Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MLADI LJEKARI, CRNOGORSKI VIŠAK: Operacija uspjela, ljekari na birou

Objavljeno prije

na

U trenutku kada se crnogorsko zdravstvo i zvanično ocjenjuje najgorim u Evropi, kada doživljava neviđenu krizu, naročito nakon smrti bebe u bjelopoljskom porodilištu, kada, zbog toga, ministar (Miodrag Radunović) podnosi ostavku i dolazi novi (Budimir Šegrt), kada bukte verbalni ratovi između čelnih ljudi ključnih zdravstvenih institucija… shvatamo da se spirala haosa ne zaustavlja. Tonemo dublje.

U Kliničkom centru Crne Gore, u posljednja dva mjeseca, bez posla je ostalo 45 mladih kliničkih ljekara. Njima je, kaže se, istekao ugovor koji su sklopili na 12 mjeseci. I, pravac biro rada! To su, podsjetimo, oni mladi ljudi koji su posao dobili na osnovu projekta za stručno osposobljavanje doktora medicine. Taj se projekat već duži niz godina realizuje u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, Kliničkom centru. Namjera je zaposliti stručno osposobljene doktore medicine.

Prvi čovjek Kliničkog centra, Ranko Lazović, kazao je Pobjedi kako nije bilo zakonske mogućnosti za produžetak ugovora te da je svima ponuđeno da nastave da rade volonterski. Neki su prihvatili.

,,Početkom 2015. u mandatu prethodnog direktora primljeno je 37 kliničkih ljekara i u mom mandatu još osam, ukupno 45. To je bila odluka Ministarstva zdravlja, Zavoda za zapošljavanje i Kliničkog centra. Uz dogovor sa Ministarstvom zdravlja sada im je omogućeno da volontiraju”. Hvala svevišnjem tvorcu i ministru Šegrtu: mogu nakon silnih godina obrazovanja da rade za džabe!

Lazović kaže da postoji šansa za ove mlade ljude u vidu konkursa za specijalizacije, koji je raspisan za 28 specijalizacija. Prijavilo se 119 kandidata. ,,Za sada je neizvjesna sudbina kliničkih ljekara koji su ostali da volontiraju u Kliničkom centru, odnosno onih koji ne dobiju specijalizaciju”. Em rade za džabe, em neizvjesno.

Sve se ovo dešava u trenutku kada u Crnu Goru stiže novi izvještaj – UNICEF-a o stanju bolničke njege u porodilištima. Jedna od mnogo preporuka u toj analizi, koju nijesmo naveli za potrebe ranijeg teksta, zgodnija je za ovaj. Pod brojem osam stoji:

„Broj osoblja u jedinoj jedinici za intenzivnu njegu novorođenčadi – jedinici koja trenutno godišnje ima oko 800 novorođenčadi, odnosno svaku devetu od 7.000 beba koje se rode u Crnoj Gori – treba povećati. To je od posebne važnosti za pravilno liječenje najtežih slučajeva bolesne novorođenčadi. Kako bi se garantovalo kraće i primjerenije vrijeme reagovanja u hitnim slučajevima, treba izbjegavati sisteme pripravnosti u ustanovama za akušersko osoblje tokom noći i praznika; u svim bolnicama treba osigurati prisustvo specijalizovanog osoblja tokom noći i vikenda”.

Nije to slučaj samo sa perinatalnom njegom: fali stručnih ljudi. Problem nedostatka ljekara na Pedijatriji u Domu zdravlja zaslužuje posebnu priču.

Monitor je razgovarao sa više mladih ljudi koji su poslati kući odmah nakon isteka ugovora. Ozlojeđeni su, nadali su se boljem, ali ipak ne žele da govore punim imenom i prezimenom jer, kažu, misle na svoju budućnost.

„Očekivao sam da je ovo pravi put i početak edukacije u Kliničkom centru. No pored toga sto postoji potreba za stručnim kadrom, i kliničkim ljekarima – u to sam se lično uvjerio s obzirom na velike gužve i čekanja – mi smo saradnju sa Kliničkim centrom završili veoma brzo”, kaže za Monitor jedan od mladih ljudi koji je završio na birou, zahtijevajući anonimnost. „Nakon toliko godina studiranja, i napornog rada posljednjih godina, nadležni su se potrudili da nam dokažu da je naša budućnost neizvjesna. Na gubitku su ipak najviše pacijenti”.

Sagovornik našeg lista kaže da prvi put u životu razmišlja o odlasku iz zemlje i traženju posla u nekoj zemlji koja će znati da cjeni trud i kvalitet mladih ljudi.

Fenomen nedostatka ljekara posljednjih desetak godina izražen je u razvijenim zapadnoevropskim zemljama. Bez obzira na visoka primanja, sve manje mladih ljudi se odlučuje da studira medicinu. Razlog su dugotrajne i teške studije, a izuzetno komplekstan i odgovoran posao.

Ljekar u Kliničkom centru Crne Gore, koji je takođe želio da bude anoniman, podsjeća da ljekarska profesija podrazumijeva dugotrajan period sazrijevanja i sticanja iskustva i nakon završenih studija. ,,Ni visoka primanja, ni ugled koji uživaju u društvu nijesu dovoljni da motivisu mlade ljude da se bave ovom profesijom. Izražena migracija ljekara iz Njemačke prema skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji (kraće radno vrijeme i znatno veće plate) dovela je do ozbiljnih problema u finansijski najmoćnijoj ekonomiji zapadne Evrope, nedostatka ljekarskog kadra”.

Njemačka rješava problem tako što se okreće zapadnom Balkanu.

,,Sve više mladih ljekara iz Slovenije, Hrvatske i Srbije je našlo posao u Njemačkoj i tamo planira svoju budućnost. Osim visokih plata (plate za početnike se kreću od tri hiljade eura naviše, specijalisti zarađuju pet do osam hiljada eura), jasna pravila ponašanja koja važe podjednako za sve zaposlene, mogućnost napredovanja i više nego prijateljski odnos starijih kolega, dovoljni su motivi za mladog ljekara da napusti zemlju u kojoj je rođen i gdje je stekao sva zvanja i vrhunsko obrazovanje”.

A kako se ponaša aktuelna crnogorska vlast u situaciji kada nama fali mladih obrazovanih ljudi, ljekara pogotovo? ,,Od osnivanja 1997. godine Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore upisuje 40 studenata svake godine. Iskustvo pokazuje da je konkurencija prilikom upisa takva da sve ove godine Medicinski fakultet upisuju isključivo srednjoškolci koji su bili najbolji đaci u svojim razredima. Već ta činjenica izaziva poštovanje prema ovoj djeci koja su se ipak odlučila da uče i na taj način napreduju. Dodatno poštovanje zahtijeva njihova odluka da se kao takvi bave najtežom, ali i najhumanijom profesijom i da sve to rade za platu od 480 eura mjesečno”, podsjeća naš sagovornik.

Mladi ljekari koji su poslati kući za svoj višemjesečni rad u Kliničkom centru Crne Gore dobili su najbolje ocjene. Koštali su zdravstveni sistem, sve ukupno, ne više od 15 000 eura mjesečno.

,,Predsjednik Vlade Milo je nedavno izjavio da nije školovao Blaža da radi u javnoj upravi, što drugim riječima znači da nije školovao svoje dijete da bude ‘mediokritet’ koji će da radi za 400 eura. On je svom Blažu zadao mnogo veće ciljeve, da završi ekonomiju i zarađuje mnogo para kao privatnik”, kaže naš sagovornik. „Roditelji završenih studenata medicine su za svoju djecu sa pravom mislili da su sve drugo, samo ne mediokriteti. Djeca su im to svojim dugogodišnjim radom i učenjem i dokazala. Postali su ljekari, dokazali da imaju potencijal da budu dobri ljekari, upravo ono što fali ne samo maloj Crnoj Gori, već i jednoj velikoj Njemačkoj”.

To je Crna Gora: teritorija na kojoj prvi čovjek zdravstva računa da će privatne klinike, recimo, Codra riješiti gužve u zdravstvu – što se ne dešava. Mjesto gdje ministarstvo, u takvim prilikama, na biro rada šalje četrdeset pet mladih ljekara. Tim mladim ljudima i to može biti statisfakcija: dok njihova mala domovina zatvara vrata, velika Njemačka ih širom otvara. Na gubitku su građani Crne Gore.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo