Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BIVŠEG RUKOVODSTVA OPŠTINE BERANE: Ko će u Kinšasu

Objavljeno prije

na

Od čega će početi specijalni tužilac u Beranama? To je glavno pitanje koje se ovih dana najviše postavlja u ovom gradu. Među običnim građanima nema dileme da će početi od bivšeg opštinskog rukovodstva, ali je krivičnih djela s kojima se oni povezuju toliko da se ne zna ko će očajnom domaćinu Vuki Goluboviću biti u pratnji za Kinšasu.

Ova tema ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić prije nekoliko dana izjavio da ne istražuju samo budvanske funkcionere, već da među predmetima imaju i ugovore koji se odnose na opštine Berane, Podgorica i Kolašin. Berane se, tako, u izjavi specijalnog tužioca našlo na prvom mjestu nakon poznatih dešavanja na primorju.

Aktuelni predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić nakon preuzimanja vlasti skrenuo je pažnju javnosti i tužilaštvu da su njegovi prethodnici zloupotrebljavali državne resurse za podmićivanje birača. Na tu temu ovih se dana razgovara na sastancima lidera parlamentarnih partija.

Opština je odmah nakon promjene lokalne vlasti u martu 2014. godine podnijela krivične prijave protiv bivšeg predsjednika i njegovog brata Milana, koji je bio direktor Agencije za investicije i razvoj, kao i povezanih lica, privrednih subjekata „zbog toga što su u prethodnom periodu više od trista hiljada potrošili u predizbornoj kampanji za radove u mjesnim zajednicama bez raspisanih tendera i ugovora”.

Na pres konferenciji tada su navedeni brojni primjeri nenamjenskog trošenja novca, među kojima i sredstava uslovnih dotacija EU, zatim novca koji je bio namijenjen Regionalnom biznis centru i sredstava Fonda PIO za rješavanje stambenih problema i pitanja penzionera. Već tada je ukazano da manjak u opštinskoj kasi iznosi najmanje 15 miliona eura.

Interesovanje za pljačku koja je skoro deceniju sistematski sprovođena u

Beranama pojačano je i nakon što je ovih dana obznanjeno da je 45 ari zemljišta u katastarskoj opštini Lužac, koje je 2014. prisvojio bivši gradonačelnik Golubović, neposredno prije nego je DPS izgubio lokalnu vlast, vraćeno u vlasništvo države. Odluku o tome donio je Upravni sud, a zemljište je već evidentirano u Upravi za nekretnine kao državna imovina.

U međuvremenu, prema saznanjima Monitora, policija je po nalogu Specijalnog tužilaštva nekoliko puta dolazila u Opštinu, tražeći dodatnu dokumentaciju, provjeru one koju su dobili ili njenu ovjeru.

„Teško je izdvojiti jedan predmet. Krivične prijave Opštine u Specijalnom tužilaštvu su širokog spektra, od zloupotrebe planske dokumentacije, prebacivanja državne imovine na pojedince ili firme, do finansijskih malverzacija”, kazao je dobro upućen sagovornik.

Za razliku od slučaja Vuke Golubovića, kome je tadašnji načelnik Katastra Momčilo Saičić omogućio da prisvoji zemljište, drugi primjeri ukazuju na moguću spregu lokalnih tajkuna i Opštine. Prijavama se ukazuje da im je Opština pod povoljnim uslovima omogućavala da dođu do jeftinih parcela, na kojima bi se zatim pravile zgrade. Ili, zemlja oduzeta restitucijom od građana takođe je na sumnjivim tenderima ustupana vlasnicima građevinskih firmi, koji su se zatim revanširali stambenim kvadratima ili građevinskim zemljištem lošijeg kvaliteta.

Pored Saičića, u dokumentima koje pregleda tužilaštvo je i ime njegovog prethodnika Darka Mališića. Vuka Golubović je trenutno zaposlen u Upravi za inspekcijske poslove, nakon što u dva navrata nije uspio da prođe test za načelnika Katastra u Beranama, gdje je konkurisao pošto je izgubio poziciju čelnika Opštine. On je ranije negirao da je činio bilo šta nezakonito dok je šefovao Opštinom, tvrdeći da su prijave politički obračun novog rukovodstva.

Negirao je i da je oteo državnu parcelu, tvrdeći da je to bila očevina koju je prevodio na svoje ime. Međutim, u spisima predmeta se navodi da je parcela u KO Lužac pripadala Opštini i da država nije dala saglasnost za njeno otuđenje. Takođe, taj ugovor nije ovjeren kod suda ni kod notara, već u lokalnoj upravi koja nije bila nadležna za to.

U presudi Upravnog suda citiraju se navodi Golubovića, da tada nijesu ni postojali notari.

Sud je, međutim, procijenio da „dokazi u spisima predmeta ne upućuju na pravilnu primjenu odredaba Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, odnosno da je u prvostepenom postupku izvršena promjena upisa na osnovu ugovora o kupoprodaji, u kojem prodavac u vrijeme podnošenja zahtjeva nije upisan kao imalac prava u katastarskom operatu”.

Parcela koju je Golubović prisvojio i koja je sada vraćena Opštini, odnosno državi, predstavlja dio šire opštinske parcele 1139 iz lista nepokretnosti 31 Katastarska opština Lužac.

Monitorov sagovornik je rekao da je pri tome prikazao da je tu zemlju kupio od privatnih lica po osnovu takozvanog ništavog ugovora o kupoprodaji. Prema njegovim riječima i onom što se vidi iz dokumenata u koje je Monotor još prije godinu imao uvid i čije kopije posjeduje, Golubović je zahtjev za upis ove parcele na svoje ime podnio nekoliko dana prije nego što je predao mandat budućem gradonačelniku.

„Na zahtjevu za upis je, kao što se vidi, datum 31. mart 2014. godine. To je nakon lokalnih izbora koje je Demokratska partija socijalista u Beranama izgubila. Uprava za nekretnine je usvojila taj zahtjev desetak dana kasnije, odnosno 10. aprila” , kazao je opštinski činovnik.

Monitor je ranije pisao i da je bivši gradonačalnik Berana nezakonito, uz pomoć rukovodilaca opštinskog Katastra, prenio desetine hiljada kvadrata opštinskog, ili u nekim slučajevima, o kojima smo pisali, privatnog zemljišta, sebi i firmama lokalnih tajkuna, ili njima lično, dok je bio na toj funkciji.

Neki predmeti, zahtjevi za upis i rješenja o upisu, kao što je ovaj koji se odnosi na njegovo ime, izvršeni su i realizovani neposredno nakon gubitka lokalne vlasti Demokratske partije socijalista u ovom gradu i saznanja da Golubović više neće ostati na mjestu predsjednika Opštine. Razmjere ove pljačke su, prema riječima sagovornika iz lokalne uprave, skoro nesagledive, ali je i ono čemu se ušlo u trag dovoljno kompromitujuće za Golubovića i rukovodice Katastra.

„Ovo nije politika i ovo s politikom nema veze. Ovo je organizovani kriminal vidljiv golim okom. Toliko opštinskog zemljišta je otuđeno, da sjutra postoji potreba da se, recimo, gradi novi dječji vrtić, Opština ne bi znala gdje da ga gradi. Mi smo uspjeli da dođemo do jednog broja dokumenata kojima su potkrijepljene krivične prijave. To nije malo i o tome bi se mogli pisati feljtoni. Sada u cilju eventualne istrage ne bi bilo dobro da otkrivamo detalje i sva imena povezanih lica i firmi”, rekao je taj dobro upućeni sagovornik.

Afere su dugo u Beranama stizale jedna drugu. Došlo je vrijeme za svođenje računa i naplatu. Malo je reći da je ova Opština bila primjer nedomaćinskog poslovanja s potpisom Demokratske partije socijalista. Štetočinstva nije lako ispravljati ni dvije godine nakon promjene vlasti. Kolike su razmjere pljačke, čeka se da utvrdi specijalni tužilac. Dokumenata, kao stopala u snijegu, ostalo je mnogo. Očajni domaćin će imati društvo.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo