Povežite se sa nama

MONITORING

RASIPANJE NAŠIH PARA: Bez polaganja računa

Objavljeno prije

na

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije usvojio izvještaj generalnog sekretara Siniše Stankovića o trošenju novca parlamenta za prethodnu godinu. Prvi put o skupštinskim troškovima izjasniće se plenum. Zanimljivo je da slično interesovanje za finansijske detalje Odbor nije pokazao nikada ranije, iako su razne stavke u spisku skupštinskih troškova nicale i rasle godinama.

Izvještaj nije prošao zahvaljujući glasovima poslanika DPS-a, Pozitivne, Bošnjačke stranke, SNP-a i Damira Šehovića. Uglavnom bivši partijski i koalicioni partneri, dakle, riješili su da bivšem predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću temeljno pretresu račune. Usvojili su zaključak kojim je preporučeno Državnoj revizorskoj instituciji da uradi reviziju trošenja novca parlamenta za 2015. godinu. ,,Ono što posebno zabrinjava jeste i probijanje određenih stavki koje su planirane čak i do 300 odsto što ne bi smjelo da bude praksa. Mi ćemo tražiti i preporučiti da DRI provjeri poslovanje Skupštine za 2016. godinu”, kazao je Zoran Jelić iz DPS-a na sjednici Odbora za ekonomiju prilikom razmatranja finansijskog izvještaja koji je pripremila skupštinska služba.

Mnogo prije nego se savez DPS-a i SDP-a raspao, negdje od vremena kad je počelo da škripi u koalicionim odnosima i kad je šef DPS-a Milo Đukanović počeo da se žali na ,,parlamentarnu diktaturu” krenule su u podobnim medijima priče o skupštinskim troškarenjima. Da nije riječ o brizi za način na koji se troši novac poreskih obveznika, već o metodu političkog obračuna svjedoči fakat da za troškove vladinih činovnika niko ne haje.

,,Izvještaj o finansijskoj potrošnji Skupštine u 2015. godini može se opisati u dvije riječi bahatost i rasipanje. U vrijeme ekonomske krize i zaduživanja, kako bi se redovno servisirale obaveze države, parlament Ranka Krivokapića uspio je da postavi neslavni rekord u istoriji Skupštine Crne Gore i za godinu potroši nevjerovatnih skoro sedam miliona eura”, pisale su u aprilu Dnevne novine.

Tada je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet vratio izvještaj na doradu.

I, stvarno, nije Skupština trošila malo, ali – potrošili su manje nego što je državnim budžetom bilo predviđeno. Zakonom o budžetu Crne Gore za 2015. godinu za Skupštinu je planirano 7.060.889 eura. Budžet Skupštine čini 1,04 odsto tekućeg budžeta Crne Gore. Potrošili su 6.902.974 eura ili 97,76 odsto planiranih para.

Odavno je poznato da za učešće u radu Kolegijuma predsjednika Skupštine i radnih tijela, predsjednik radnog tijela mjesečno dobija 300, a član 150 eura. Ukoliko je jedan poslanik član više odbora, mjesečno dobija ukupno 225 eura. Poslanicima se, shodno Uredbi o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima, plaća i dnevnica za prisustvo na sjednicama parlamenta i odbora u iznosu od 18 eura. Kome izgleda čudno što neko dobija novac samo da bi došao na posao – ostaje mu da se čudi.

Stavka koja je u skupštinskim troškovima najdrastičnije narasla zove se ,,ostali izdaci”. U 2012. nijesu postojali, lani su iznosili preko 277.283 eura. Budžetom je za ,,ostale izdatke” bilo previđeno 30 hiljada eura, što znači da je plan premašen za petsto procenata.

Sa nule u 2012. na preko 37 hiljada eura popeli su se i ,,transferi institucijama i pojedincima”. Vrtoglavo su skočila i ,,ostala lična primanja”. Za njih je 2012. izdvojeno 8.975 eura – 2015. taj trošak je, umjesto planirane 31 hiljade, iznosio – 151.715 eura.

Po ugovorima o djelu Skupština je imala u planu da potroši 60 hiljada, potrošila je preko 233 hiljade. Prekoračenje – 389 odsto.

Prema Zakonu o budžetu Skupština je za službena putovanja imala 625.750 eura. Potrošeno je 775.609 – 150 hiljada više od predviđenog.

Odbor za ekonomiju zaključio je tada da neće prihvatiti izvještaj sve dok u njemu ne bude precizno naznačeno, po stavkama, za šta su pare utrošene. Hvalevrijedna je briga poslanika o državnom novcu. Samo da su ikada istu posvećenost pokazali kad se razmatraju troškovi Vlade.

