Povežite se sa nama

MONITORING

NAPAD NA IMOVINU BIVŠEG FUNKCIONERA ANB-A DUŠKA GOLUBOVIĆA: Poruka ka vrhu

Objavljeno prije

na

Opet je stiglo upozorenje iz mraka za Duška Golubovića, dugogodišnjeg visokog funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). U ponedjeljak , oko dva sata poslije ponoći, eksplodirala je bomba postavljena ispred teških gvozdenih vrata Golubovićeve velelepne vile u Kosmajskoj 34 u Podgorici, za čiju je izgradnju moralo biti izdvojeno mnogo više od policijske plate. U vili, po riječima bivšeg funkcionera ANB-a, stanuje trenutno sama njegova osamdesetogodišnja majka Olga.

Bombu je, kako su zabilježile bezbjednosne kamere na vili, postavio maskirani napadač. Policija tvrdi da ti snimci nijesu mnogo od pomoći u njegovom identifikovanju.

Napad na vilu u Kosmajskoj je, tumače upućeni, treće po redu upozorenje Goluboviću, odnosno interesnom klanu Grand kome Golubović navodno pripada, a koji, kako se tvrdi, predvode bivši ministri inostranih poslova Milan Roćen i Igor Lukšić. Moć tog klana vezuje se za unosne građevinske poslove kompanije Bemaks, navodno povezivane sa Roćenom, što je on više puta demantovao. Nasuprot se nalazi interesni klan Mojkovac koji se vezuje za poslove sa cigaretama, i koji, prema istim tvrdnjama, navodno predvode potpredsjednik Vlade i bivši šef ANB-a Duško Marković i Veselin Veljović, koji kontrolišu policiju. I Marković je više puta demantovao te tvrdnje, pa i nedavno kada su optužbe stigle od pojedinaca iz same policije. Klan Grand je, tvrde naši izvori, osim sa strukturama ANB-a u boljoj poziciji kada je riječ o vezama sa tužilaštvom.

Upućeni tvrde da se radi o nastavku sukoba klanova i domaćih obavještajnih struktura, a u prilog toj tezi navode i činjenicu da nijedan od ranijih napada na Golubovićevu imovinu, i imovinu drugih pripadnika službi nije rasvijetljen.

Prije nepuna tri mjeseca, u septembru ove godine, bačena je eksplozivna naprava na lokal Grand u centru Podgorice, koji je bio simbol režima i samog klana Grand. U njemu su nerijetko viđani Roćen, Golubović, ali i drugi pripadnici partije na vlasti. U tom su lokalu sklopljeni, pisali su mediji, i neki unosni državni poslovi. Bomba je postavljena u isto doba noći kada i ova u Kosmajskoj, kada nikog nije bilo u kafiću, zbog čega se tumačilo da se radi o upozorenju grandovcima. Vlasnici Granda su odmah nakon napada zatvorili kafe, da li zbog toga što su ozbiljno shvatili poruku i nijesu računali na istragu i zaštitu policije.

Dva mjeseca ranije, u julu ove godine, u isto doba noći i u vrijeme kada nije bilo nikog u kafiću, eksplozivna naprava eksplodirala je i ispred lokala Macchiato u City kvartu u Podgorici. I taj napad povezivan je sa Golubovićem, iako se, kako su mediji pisali lokal zvanično ne vodi na bivšeg funkcionera ANB-a, već na Podgoričanina Nikolu Novakovića.

Monitor je uvidom u arhivu evidencije privrednog registra utvrdio da je lokal, odnosno kompanija Macchiato CO koja gazduje lokalom donedavno, prema podacima Službenog lista do januara ove godine, bio u vlasništu Golubovićeve supruge Danijele. Tada je kompaniju preuzela Katarina Milošević, a ubrzo zatim Novaković. Mediji su pisali da je lokal u vlasništvu Srđana Kaluđerovića, ali se njegovo ime ne pominje nigdje u zvaničnim dokumentima.

Nijedan od tih napada policija nije rasvijetlila, a istrage, koliko se zna, nijesu krenule s mrtve tačke.

Zoran Miljanić iz Demosa smatra da to ukazuje da je posrijedi rat domaćih bezbjednosnih struktura. ,,Čitav niz napada na imovinu građana, među kojima su istaknuti pripadnici službi bezbjednosti, ostaju  nerasvijetljeni –  bez počinioca, motiva, a  pukom srećom bez žrtava nedužnih građana”, kazao je Miljanić.

Po njemu poseban problem je ,,namjerno neimenovanje šefa specijalnog tima policije zaduženog za saradnju sa tužilaštvom, što je i osnovna karika u lancu organa zaduženih za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

Upravo bi to mjesto i postavljenje moglo biti jedan od razloga razmirica klanova. Svi dosadašnji incidenti koji su tumačeni kao njihovi sukobi dešavali su se u vrijeme kad su zauzimane strateške državne pozicije, od policije do tužilaštva. Klan koji ostane van institucije ostaje u strahu od gubljenja moći poslije čega se lako može naći na udaru crnogorske selektivne pravde.

Napad na lokal Grand tumačio se tako strahom Mojkovčana od istraga Specijalnog tužilaštva o poslovima s cigaretama. Nešto ranije javno je iskazan animozitet između tužilaštva i Duška Markovića. Navodno Grand ima bolje odnose sa tužilaštvom. Specijalni tužilac Milivoje Katnić gostovao je neposredno pred napad u Kosmajskoj, u emisiji Načisto na TV Vijesti, kad je najavio da će pravda pokucati na svačija vrata.

Katnić je među onima koji imaju presudan uticaj na izbor prvog čovjeka Specijalnog tima policije, sa čijim se izborom i formiranjem jedinice kasni. Prema pisanju Vijesti, policija je ranije dostavila Katniću spisak od desetak policajaca i predlog za šefa  tima, a on odgovorio svojim, bitno drugačijim,  spiskom. Najozbiljni kandidat za mjesto šefa Specijalnog policijskog tima sada je prema Vijestima šef Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta Dragan Radonjić. Donedavno to je bio šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog  kriminala Saša Milić, koga je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević u međuvremenu suspendovao.

Monitorovi izvori tvrde da je Golubović pominjan kao mogući izbor. Od toga se odustalo. ,,Moguće i da su Amerikanci to zaustavili”, kaže za Monitor visoki funkcioner koji je želio da ostane anoniman. Mediji su više puta pisali da će Golubović nakon ANB-a, i pošto je odbio da se kao većina u Agenciji penzioniše, ostati zapošljen u okviru policije. Jedno je sigurno – ako bi Mojkovčani, koji su do sada kontrolisali policiju, izgubili to mjesto, njihova moć bila bi ozbiljno poljuljana, a poslovi ranjiviji.

Golubović ima u najmanju ruku kontroverzan status, tako da bi njegovo postavljanje vjerovatno izazvalo reakcije predstavnika NATO-a i Brisela. On je pominjan u aferi oko navodne paraobavještajne službe koja je imala zadatak da prati i kompromituje opozicionare, diplomate, sudije, kritičare režima. Nebojša Medojević, član skupštinskog Odbora za bezbijednost tvrdio je da tu službu kontroliše Milan Roćen i da je Golubović, pored Zorana Lazovića, još jednog kontroverznog bivšeg ANB-ovca koji se takođe vezuje za klan Grand, važan dio te službe. Prema tvrdnjama Medojevića, oni su bili spona sa grupom oficira, specijalizovanih za špijunažu, koji su godinama navodno radili „u paralelnoj tajnoj službi za potrebe Roćena i Mila Đukanovića”.

Čistka u bezbjedonosnim službama, kao uslov za integracije, nametnuta je, prema brojnim tvrdnjama, spolja, a Golubović je navodno bio jedan od onih koji su morali da odu. Lazović je penzionisan prije nekoliko mjeseci. Medojević je svojevremeno optužio Ivana Mašulovića, sa kojim je Golubović imao intezivnu komunikaciju, za curenje informacija. Monitor je pisao da je tokom posjete sjedištu ANB-a članova Odbora za bezbjednost Medojević pitao nadležne da li su inostrani partneri, između ostalih i američka DEA, tražili provjere da li je Mašulović „odavao informacije” i Draganu Fricu Dudiću, Šarićevom saradniku. Mašulović je u doba Roćena rukovodio službom za Informativno-tehničku i bezbjednosnu podršku Ministarstva inostranih poslova.

Listing Golubovića bio je u decembru 2011. predmet rasprave članova Odbora za bezbjednost, kada je Veselin Veljović pokazao taj dokument u Skupštini. On je kazao da je policija sačinila listing Golubovića, tada službenika ANB-a, na zahtjev jedne strane policijske organizacije i da je on toj organizaciji proslijeđen.

Golubovićevo ime pominjalo se i u vezi sa listingom telefonskih poziva narkobosa Nasera Keljmendija, kome se sada sudi na Kosovu. Među onima koji su komunicirali sa narkobosom bio je i Golubović.

To nije bio prvi put da se ovaj bivši funkcioner ANB-a dovodi u vezu sa osobama sa optužnica za organizovani kriminal.

Njegovo i ime Zorana Lazovića pominjalo se u brojnim aferama sa bosovima organizovanog kriminala, od Nasera Keljmendija do Safeta Kalića. Njih dvojica junaci su snimka svadbe Safeta Kalića, koji je dospio u javnost, gdje su bili skupa u društvu pripadnika moćnih klanova, Kalića, Šarića. Na snimku se vidi i bivši šef obezbjeđenja Mila Đukanovića Ljubiša Mijatović. U to vrijeme šef ANB-a bio je Duško Marković. Kalić je, tik pred hapšenje, pobjegao iz Crne Gore.

I Marković i Veljović pojasnili su da su kontakti sa takvim licima u opisu posla pripadnika ANB-a. Ostalo je nerazjašnjeno zašto je onda Golubović, kako je Monitor već objavio, bio pod mjerama tajnog nadzora UP od januara do juna 2007. Golubović je stekao ogromnu imovinu, zvanično od policajske plate.

Golubović je bio ,,veza” režima sa organizovanim kriminalom. Mnogi od narkobosova sa kojima je on komunicirao svoje su poslove nesmetano vodili u Crnoj Gori, neki i sjedjeli u Grandu. Svi su u zatvoru, a neki od njih, poput Šarića nezadovoljni kaznama.

Golubović više nije u službi, ali zna mnoge tajne. Sve ukazuje da se, napadom na njegovu imovinu, najvjerovatnije šalje poruka nekom moćnijem od njega. Sve takođe ukazuje da se napadači ne boje policije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo