Predloženi budžet, težak 2,1 milijardi eura, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su u minut do dvanaest, bez mnogo priče, uobičajenom većinom glasova DPS-SDP-SD koalicije. Sada svi mogu mirno na doček. ,,Usvojili smo Zakon o budžetu za 2016. godinu” zadovoljno je konstatovao predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, da bi sebi i svojim kolegama poželio ,,da ga zdravo trošimo”.
Nezavisni poslanik Dritan Abazović požalio se kako su rasprave o budžetu u parlamentu iz godine u godinu sve kraće: ,,Imali smo deset minuta za diskusiju, sada pet. Sljedeći put ne moramo ni dolaziti u Skupštinu da pravimo troškove. Možemo mejlom glasati o budžetu”.
Na drugoj strani, iz vladajuće koalicije drže da je rečeno sve što je trebalo reći. Prilikom izrade budžeta Vlada se rukovodila ,,obezbjeđenjem razvojne i dimenzije održivosti socijalnog karaktera”, hvalio se njen potpredsjednik Vujica Lazović. To objašnjenje dopalo se njegovom partijskom drugu (SD) Damiru Šehoviću. On je u parlamentu ponovio: ,,Zadovoljan sam zbog razvojne komponente kapitalnog budžeta što je dobro da se ulaže u infrastrukturu, a ne u neke zgrade i betone. Izdvajanja od 30 miliona više za socijalna davanja pokazuju odgovornost vlasti za uslove u kojima živimo”.
Sa malo više političkog iskustva, Zoran Jelić (DPS) je podsjetio vladajuću većinu da je 2016, prije svega, izborna godina. Zato je ukazao da Fondu rada nedostaje novac za isplatu pravosnažnih rješenja kojih ima 2.829 (prema DPS formuli x4 to bi se moglo pretvoriti u nekih 11 hiljada sigurnih glasova). ,,Novac koji je planiran Fondu za narednu godinu dovoljan je samo za isplatu rješenja iz 2013. godine, ne za 2014. i 2015″, skrenuo je pažnju jedan od najagilnijih aktera afere Snimak, ,,Treba naći rješenje i za te isplate”, kazao je Jelić. Rečeno – učinjeno.
Poslanici opozicije isti su prijedlog posmatrali iz bitno drugačije perspektive. ,,Svaki treći euro je pozajmljen u ovom budžetu. Imamo 77 miliona eura da platimo za kamate, a 70 miliona za socijalna davanja”, naveo je predsjednik SNP-a Srđan Milić.
Od opozicionih poslanika stigla je i ocjena da je predloženi budžet ,,diskriminatorski, pun bezobrazluka i lošeg planiranja…”. Sve to nije bilo dovoljno. Zakon o budžetu za 2016. godinu usvojen je sa 44 glasa za.
Sada bi mogli elaborirati usvojeno. Ima tu značajnih indikatora. Usvojeni budžet je od ovogodišnjeg (2015) veći za 162 miliona eura. Skoro 95 miliona tog ,,viška” otići će u tekuću potrošnju (planirani izdatak 773 miliona), planirana kapitalna potrošnja biće veća za 50 miliona, državni fondovi dobiće 23 više (izbori?) dok će na otplatu dospjelih kredita otići makar pet miliona više nego ove godine (391 milion ukupno, znatno više nego za planirane investicije i razvoj).
Budžetski deficit – odnosno, očekivani manjak prihoda u odnosu na rashode – za 2016. godinu je projektovan na 276 miliona (7,2 odsto BDP-a) i veći je za 41 milion u odnosu na budžet koji je u parlamentu usvojen prije godinu dana.
,,U 2016. biće neophodno zaduživanje od 688 miliona eura, od čega se 391 milion eura odnosi na otplatu ranijeg duga, 255 miliona duga za izgradnju autoputa, 36 miliona za pokriće budžetskog deficita i šest miliona za izmirenje duga Fonda za zdravstvo”, kazao je Lazović.
Da sada podvučemo crtu i prekinemo sa pukim nabrajanjem brojeva i citata. Pošto je lako dokazati da manje-više ništa od navedenog i izrečenog o budžetu za 2016. nije tačno. Tu tvrdnju dokazuju nekolike veoma bitne činjenice.
Vlada je pripremajući prihodnu stranu budžeta računala sa novom, većom, akcizom na sve vrste goriva. Pošto predloženi amandman na Zakon o akcizama nije dobio očekivanu podršku (uz zvaničnu opoziciju protiv je bila i SDP) tek usvojeni budžet je u startu kratak za makar 20 miliona eura.
Na strani rashoda, budžet za 2016. pravljen je uz pretpostavku da je prijedlog zakona o zaradama u javnom sekturu usvojen ili, u najgorem slučaju, da se usvaja skupa sa budžetom. Priznaju to i oni koji su (ipak) glasali i za ovaj, budžet sa strukturnom greškom. ,,To definitivno mora biti paket. Postavlja se pitanje šta ako se on (Zakon o zaradama) ne usvoji tokom 2016. godine. Ulazimo i u rizik da moramo da pravimo rebalans jer je negativan fiskalni efekat odnosno trošak koji proizilazi iz tog zakona 13 miliona eura”, upozoravao je Šehović, prije nego je glasao za.
Ali najvažnije od svega: Milo Đukanović i njegov kabinet predložili su ovaj budžet, kao i sve prethodne, sa jasnom namjerom da ne poštuju usvojeni Zakon o budžetu za 2016. godinu. Takav zaključak izvodimo iz nedavno usvojenog nalaza Državne revizorske institucije koji se odnosi na izvršenje Zakona o budžetu za 2014. godinu.
Revizori DRI utvrdili su da se državni novac trošio mimo zakona. Od mnoštva navedenih razloga pomenimo samo jedan: Vlada je 2014. potrošila 60 miliona više nego što joj je to Zakon dozvoljavao.
I idemo dalje. Novi zakon – nova nafaka, što bi rekli Podgoričani.
Samo da mi nastavimo da ga ,,veselo punimo” – oni će već naći način da sve potroše. Makar do izbora.
Dug leti, prizemljuje ga MMF
,,Javni dug je prema posljednjem zvaničnom podatku 59,6 odsto BDP-a”, oglasio se nedavno ministar finansija Radoje Žugić, ,,Naše projekcije su da će do kraja ove godine javni dug iznositi oko 64 odsto, a do kraja naredne 68,5 odsto BDP-a”.
Ministar, dakle, ne spori da i aktuelna Vlada barata podatkom koji još nije zvaničan, ali govori da je javni dug stigao na nivo od dvije trećine BDP-a. A to je, prema kriterijumima iz Mastrihta, krajnji momenat za opštu uzbunu.
Žugić objašnjava ,,naša je obaveza da, kada se ozvaniče prekoračenja koja se odnose na javni dug i nivo deficita, napravimo plan sanacije i da u periodu od pet godina vratimo parametre u dozvoljene okvire”.
U tu svrhu, najavio je ministar, Crna Gora će u drugoj polovini naredne godine dobiti pomoć MMF. ,,Crna Gora će dobiti početkom septembra tu ekspertsku pomoć. Prethodno, izvršićemo sve pripreme da bi u najkraćem roku imali sanacioni program i doveli osnovne fiskalne i makroekonomske parametre na željeni nivo”.
Samo da ne bude prekasno.
Raspodjela
Upoređujući sa prošlom godinom, a gledajući kroz iznos opredijeljenog novca, najveće povećanje (17,6 miliona) dobiće Ministarstvo finansija.
Procentualno, među budžetskim potrošačima bez vanrednih rashoda u 2016. godini, značajan rast bilježi na poziciji Predsjednik Crne Gore. Budžet Filipu Vujanoviću i njegovom okruženju uvećan je praktično za četvrtinu, pa će sa 700 porasti na skoro 875 hiljada eura. Valjaće u predizbornoj kampanji.
Više novca u odnosu na 2015. dobiće i Brajovićevo Ministarstvo pomorstva i saobraćaja (za subvencije i podršku Željezničkom prevozu i Željezničkoj infrastrukturi), Ivanovićevo Minustarstvu poljoprivrede (za subvencije i staračke naknade), Gvozdenovićevo Ministarstvo održivog razvoja i turizma (za subvencije avio prevoznicima i upravljanje Solanom Bajo Sekulić).
Najveću povišicu, ipak, poslije Ministarstva finansija dobiće Ministarstvo unutrašnjih poslova (ukupno 80,1 milion odnosno deset više nego u 2015. godini). Tek treba da vidimo da li će u tom ,,blagostanju” uživati aktuelni ministar Raško Konjević ili neko drugi. A da su momci u maskirnim uniformama, pod komandom Slavka Stojanovića i kontrolom Veselina Veljovića zaslužili svaku paru – jesu.
Konačno, kratkih rukava neće ostati ni parlament. Skupština CG dobiće 2016. 1,43 miliona više nego godinu ranije (oko 8,5 miliona ukupno) dok će i parlamentarne partije u izbornoj godini raspolagati sa približno 15 odsto državnog novca više – 4,6 miliona u odnosu na četiri miliona u 2015.
Budžetska sredstva namijenjena sudovima pod kontrolom Vesne Medenice uvećana su za nekih 30 odsto. Tužilaštvo će, prema Vladinom planu, na raspolaganju imati deset odsto više novca nego prošle godine, kao i Ustavni sud. Pametnome dosta.
Zoran RADULOVIĆ