Povežite se sa nama

FOKUS

SVE NAGODBE TUŽILAŠTVA: A đe su naše pare

Objavljeno prije

na

Mnogo buke ni oko čega, naslov poznate Šekspirove komedije mogao bi, uskoro, opisati epilog tužilačkih istraga i spektakularnih hapšenja budvanskih funkcionera, političara, činovnika, i sa njima povezanih biznismena u brojnim korupcionaškim aferama u kojima je turistička metropola Crne Gore oštećena za više desetina miliona eura.

Kada je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo brojne predmete koji su čekali u fiokama njegovih prethodnika, te naložio hapšenje većeg broja „zaslužnih” Budvana, osumnjičenih za zloupotrebu službenog položaja, za organizovano kriminalno udruživanje, sračunato sistematsko iskorišćavanje opštinskih resursa radi nezakontog sticanja materijalnog bogatstva i moći, mnogi građani su pomislili kako je bezakonju i haosu koji je posljednjih desetak godina vladao u Budvi, napokon došao kraj. Ponadali su se takođe da će osumnjičeni za zloupotrebe biti primjereno kažnjeni i što je najvažnije, da će sve što su nezakonito stekli na račun grada i građana Budve, uredno vratiti.

Čovjek koji je odlučio da budvansku kriminalnu hobotnicu razotkrije, da prikupi čvrste dokaze o nezakonitim radnjama i slobode liši dojučerašnje gradonačelnike poznatog turističkog grada i vodeću ekipu lokalne uprave, da uhapsi drugog čovjeka u partijskoj hijerarhiji vladajuće Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića i označi ga vođom kriminalne organizacije, specijalni tužilac Milivoje Katnić, zadobio je povjerenje građana željnih pravde i stekao popularnost.

Međutim, devet mjeseci nakon avgustovskih hapšenja budvanske afere se razvodnjavaju, nema nijedne optužnice, a očekivanja građana splasnula su poput izbušenog balona. Polako se stiče utisak da će mnogi okrivljeni proći sa minimalnim kaznama, dok će materijalna odšteta poharanog budžeta Opštine Budva biti zanemarljiva. Euforija oko hapšenja poznatih likova, nevjerovatan broj afera otvorenih u malom primorskom gradu, te višemilionske prevare koje su šokirale javnost, na kraju dobijaju neke druge obrise.

Većina uhapšenih, kojih je u prvom naletu bilo 14, naći će se na slobodi kao svjedoci saradnici tužilaštva ili prihvatajući predloge o sporazumnom priznanju krivice u zamjenu za povlastice oko visine kazne i materijalne odštete.

Javnost je ostala uskraćena za sudske procese u kojima bi se otkrili detalji oko milionskih prevara u glavnim investicionim projektima lokalne uprave, o kriminalnim transkacijama sa opštinskim zemljištem, o tome ko se sve i u kolikoj mjeri okoristio na račun budžeta Opštine, odnosno svih građana Budve.

Uskraćena je i za podatke o sprovedenim finansijskim istragama o imovini okrivljenih i načinu njenog sticanja. Zbunjuju podaci o visini materijalne odštete koju potpisnici sporazuma o priznanju krivice moraju da plate. Hapšeni su pod sumnjom za višemilionske pronevjere, a onda im tužilaštvo nudi nagodbe sa simboličnim sumama. Ko će i kako vratiti Budvi silne pare koje se u krivičnim prijavama navode, ostaje pitanje bez jasnog odgovora.

Prema načinu kako se predmeti rješavaju u Specijalnom tužilaštvu ispada da većina članova brojne i dobro organizovane kriminalne organizacije u Budvi, nije pribavila nikakvu imovinsku korist za sebe ili tužilac Katnić sa svojim istražnim timom nije uspio da dođe do takvih podataka.

Svaku odgovornost izbjegao je Rajko Kuljača, jedna od krupnijih riba u istrazi, predsjednik Opštine u dva mandata tokom kojih je napravljeno najviše krivičnih djela koja su predmet istrage, zahvaljujući tome što je kao svjedok saradnik za sve okrivio Svetozara Marovića. Kuljača je u aferi Zavala za pričinjenu štetu od 820.000 eura nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora, dok je kao zamjenik šefa kriminalne organizacije u poslovima, po sopstvenom priznanju teškim na desetine miliona eura – oslobođen.

