,,Solana u Ulcinju nije samo važna tema na nacionalnom, već je ona postala značajna i na međunarodnom nivou. Širu publiku veoma zanima ta interakcija ljudi i prirode”, kazao je poznati holanski arhitekta, istoričar i kritičar Bart Locma, koji živi i radi u Austriji.
On će biti crnogorski kustos na 15. Bijenalu arhitekture, koji počinje krajem maja u Veneciji, a na kojem će naša zemlja predstaviti projekat Solana Ulcinj.
Ovih dana je iz Vlade Crne Gore saopšteno i zalaganje za ,,održivo korišćenje ulcinjske Solane kao budućeg Ramsar područja”.
,,U tom kontekstu, a u skladu sa međunarodnim obavezama, prije svega Konvencijom o vlažnim staništima – Ramsar konvencijom, preduzeli smo inicijalne korake u cilju zaštite Solane na međunarodnom nivou, vodeći se time da održivost mora biti jedini koncept razvoja u Crnoj Gori i jedini pristup za ulaganje u razvoj zaštićenih područja”, naveli su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Prethodnih dana nevladine organizacije su kritikovale Vladu što oteže sa preduzimanjem konkretnih koraka koji bi vodili upisivanju Solane na Ramsarsku listu ilustrujući to činjenicom da Vlada još nije predala formular Ramsar Sekretarijatu.
U kabinetu premijera Mila Đukanovića su uvjereni da ukoliko se ovaj prostor upiše u listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja, definitivno će biti spriječena svaka građevinska aktivnost na Solani.
Suočen sa sve većim pritiscima i domaćih i evropskih organizacija ministar zaštite životne sredine i turizma Branimir Gvozdenović je rekao “da ne zna da postoji bilo koji planski dokument u kojem je bila prisutna gradnja stanova na Solani”.
On je kazao da je i u Prijedlogu Prostorno-urbanističkog plana Ulcinja (PUP) i u Nacrtu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje (PPPNOP) prioritet – zaštita tog prostora.
No, u Centru za zaštitu i proučavanje ptica tvrde da crnogorski zvaničnici namjerno dovode u pitanje proces zaštite Solane na svjetskom nivou, pa čak i tok pristupnih pregovora sa EU, jer je zaštita tog prostora uslov otvaranja poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene: ,,Ono što čitav proces zaštite dodatno obesmišljava jeste posljednji nacrt PPPNOP koji predviđa turističku valorizaciju Solane sa hotelima (1.500 kreveta), marinama i sličnim sadržajem koji je u potpunoj suprotnosti sa studijom zaštite i proizvodnjom soli”.
Pokušavajući da dobije na vremenu Ministarstvo održivog razvoja i turizma odgađa saglasnost na nacrt akta i studije zaštite kako bi se u ulcinjskom parlamentu Solana proglasila spomenikom prirode.
Ali, manevarskog prostora za odgađanje donošenja takve odluke je sve manje. Nedavno je Gvozdenović o tome morao direktno da odgovara na sastanku sa šefom Delegacije EU u Podgorici Mitjom Drobničem i predstavnicima ambasada država članica EU u našoj zemlji. Naime, na tom skupu je jedna od najbitnijih tema bila upravo zaštita i dalji tretman Solane, te pravni tretman tog područja.
Razumijevajući da je đavo odnio šalu, u Eurofondu koji kontroliše kontroverzni biznismen Veselin Barović ovih dana pokuvašali su da uvjere domaću i međunarodnu javnost da su većinski paket akcija Solane stekli zakonski i transparentno. Ustvrdili su takođe da su za to najstarije ulcinjsko preduzeće platili tržišnu naknadu i da su stoga ispunjeni svi uslovi da Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte donese rješenje kojim bi se pravo korišćenje pretvorilo u pravo svojine.
Dok se to ne desi stečajna uprava Solane je najavila da više neće raspisivati javne licitacije za prodaju fabrike i 15,2 miliona kvadrata zemljišta.
Stečajni upravnik Ognjen Jovović kaže da bi u postojećim uslovima prodaja Solane bila besmislena: ,,Moramo da vidimo što je stav Savjeta i kako će Solana biti tretirana PUP-om Ulcinja”.
Odluka da je za Solanu plaćena pravična naknada je, inače, trebalo da bude donesena krajem decembra prošle godine, ali se od toga odustalo nakon oštrih upozorenja njemačke ambasadorke Gudrun Elizabet Štajnaker i nezavisnog poslanika Dritana Abazovića.
,,Solana je radila od 1934. godine, preživjela Drugi svjetski rat, ali joj je ova vlast došla glave. Kada je prije 11 godina privatizovana, njeni su dugovi bili 250.000 eura, a danas oni iznose oko osam miliona eura”, rekao je Abazović, konstatujući da je Solana najklasičniji primjer tranzicione pljačke. “Proizvodnje nema već tri sezone, oni koji upravljaju Solanom su sve pokrali i opljačkali. Takođe su imovinu preduzeća, odnosno državnu imovinu, stavili na hipoteku kod Prve banke i CKB-a”, kazao je Abazović.
Nakon što su albanske nacionalne stranke podržale aktuelnu Vladu, još je jači pritisak na njih da se uključe u igre oko Solane.
,,Ne mogu da razumijem da na volšeban način to ogromno prirodno bogatstvo i trud više generacija radnika tog ulcinjskog preduzeća treba da se poklone ko zna kome!?”, ocjenjuje predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.
On je poslanike i stranke koje su izglasali povjerenje kabinetu premijera Đukanovića pitao što će učiniti ,,ako Vlada odluči da je za kupovinu Solane na berzi za 800 hiljada eura plaćena pravična naknada, i u Valdanosu nacrta vile i hotele? Kakav će tada imati izgovor?”
Svi se, međutim, slažu samo u jednom: treba što prije početi pripreme i pokrenuti proizvodnju slanih kristala. Samo je to garancija očuvanja ekosistema, biodiverziteta i ptičje baze na Solani.
Zato se očekuje odgovor na ponudu jedne renomirane kompanije iz Italije koja je iskazala spremnost da uloži značajna sredstva u kompletnu rekonstrukciju Solane i da ukupnu proizvodnju od do sada maksimalnih 30.000 tona poveća na 120.000 i to uz primjenu najmodernije tehnologije.
Mustafa CANKA