Ministar zdravlja Budimir Šegrt sopstveno najavljeno povećanje plata zdravstvenim radnicima, prezentujući računicu, smatra dovoljnim. Podržao ga je Milo Đukanović na premijerskom satu. Iz Sindikata doktora medicine Crne Gore reagovali su na obojicu. Kažu: ponuđeno rješenje o uvećanju zarada u zdravstvu je nezadovoljavajuće i neprihvatljivo. Tvrde da ministrova i premijerova računica nijesu tačne. Zamislite sada da je riječ o filozofskim kategorijama, a ne egzaktnim brojevima i procentima. Kako bi se Šegrt i Đukanović tek lijepo snalazili u morima apstraktnijeg!
Šegrt – koji je najavio potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora sa dva reprezentativna sindikata – u svojoj glavi to ovako vidi. Kaže da je prosječna februarska neto plata bez povećanja specijalistima u Kliničkom centru iznosila 581 euro, a da je prosječna plata ,,koju je ljekar ponio kući” oko 1.001 euro. Tvrdi da su uži specijalisti u KC u februaru prosječno primili neto zaradu od 623 eura, a sa dodacima (minuli staž, dežurstva, prekovremeni rad) – 1.264. Izvukao je i podatak kako je najveća neto plata u KC tokom februara ove godine iznosila 2.250 eura, a pedeseta po veličini – 1.322 eura.
Poručio je: „Subspecijalista prima 203 odsto više nego što je suva procjena po cijeni rada i koeficijenta”.
Ministar smatra da su zahtjevi ljekara zapravo bili da se sadašnji koeficijent uveća za 110 odsto te da bi, tako, prosječna ,,suva plata” specijaliste u KC-u bi bila 1.220, a realno bi prihodovali, sa dodacima, 2.800 eura. Prosječna plata ljekara subspecijaliste, prema tim koeficijentima, kaže Šegrt, bila bi 1.308 , a ukupno bi zarađivali 4.200 eura. Tako to vide prvi ministar i ministar.
Čim su ove brojke izašle u javnost oglasili su se iz Sindikata doktora medicine Crne Gore. Prvo su odgovorili Šegrtu. Predsjednica Sindikata Milena Popović- Samardžić sa kojom je Monitor razgovarao kaže da njihov zahtjev nema nikakve veza sa politikom, kako je aludirao ministar, već da je riječ o čistom pitanju egzistencije.
Ona tvrdi da su ministrovi podaci potpuno netačni i da takve zarade, kakve je on pomenuo, ako i postoje postoje u zanemarljivo malom broju slučajeva, da je riječ o izuzetku, nikako o pravilu zdarvstvenog sistema Crne Gore. Njen račun se znatno razlikuje od ministrovog: prema sadašnjem Granskom kolektivnom ugovoru, ljekar specijalista sa tridesetak godina radnog staža, sa 40 sati prekovremenog rada i 15 dana pripravnosti, prihoduje maksimalno 1.017 eura!
Ne samo to: Milena Popović-Samardžić je naglasila i to da je ministar diskriminisao ljekare, one koji nemaju dežurstva i pripravnosti. Što sa njima?
Iz Sindikata su potom odgovorili – u Otvorenom pismu – premijeru. Isto su poručili i njemu: ,,Sa punom odgovornošću tvrdimo da su ovi podaci netačni, te da se navedena primanja odnose na zanemarljiv broj zaposlenih, o čemu Vam možemo pružiti dokaze u vidu stotina platnih lista naših članova iz KCCG. Takođe, nejasno nam je zbog čega ste se u javnom obraćanju ograničili na primanja dijela ljekara iz Kliničkog centra, a ne svih ljekara u javnom zdravstvu.”
Premijera su, zatim, upoznali sa stvarnim stanjem u zdravstvu, kada je riječ o ulaganjima: Crna Gora je država koja za zdravstvo ima najmanja budžetska izdvajanja od svih evropskih zemalja (265 eura po glavi stanovnika) ili 5 % BDP, najmanji broj ljekara po glavi stanovnika u Evropi (2,1 na 1.000 stanovnika), najniže plate u odnosu na ekonomski potencijal zemlje, najgoru kontinuiranu medicinsku edukaciju u Evropi i loše uslove za rad.
,,Stoga, pogrešna alokacija budžetskih sredstava glavni je krivac za stanje u zdravstvu, jer se, poštovani premijeru, u zdravstvenu zaštitu u zemljama EU ulaže 8 -12 odsto BDP, a ne pet odsto. Stoga, mišljenja smo da pružamo vanredne rezultate u oblasti zdravstvene zaštite u odnosu na to koliko smo plaćeni. Sa druge strane, iz Vaše Vlade, poručuje nam se da je 4,5 miliona eura koje ste namijenili za 10.000 zaposlenih u zdravstvenoj djelatnosti maksimum i ‘u granicama mogućeg’. Međutim mi Vas pitamo kako ste ovu granicu lako pomjerili kada se odlučivalo o zaradama 800 Vladinih funkcionera, a za šta ste odredili veća sredstva nego za nas 10.000″.
U razgovoru za naš list kardiohirurg Aleksandar Mugoša se pita kako to da je premijer izgovorio tako nešto na premijerskom satu, tim prije što je, kako kaže, premijerova majka provela radni vijek radeći kao medicinska sestra, a njegov ujak bio jedan od najuglednijih crnogorskih ljekara. Mugošu intresuje i to da li je premijer svjestan da su ga vjerovatno čuli i mladi ljekari i studenti medicine i kako to može uticati na njihovu motivaciju?
,,Jasno je naravno i ljekarima da među nama postoje kolege koje žive mnogo bolje od ostalih, čiji su prihodi i stil života na nivou evropskih, ali su nam nažalost i kriterijumi i način na koji se do toga dolazi još jasniji. Svi su oni redom, gospodine premijeru, posredno ili neposredno Vaš izbor! Birajući ministre i direktore crnogorskih bolnica, posredno ste birali i načelnike odjeljenja, članove upravnih odbora, članove raznih komisija i konzilijuma, honorarne radnike u domovima zdravlja, radnike u privatnim ambulantama i ljude na ko zna kojim još pozicijama koje donose novac”.
Mugoša, jedan od rijetkih koji su na ovu temu željeli javno da govore, kaže da je narečeno riječ o sistemskoj korupciji iz razloga što su svi oni aktivisti ili aktivni članovi Đukanovićeve partije. On kaže da je, kada je riječ o pitanju povećanja plata, Đukanović pokušao da nas ubijedi da je osam veće od 23.
,,Pokušao sam i uspio naći opravdanje i za tu Vašu izjavu – dugo ste premijer i dugo se izražavate u milionima i milijardama i vrlo je moguće da ste zaboravili da osam niti u jednom slučaju ne može biti veće od 23. A tih osam, gospodine premijeru, podrazumijeva u mom slučaju 14 godina aktivnog akademskog školovanja, podrazumijeva operacije na otvorenom srcu, između ostalih i pacijenata koji mogu imati u krvi hepatitis B, hepatitis C ili HIV. Nedavno sam spasavajući jedan mladi život nakon pokušaja samoubistva i uboda nožem u srce, imao to ‘zadovoljstvo’ da dođem u kontakt sa virusom hepatitisa C, ali se samo pukim slučajem nisam zarazio. Tih osam podrazumijeva i toliku dozu odgovornosti da često nečiji život zavisi isključivo od vaših odluka i radnji koje preduzimate”.
Mugoša kaže da specijalisti i subspecijalisti u zdravstvenom sistemu Crne Gore rade za 3,5 eura na sat u toku redovnog radnog vremena i za 5,5 eura na sat van radnog vremena. ,,Čistačica koja dođe da vam čisti kuću zarađuje mnogo više nego subspecijalista u toku radnog vremena. Zamjenik savjetnika sekretara u sekretarijatu zarađuje gotovo tri puta više nego subspecijalista u toku radnog vremena”.
Teško je vjerovati da su ovi podaci nepoznati i ministru i premijeru. Riječ je očito o neznanju druge vrste. Nekoj vrsti stečenog imuniteta na činjenice, i nevolje drugih.
Marko MILAČIĆ