Više od pola skupštinskog budžeta za putovanja – 363 hiljade eura – u budžetu za 2016. predviđeno je samo za putovanja činovnika iz Ministarstva odbrane. Premda, ne može se u ovoj zemlji pretjerano vjerovati onome što piše po budžetima i drugim zvaničnim papirima. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na primjer, za službena putovanja treba tokom ove godine, kako je predviđeno da potoši oko 82 hiljade eura. Ako se letimično pogleda do kojih sve krajeva svijeta i sa kolikom svitom stiže ministar Branimir Gvozdenović, savršeno je jasno da toliko novca ne može da mu potkrpi ni nekoliko mjeseci. Naši stručnjaci za turizam, uprkos dometima 21. vijeka i činjenici da je u toj oblasti internet postao glavno sredstvo za komunikaciju, uporno preferiraju obilaske raznoraznih sajmova. Što da se ne prošeta, kad se može.

Monitorovi pouzdani izvori iz Vlade objašnjavaju da dnevnice za službena putovanja ministrima i drugim činovnicima često služe kao izvor zarade neuporedivo značajniji od plate. Za putovanja po Evropi dnevnica im je 300 eura, za Sloveniju, Srbiju i druge zemlje bivše SFRJ 180, za Kinu dvjesta eura, za Indoneziju 400 i tako dalje. Podrazumijeva se da odsijedaju u luksuznim hotelima i voze se najboljim avionskim linijama.

Trenutno su među Vladinim službenicima posebno u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, što će reći u redovima Socijaldemokrata Ivana Brajovića, hit putovanja u Kinu. Vjerovatno osmatraju auto-puteve. Naši izvori, bliski Vladi, kažu da ministar sa suprugom i pratnjom boravi na višednevnom kružnom putovanju Kina – Indonezija – Bali – Makao – Kina. Pa kući. Budući da su im svi troškovi plaćeni, ako prirodne ljepote Azije razgledaju deset dana i ne kupuju puno poklona, kući se vrate sa deset hiljada eura. A, oni putuju često i ostaju duže od deset dana.

Na kraju računica ipadne ista: ko ima ovakav narod, ne mora da brine za svoju udobnost, ušteđevinicu i status svjetskog putnika.

Miloš BAKIĆ

Darko Pajović, kao takav

Možda ima neke simbolike u tome što je Skupština Crne Gore po mrklom mraku, poslije ponoći smijenila neki dan sa mjesta predsjednika Ranka Krivokapića i u srijedu uveče, u isto doba dana, izabrala Darka Pajovića.

Za izbor Pajovića glasalo je 42 poslanika. U sali tokom glasanja nije bilo poslanika opozicije, glasali su samo poslanici DPS-a, Pozitivne, SD i klubova manjinskih partija. Novoizabrani predsjednik je najavio da neće dozvoliti ad hominem argumente i napade na integritet ličnosti kolega, i da oni koji imaju takve namjere moraju da razumiju da, kao što oni sami predstavljaju građane, isto tako i oni drugi koji su predmet njihovih uvreda, jesu predstavnici naroda. „Drugim riječima, uvrede i lični napadi nijesu samo lični, nego su i atak na građane koje poslanici predstavljaju. Niko nema prava da vrijeđa građane Crne Gore, niti se u ovom domu nalazi toga radi”, naglasio je Pajović. Nije primijetio kolika je on uvreda za građane koji su ga izabrali.

Pajovićev izbor za presjednika Skupštine, po ocjeni mnogih poslanika tokom cjelodnevne rasprave, cijena je koju je DPS platio za podršku Pozitivne za opstanak Đukanovićeve Vlade početkom ove godine.

Prema ocjeni Džavida Šabovića, šefa poslaničkog kluba SDP-a Džavid Šabović iz SDP-a parlament se okupio da konačno uokviri sliku parlamenta, „ne kakva bi trebalo da bude, već onakvu kakva DPS-u treba”.

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić rekao je da nema više dileme oko uloge „ovo malo Pozitivne što je ostalo”. „Kažem ovo malo, jer je to malo negdje oko deset ili 15 odsto od onog što je bilo 2012″.

Po Bojanićevim riječima, do koske je ogoljen ,,rad i uloga ovo malo Pozitivne i teatar apsurda kakav smo imali u parlamentu u proteklih nekoliko mjeseci je prešao i preći će u lutkarsko pozotrište, gdje će lutke igrati kako gazda konce vuče”.

Na prvi pogled: Darko je uspio da postane Ranko. Samo što nije. Ključna razlika između Pozitvne i SDP-a i prvih ljudi tih partija je vrijeme. SDP je antiratna partija, kao izgovor za saradnju sa DPS-om imali su borbu za nezavisnost Crne Gore, razne strateške priče. Pozitivna je sve uradila brzo: osvojila veliki broj opozicionih glasova i prodala ih. Smiješi im se sudbina većine kometa. Malo repa i kraj.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo