Nakon nedavno održanog Zapadnobalkanskog samita u Beču izvesnije je da će se graditi jadransko-jonski autoput, kao najkraća veza zapadne Evrope sa njezinim jugoistokom.
To je jedini zajednički projekat koji su kandidovale Crna Gora i Albanija, a koji je na ovom skupu dobio nepodijeljenu podršku evropskih lidera i institucija.
Ta magistrala povezivaće Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, a zbog dobrih autoputeva u Albaniji, imaće odličnu povezanost sa Kosovom i Makedonijom, i dalje sa Srbijom i Bugarskom. To povećava njegovu vrijednost.
Ukupna dužina Jadransko-jonskog autoputa je oko 1.550 kilometara, od čega stotinak kilometara prolazi kroz Crnu Goru. ,,On će povezivati sedam evropskih država i zato je ovo projekat za budućnost cijele regije”, ocijenili su predsjednici vlada Crne Gore i Albanije Milo Đukanović i Edi Rama.
Na samitu u glavnom gradu Austrije postignuta je saglasnost da ovaj put ide preko Sukobina na crnogorskoj, odnosno Murićana na albanskoj strani granice. Prema ranijim projekcijama, trasa je u Crnoj Gori bila od mjesta Nudo, u Grahovskom polju, do Božaja.
Međutim zvaničnici obje vlade su prihvatili prijedloge eksperata koji su ocijenili da je nova trasa povoljnije rješenje. Crna Gora bi, na primjer, na ovaj način elegantno dobila autoput Bar-Podgorica, u dužini od 45 km, odnosno prvu dionicu na trasi autoceste Bar-Boljare. Za Albaniju je nova trasa mnogo jeftinija, prije svega, zbog troškova eksproprijacije zemljišta.
Inače, definitivna trasa biće poznata nakon studije izvodljivosti koja će biti urađena sredstvima fondacije Western Balkans Investment Fund. U albanskom Ministarstvu saobraćaja ističu da će u toj zemlji trasa puta ići od mjesta Vori, nadomak Tirane, pa preko Lješa pravo na Sukobin, što znači da je neophodno izgraditi most u dužini od jednog kilometra preko rijeke Bojane. Samo ta investicija procijenjena je na oko 40 miliona eura.
Svjesni značaja autoputa za budući razvoj Ulcinja, sve političke stranke zastupljene u opštinskom parlamentu su krajem maja uputile državnim organima prijedlog i preporuku da trasa jadransko-jonskog autoputa ulazi u Crnu Goru sa južne strane Šaskog jezera, pa preko sela Zoganje i Gorana, odnosno Mrkovskog polja, nastavi prema Baru. U pismu Vladi i Ministarstvu saobraćaja i pomorstva navodilo se da je ova varijanta, koja bi išla u dubinu od oko pet kilometara od obale, mnogo povoljnija za buduću saobraćajnu, ekonomsku i socijalnu povezanost Velike plaže i Ade i njihovu valorizaciju.
Ali, i sadašnja varijanta, po kojoj autoput ide sa sjeverne strane Šaskog jezera, potom preko Vladimirskih Kruta i Mrkojevića do Bara, je takođe veoma povoljno rješenje za Ulcinj. Ona ovaj grad odlično povezuje sa zemljama regiona, i, što je možda još važnije, sa aerodromima Podgorica i Tirana.
Kada se izgradi ova cesta od zračnih luka Podgorica i Tirana će se u Ulcinj stizati za manje od sat vremena. ,,To je od ogromne važnosti za ekonomsku, tačnije turističku budućnost ulcinjske rivijere, činjenica koju će sada imati u vidu svi veliki investitori”, smatra menadžer Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Visoki funkcioner albanske vlade Timjo Pljaku kaže da je Albanija prihvatila zahtjev Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore i Opštine Ulcinj da trasa puta ide bliže tom gradu. „To je važno dostignuće za ovu zajednicu, jer će autoput uticati na porast ekonomskih i socijalnih aktivnosti na području kojim će prolaziti”, rekao je on.
Dok se čeka na početak gradnje ovog autoputa, potrebno je dosta toga uraditi na domaćem terenu. Neophodno je najprije povećati kapacitete graničnog prijelaza Sukobin, koji je postao najfrekventniji u državi.
Na jedinom zajedničkom graničnom prijelazu u jugoistočnoj Evropi, samo u dva ljetnja mjeseca prošlo je gotovo 900 hiljada putnika i nešto preko 200 hiljada vozila. U poređenju sa istim periodom prošle godine, povećanje prometa putnika iznosi oko 10 odsto, dok je bilo oko šest odsto više vozila nego u julu i avgustu 2014. godine.
Očekuje se da će ukupno dva miliona ljudi preći granicu sa Albanijom na Sukobinu tokom 2015. godine. Inače, kada je otvoren ovaj prvi zajednički granični prijelaz na jugoistoku Evrope, 2002. godine, bilo je planirano da će ovuda prolaziti pola miliona ljudi.
Interesantno je da još uvijek taj prijelaz nije osposobljen za robni promet, iako je to stalni zahtjev privrednika i lokalnih vlasti u Ulcinju. Takođe, neophodno bi bilo izgraditi još neki malogranični prijelaz sa Albanijom, sa kojom je, na primjer, davne 1935. godine, samo na prostoru od Ade do Skadarskog jezera, bilo pet mjesta gdje su građani mogli prelaziti granicu. Osam decenija kasnije, samo jedan.
Inače, u Ulcinju se sa nestrpljenjem očekuje početak rekonstrukcije dionice magistralnog puta od Ulcinja do Vladimirskih Kruta, u dužini do 13,5 km, jer je ostalih desetak km puta do Sukobina u veoma dobrom stanju. Naime, proceduralno ratovanje konkurentskih crnogorskih firmi već mjesecima odlaže početak radova vrijednih oko osam miliona eura.
U Opštini Ulcinj se nadaju da će državna komisija u kratkom roku morati, ipak, da odluči ko će graditi ovu važnu dionicu puta prema granici sa Albanijom, koja, nažalost, neće biti u funkciji ni za narednu sezonu.
Autoput po primorju
Strateškim dokumentima Crne Gore planira se gradnja brze ceste primorjem, od Herceg Novog do Ulcinja. Mišljenja pojedinih stručnjaka, uključujući i bivšeg ministra saobraćaja u Vladi Crne Gore Vojislava Mićunovića, su da bi to, ipak, trebao da bude autoput. Prema njegovom riječima, autocesta u neposrednom zaleđu obale ima posebnu klimatsku prednost. ,,Ne pada snijeg, nema leda, nema troškova održavanja i, što je veoma važno, taj autoput je bezbjedan tokom cijele godine za obavljanje saobraćaja”, kazao je Mićunović.
Mustafa CANKA