana, jer ne znam kako drugačije. Strani turisti za boravak u planini pripremaju se prateći dugoročnu prognozu. Godinama nam je jasno da se nešto drugačije mora učiniti, ali još nijesmo našli šta to i kako. TO u tome ne pomaže”, žali se sagovornik Monitora vlasnik apartmana, koji otplaćuje visoke rate kredita podignutog za uređenje prostora koji izdaje turistima.
Mnogi od kolašinskih turističkih poslenika nadaju se da će intenzivnije početi i radovi na auto-putu, pa su spremni da na duži rok, po izuzetno niskim cijenama, svoje apartmane izadaju radnicima. To namjeravaju i oni s luksuznijim objektima. Kažu da će osmisliti cijene koje su niske, ali isplative, s obzirom na to da će radnici boraviti duže. Svjesni su da će tako zatvoriti vrata turistima, ali drugačije neće moći da opstanu.
„To vam najbolje govori o našim očekivanjima od turizma, koji je definisan kao strateška privredna grana. Jasno je samo da se ovako više ne može, jer i tokom solidnih sezona, kada je riječ o zavidnom broju gostiju, jedva pokrivamo troškove. Prekratka je i zimska i ljetnja sezona u Kolašinu i to nas sve ugrožava. Nema nagovještaja da će nadležni skoro osmisliti kako zainteresovati goste da duže borave u ovom gradu niti da će im ponuditi vanpansionske sadražaje koji to garantuju. Kolašin postaje vikend naselje Podgoričana, koji mahom imaju svoje vikendice i stanove ovdje i od toga ne možemo pobjeći. Više od toga, za dugo još, ne možemo postići”, tvrdi vlasnik malog kolašinskog hotela.
Turističko ljeto će u tom gradu, najvjerovatnije, početi 1. jula. U lokalnoj TO tvrde da to nije kasno. Kažu i da drugačije nijesu mogli. U toj organizaciji zaposleni su prije nekoliko dana primili zarade za avgust prošle godine. Godinama rade u neuslovnoj baraci od nekoliko kvadratnih metara. Uprkos tome, kažu, svoje poslove obavljaju kvalitetno i s mnogo entuzijazma.
Do prije nekoliko dana žiro-račun te organizacije bio je u blokadi skoro dva mjeseca. Nekoliko dana bili su i bez telefona i interneta.
„Račun je blokiran sudskom presudom. Radnici su tražili plate iz 2007. godine i to je bio prioritet. Sada smo te obaveze izmirili i nastavljamo da radimo koliko možemo kvalitetno i ažurno iako nam zarade kasne skoro godinu dana”, kaže direktorica TO Slađana Kršikapa.
Ona priznaje da nije bilo sastanaka s turističkim poslenicima, ali tvrdi da ih je bilo teško okupiti i kad su to pokušavali. Kršikapa najavljuje i zanimljivo kolašinsko kulturno-umjetničko ljeto, koje će, tradicionalno organizovati s Društvom prijatelja tog grada, preduzećima, ustanovama i pojedincima. U okviru te manifestacije ponvo će biti održani Tango kamp, festival alternativnog pozorišta, koncerti, kampovi. Sve to, tvrdi ona, treba da privuče turiste da se duže zadrže u varoši, ali i da požele ponovo da se vrate.
„Mnogo sličnih aktivnosti ranije, a i ubuduće, biće realizovano zahvaljujući volontarizmu, entuzijazmu i ogromnom radu, ali ne i velikom novcu. Tako smo navikli i u okviru onoga što imamo trudimo se najviše što možemo. Ljeto koje je pred nama pružiće mnogo sadržaja koji će zainteresovati različite ukuse, kako turista tako i sugrađana. Raduje što se sve više pojedinaca javlja da pomogne. Svakako, kritike koje su vam saopštli pojedini vlasnici pansiona ne mogu ići na račun TO”, tvrdi Kršikapa.
A da je sve one koji u Kolašinu žive od turizma teško natjerati na zajedničku aktivnost, potvrđuju primjeri minulih godina. Nekoliko pokušaja da se turistički poslenici udruže, čak i preko zvaničnih udruženja, do sada su propali na samom početku. Od velikih ambicija i najava „procvata kolašinskog turizma” nije ostalo ništa. U maju prošle godine za jednim stolom na poslu izrade osnovnih smjernica budućih aktivnosti, konačno su se našli predstavnici nacionalne i turističke organizacije, bivše i aktuelne vlasti, vlasnici privatnog smještaja, eko-katuna, restorana, kafića, ali i mendžment dva velika hotela Bjanka i Lipka.
,,Gdje god se okrenemo oko nas su potencijali, ali i siromaštvo. Kolašin nije ispratio mnoge aktivnosti Vlade Crne Gore kad je riječ o turizmu. Nijesmo se pronašli ni u nizu državnih dokumenata koji su se odnosili na turizam. Prema zvaničnim statističkim podacima, u ukupnom broju noćenja ostvarenih godišnje na nivou države Kolašin učestvuje sa svega 0,5 odsto. To je poražavajuće i u tom kontekstu je smiješno ovaj grad pominjati kao turistički centar”, kazao je tada predsjednik novoformiranog Udruženja za razvoj turizma u Kolašinu Zoran Vlahović.
On je objasnio kako Kolašin ima svega 594 kreveta u privatnom i oko 478 u hotelskom smještaju. Polovina privatnog smještaja je neregistrovana. Turzam u Kolašinu je, konstatovao je on, jedna minorna oblast, uprkos svim potencijalima. Čelnici Udruženja, koje poslije toga nije imalo nijednu aktivnost, najavili su anketu za turističke poslenike, a na osnovu njihovih odgovora planirali su da ustanove realnu sliku stanja te privredne grane, a onda i do detalja osmisliti kako dalje i bez nerelanih ambicija.
Osnivači Udruženja za razvoj turizma u Kolašinu poslali su tada incijativu lokalnoj upravi da se uradi strategija razvoja te privredne grane, u čemu bi aktivno učestvovao i NVO sektor. U planu im je bilo i organizovanje okruglog stola, na kojem bi tražili odogovore za kolašinske problema kada je riječ o turizmu, ali su namjeravali da pozovu i strane eksperte iz te oblasti i pitaju za savjete.
Od te velike priče, kao i mnogih ranijih, koje su se odnosile na kolašinski turizam, nije bilo nikakve koristi. Prema nezvaničnim informacijama, udruženje je zamrlo zbog sujete članova i nedostatka novca. Takođe, zbog političkih razlika na relaciji lokalna vlast – čelni ljudi te organizacije, nije bilo moguće postići zajedniče aktivnosti.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