Njegov nasljednik u fotelji prvog čovjeka Budve Lazar Rađenović nije sebi pribavio nikakavu imovinsku korist iz pet afera koje mu se stavljaju na teret, u kojima procijenjena šteta iznosi oko 30 miliona eura. On je prihvatio sporazum o priznanju krivice po kome je dužan da odleži zatvorsku kaznu 2,5 godine i da plati 30.000 eura. Veću kaznu Rađenović je dobio u predmetu Košljun, 3,8 godina, za krivično djelo nezakonite preprodaje zemljišta vrijednu 1,5 milion eura nego za navedenih pet afera kod Katnića.

U krivičnim prijavama nije jasno objašnjeno koliko je učešće svakog pojedinca ponaosob u odnosu na pričinjenu štetu. U budvanskoj krimi-sapunici najbolje je prošao biznismen Mirko Latinović, čijim je poslovanjem, prema navodima tužioca Katnića, samo u aferi TQ Plaza, Opština ojađena za 20 miliona eura. Postao je ključni svjedok protiv Marovića, ni dana nije proveo u pritvoru on, nego njegov direktor Goran Bojanić, koji je pristao da prizna krivicu i prihvati zatvorsku kaznu od 13 mjeseci za dva krivična djela. Latinovićeva kompanija Trejdjunik obavezna je da Opštini nadoknadi 19,5 miliona eura, što će učiniti prenosom vlasništva na oko 8.000 m2 prostora u luksuznom centru TQ Plaza. Kvadrati ionako nisu bili njegovi, nego su korupcionaškim dilovima bili poklonjeni Maroviću, Kuljači, bivšem gradskom menadžeru Saši Tičiću i drugima. Latinoviću ni iz džepa ni u džep. Izvukao se i iz predmeta WTE-otpadne vode u kome je sa partnerima oštetio grad za osam miliona eura.

Očekuje se zaključenje sporazuma o priznanju krivice između Specijalnog tužilaštva i Svetozara Marovića, glavnog okrivljenog u budvanskim aferama. Prema šturim podacima koji procure u medijima, Marović može očekivati najviše četiri godine zatvora, od kojih dvije može služiti u kućnom pritvoru. Marović je osumnjičen za učešće u osam afera: izgradnja koncertnog platoa na Jazu, zatim izgradnja poslovnog centra TQ Plaza, preprodaja zemljišta u selu Pijevor, izgradnja postrojenja WTE-otpadne vode, donji Bulevar, mahinacije sa firmom Copyright, izgradnja seoskog puta Krapina i afera Property koja se odnosi na bankarske prevare budvanskih porodica, u kojim je procijenjena šteta više desetina miliona eura. Pitanje koje interesuje javnost jeste: koliki će mu iznos na ime naknade pričinjene štete Katnić odmjeriti?

To pitanje postavili smo njegovom braniocu Zdravku Begoviću, koji je kazao kako naredbom tužilaštva Maroviću nije stavljeno na teret da je sebi pribavio imovinsku korist u navedenim predmetima. Zato on očekuje, šta više – ubijeđen je, da Marovićeva nagodba o priznanju krivice neće ni sadržati odredbu o plaćanju bilo kakave nadoknade u tom smislu. Nije se okoristio pa nema šta ni da vrati.

Najnovija, šesta po redu, ponuda o sporazumnom priznanju krivice upućena je i Aleksandru Armenku, pomoćniku direktora Turističke organizacije Budva, osumnjičenom u aferi Copyright, za prevare i malverzacije u poslovima sa Opštinom, teške oko dva miliona eura. Armenka očekuje zatvorska kazna od šest mjeseci, nema napomena o visini materijalne odštete koju treba da plati.

Da li će biti vođena nezavisna istraga imovine okrivljenih koja će dokazati ono što je građanima Budve tako očigledno ili će se pokazati da su neki ljudi i u krivici povlašćeni. Tokom finansijske istrage koju je tužilaštvo vodilo o poslovima Aleksandra Tičića, bivšeg menadžera grada, člana kriminalne organizacije osumnjičenog za prevare u više predmeta, on je u junu prošle godine svečano otvorio svoj hotel Atina u Budvi, koji se gradio dok je boravio u Spužu. Svečanosti su prisustvovali mnogi Vladini zvaničnici i gosti iz Budve.

Finansijskim inspektorima dovoljno je da posjete Fejsbuk stranice pojedinih osumnjičenih, pa da vide kako izgleda život budvanskih sirotih bogataša. Tu su fotke sa egzotičnih putovanja s kraja na kraj svijeta: Brazil – Rio De Žaneiro, Kuba, Tajland, Šangaj…, zimovanja, šopingovanja po Milanu, Parizu, Londonu… Oni su posebna klasa, novi naraštaj starih političara. Odjeveni u garderobu limitiranih serija poznatih dizajnera, bez zazora nose unikatne tašne, vrijedne po nekoliko hiljada eura.. Žive po hacijendama, vilama i luksuznim stanovima opremljenim preskupim firmiranim namještajem, voze jahte i brodove urađene po narudžbi, džipove… Žene se i udaju uz spektakularne svadbe sa stotinama zvanica, naprasno slave krsne slave po elitnim restoranima uz pjesmu estradnih zvijezda… Oni su mecene, uvažene ličnosti, ne skidaju se sa TV ekrana, otvaraju i zatvaraju razne događaje, dovode Madone, Rolingstounse, trke glisera Formule1, organizuju razne festivale i zamazuju oči javnosti da ne vidi kako se od svega što se dešava u Budvi, novac sliva u njihove džepove. Iza lažnog sjaja ostala je izgubljena Budva, opljačkana, urbanistički uništena, sa praznom kasom bez izgleda na skori oporavak.

Zato se u javnosti mogu čuti predlozi da za propast Budve treba zatražiti obeštečenje od vladajuće Demokratske partije socijalista čiji su kadrovi odgovorni za propast grada.

Pod lupom javnosti

Bivši savezni tužilac u Vašingtonu Nikolas Mensfild prije dvije godine u intervjuu Vijestima, kazao je da i predmeti organizovanog kriminala i korupcije mogu imati epilog na osnovu sporazumnog priznanja krivice, odnosno dogovora između tužioca i okrivljenog. Ali samo u slučaju da tužilaštvo nije dobro uradilo svoj dio posla i nema dovoljno jak slučaj protiv korumpiranog zvaničnika. ,,Slučajevi koji uključuju organizovani kriminal i korupciju često su među predmetima visokog profila koji stavljaju tužioca pod lupu javnosti. U takvom kontekstu, bilo bi javno i profesionalno neprijatno, ali i potencijalno štetno za karijeru tužioca da se dogovori sa osumnjičenim, s obzirom na to da u tim slučajevima javnost takve kazne smatra za previše blage,”rekao je Mensfild, koji je regionalni direktor za bivšu Jugoslaviju u Američkoj asocijaciji za pravnu inicijativu sa zemljama centralne i istočne Evrope.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KROĆENJE CIJENA: Poslije turističkih, predizborne marže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist, ali iz vlade sa puno optimizma najavljuju njenu reprizu. Istovremeno,   iz PES-a su Milatoviću poručili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego osjete benefite programa ES2

 

 

Ranije nego što je to bilo najavljeno, Vlada se ponovo uhvatila u koštac sa (pre)visokim cijenama. Kao i proljetos, i sada je riječ o akciji ograničenja marži za dio osnovnih životnih namirnica – prehrambenih i higijenskih proizvoda. U odnosu na kampanju Limitirane cijene ograničenje marži ostalo je isto (do 10, odnosno 15 odsto u veletrgovinama i maloprodaji) ali je popis proizvoda proširen sa 43 na 66. Vladina odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom listu.

„Sada očekujemo da se ova odluka sprovede“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, uz konstataciju da bi „bilo dobro“ da trgovci u radnjama obilježe proizvode sa limitiranom maržom, iako im Vlada tu obavezu ne može nametnuti svojom odlukom.  „Odluka se ne odnosi na male trgovine (ako ukupna površina svih radnji istog vlasnika ne prelazi 600 kvadratnih metara – prim. Monitora), a važiće do 31. januara 2025. godine. Nakon primjene odluke očekujem smanjenje cijena, jer na osnovu izvještaja tržišne inspekcije marže su puno veće od onih na koje ćemo da ih limitramo”, pojasnio je Đeljošaj.

Od ministra nijesmo saznali kolike su te trgovačke marže o kojima u Crnoj Gori pričamo već više od godinu.  Tom temom nije se bavio ni premijer Milojko Spajić. Njemu je prioritet bio da objasni da „inflacija više nije problem, ali jesu visoke cijene proizvoda“. Za to je  krivicu prebacio na prethodnike iz Vlade Dritana Abazovića. „Mi radimo na tom naslijeđenom problemu“.

Premijer je početkom avgusta najavljivao da borba sa visokim cijenama slijedi po završetku ljetnje turističke sezone. ,,Mi nismo mogli tokom turističke sezone da sprovodimo taj program zato što nije logično da na neki način iz državnog budžeta dotiramo strance”, objavio je Spajić na društvenoj mreži X. Uz obećanje da „od septembra država neće dozvoliti da divljaju marže u trgovinskim lancima…“.

Sada je pojasnio kako je Vlada požurila s ograničenjem cijena (zapravo trgovačkih marži) prije povećanja plata u oktobru, pokušavajući da spriječe trgovce da pojedu benefite programa Evropa sad 2. „Dakle, građani će sa značajno nižim cijenama da dočekaju povećanje plata i na taj način će biti uvjereni da se standard povećava u kontinuitetu od oktobra pa do kraja mandata ove vlade u naredne tri godine”, poručio je Spajić.

Na nama je da odlučimo da li ovu poruku čitamo kao najavu Vlade koja zna šta i kako radi, ili kao još jedno predizborno obećanje PES-a i njihovih koalicionih partnera. Onih koji, zahvaljujući podjeli resora unutar izvršne vlasti, iz ove akcije mogu izvući neku političku korist pred lokalne izbore u Podgorici, Budvi i Kotoru (a uskoro, možda, i u Beranama i ponovo zaboravljenom Šavniku).

Da malo olakšam. Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist (neke računice kažu da su moguće uštede bile manje od jedan posto vrijednosti potrošačke korpe). Na drugoj strani, iz PES-a su Predsjedniku države već zamjerili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego prime plate uvećane zahvaljujući vladinom programu ES2.

Od Vlade nijesmo dobili preciznije podatke o visini trgovačkih marži protiv kojih se ona tako odlučno i uporno bori. Ono što nijesmo dobili od izvršnih vlasti, ni ovih ni prethodnih, pokušali su izračunati pojedini mediji. I ti se nalazi baš i ne uklapaju u ponuđeni scenario.

Tako je portal Bankar.me prošlog septembra objavio poređenje marži u Crnoj Gori sa maržama velikih trgovačkih lanaca u Srbiji, Bosni i Hercergovini, Hrvatskoj i Sloveniji. „Analizirajući bruto profitnu maržu 15 velikih trgovačkih lanaca u Regionu rezultati su pokazali da je najveću maržu u prošloj godini imao Merkator Slovenija i to 29,62 odsto. Veću maržu od najvećeg crnogorskog trgovačkog lanca (Voli, prim. Monitora) imali su Merkator Srbija, Lidl Slovenija, Delhaize Srbija, Domaća trgovina Srbija, Spar Slovenija i Bingo Tuzla. Manju maržu od Volija imali su Konzum plus, Lidl Hrvatska, Spar Hrvatska, Plodine Rijeka, Tommy Split i Konzum Sarajevo.

Bankar.me je analizirao i cijene 103 najzastupljenija proizvoda u potrošačkoj korpi u šest regionalnih trgovačkih lanaca. „Rezultati su pokazali da su cijene u najvećem crnogorskom trgovačkom lancu Voli veće samo u odnosu na jedan od dva analizirana velika trgovačka lanca u Bosni i Hercegovini, dok su niže nego u analiziranim marketima u Srbiji i Hrvatskoj“.

Priložena tabela sa cijenama analiziranih proizvoda pokazuje kako su one, kod dobrog dijela njih, u međuvremenu značajno porasle. To dijelom demantuje vladine tvrdnje kako se radi o „zetečenom problemu“. I, što je još važnije, pokazuje da alat koga su se prihvatili (ograničenje marži u veletrgovinama i maloprodaji) nije baš efikasan način za obaranje cijena.

Možda bi ideja sa kojom je premijer upoznao javnost  takođe početkom avgusta dala bolje rezultate? Spajić je tada, agenciji Mina-biznis, najavio da će Vlada osnovati državno preduzeće koje će biti zaduženo za robne rezerve, ali i za direktnu dostavu građanima osnovnih životnih namirnica iz tih rezervi. “To je održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži će definitivno biti jedna velika pomoć budžetu naših građana, međutim, moramo imati dugoročno održivo rješenje za rast cijena i za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori.” Očito da za taj posao treba vremena (uz znanje i novac) koje izvršna vlast sada nema.

Dobili smo akciju Limitirane cijene u nešto obimnijem izdanju. I puno optimizma u njenoj najavi. Drugo je pitanje da li će akcija u ovom obimu i obuhvatu opravdati očekivanja.

Uzmimo za primjer maslinovo ulje. Njegova cijena odavno se uzima kao primjer nesrazmjere između domaćih i stranih trgovina. Mnogo smo  puta mogli vidjeti poređenja cijena maslinovog ulja u trgovinama u Podgorici sa onima u Rimu, Madridu, Berlinu… Po pravilu, to je bilo na štetu ovdašnjih potrošača. Zato se i maslinovo ulje, ono najkvalitetnije i u najvećem pakovanju, našlo na listi proizvoda sa ograničenom maržom. Iako to, koliko nas iskustvo uči, neće bitnije uticati na njegovu cijenu.

Postoji i druga strana medalje. Postojeće procjene, iako dosta stare, govore kako su u Crnoj Gori godišnje troši od 0,5 do jednog litra maslinovog ulja po stanovniku. Zato će i ušteda na tom proizvodu, kolika god da je, biti neznatna u krajnjem, mjesečnom ili godišnjem zbiru.

EU prosjek potrošnje maslinovog ulja je 4-6 litara po stanovniku, dok stanovnici Mediterana iz Španije, Grčke ili Italije troše i preko 15 litara ovog ulja godišnje. To kazuje da je u tim zemljama maslinovo ulje zaista osnovna životna namirnica. Za raliku od Crne Gore gdje se na njega gleda kao na luksuz.  A to i te kako utiče na cijenu proizvoda: u trgovinama se ne traži mnogo,  a oni koji ga traže spremni su da plate. Pride, riječ je o dominantno uvoznom proizvodu. Zašto je to tako, to je neka druga priča. Gotovo identična je priča sa maslacem.

Na drugoj strani imamo mlijeko. Prema prošlogodišnjim podacima sa sajta Svijet statistike (World of statistics) stanovnici Crne Gore su drugi potrošači mlijeka na svijetu, odmah iza Finaca, sa godišnjom potrošnjom od nepunih 350 litara po osobi. Mlijeko je skupo pa je njegova kupovina veliki porodični izdatak. Vlada je svojom odlukom  limitirala marže samo uske palete tog proizvoda. Jedna vrsta mlijeka (2,8 posto mliječne masti) u dva pakovanja – tetrapak bez čepa i svježe mlijeko u kesi. Kod jogurta – jedna vrsta i jedno pakovanje.

Ili jabuke. Na Vladinoj listi su samo one najjeftinije koje, inače, stižu tek u poznu jesen. Kod deterdženata je obuhvaćeno samo jedno od 5-10 različitih vrsta pakovanja…

Opet, neko će nešto uštedjeti. To ne znači da je problem riješen. Prava borba za standard potrošača i razumne cijene u trgovinama počinje od proizvodnje. Domaće a ne uvozne. Da su trgovačke marže jedini ili makar dominantan problem, međunarodna konkurencija bi to već registrovala i pokušala da uplivom na crnogorsko tržište ostvari ekstra profit. Mi smo, iz nekih razloga, imali situaciju da su strane kompanije prodavale svoje ovdašnje trgovačke biznise i odlazile iz Crne Gore.

Uz priču o trgovačkim maržama valjalo bi razmiliti i o onoj političkoj. Vlada sa 30 + ministara i potpredsjednika, parlament sa predsjednikom i pet potpedsjednika, a svi oni imaju šefove kabineta, savjetnike, pomoćnike, sekretare, vozače… I sve to neko treba da plati, a najveća stavka na prihodnoj strani države je naplata PDV-a. Najvećim dijelom iz trgovina.

Otud se premijer Spajić vajkao da bi ograničenjem cijena tokom sezone država „dotirala“ strance. I zato, kada razmišljamo da li je akcija vlade mogla biti konkretnija i sveobuhvatnija, trebamo imati na umu da veće cijene u trgovinama znače i veće prihode države.  A, izbori – oni dođu i prođu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo