Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ KINO BAŠTA U ULCINJU: Izgubljeni milioni

Objavljeno prije

na

Sredinom januara ove godine potpredsjednik opštine Ulcinj Safet Beci uputio je javni apel da se hitno formira komisija koja bi, u što kraćem roku, utvrdila činjenice i radnje opštinskih organa i Javnog preduzeća Centar za kulturu u slučaju Kino bašta i sa time upoznala javnost. Predložio je takođe da se ovo pitanje aktuelizuje i u lokalnom parlamentu.

„Kao potpredsjednik Opštine ne mogu nijemo, zatvorenih očiju i pognute glave da posmatram kako se stvari odvijaju. Stoga pozivam sve kolege, ali i građane, da zajednički uložimo napore kako bi odbranili javni interes i opštinsku imovinu od neodgovornih pojedinaca ili direktora, kao i promijenimo dosadašnju praksu da zarad ličnog ili partijskog interesa ne preduzimamo radnje u opštem interesu”, rekao je on.

Becija nije imao ko da čuje. Posljedice su ubrzo svima postale jasne. Jer, već je tada bilo jasno da je imovina u srcu Pristana, vrijedna preko milion eura, nepovratno izgubljena za opštinu Ulcinj štetnim činjenjem i nečinjenjem upravo njenih organa i institucija koje je ona osnovala.

Naime, punih 11 sezona, od 2005. godine, bivša Kino bašta, kako se navodi u presudi Vrhovnog suda, „se izdaje kao privremena lokacija za ugostiteljske djelatnosti i na njoj nema trajnih objekata”. Ili kako stoji u prvom ugovoru od 31. marta 2005. godine, Centar za kulturu je zaključio ugovor o izdavanju u zakup tog prostora „radi obavljanja estradno-koncertne i ugostiteljske djelatnosti!?”.

Zbog tog razloga, godinu dana kasnije, nasljednici porodice nekadašnjeg poznatog brodovlasnika i bankara Lala Zubera, kojima je ta parcela oduzeta prije šest decenija, podnijeli su Komisiji za povraćaj i obeštećenje u Baru zahtjev za povraćaj.

Spor je ušao u pravne okvire, ali je JP Centar za kulturu nastavio staru praksu. Krenule su i afere. Još početkom 2012. godine lokalna vlast je od strane suda upozorena da objekat Kino bašte treba da oslobodi od inventara, te da se zakupcu, zabranjuje da izvodi radove na tom objektu.

Tadašnji i sadašnji direktor Centra za kulturu Nailj Draga, visoki funkcioner Nove demokratske snage – Forca, je potvrdio medijima da postoji presuda i da je, kako je kazao, tu stvar čista”. „Bivši zakupac mora napustiti objekat i to će se sprovesti”, rekao je on.

Ali, iako je sve bilo čisto, sudska odluka nije sprovedena, već je istom zakupcu Vedatu Ljamoviću iz Ulcinja, ponovo izdata Kino bašta, đe je on držao noćni klub Fama! Komisiji za povraćaj i obeštećenje nije ništa preostalo nego da krajem 2013. godine usvoji zahtjev nasljednika Zubera.

Upravo su u tom periodu iz Sindikata Centra za kulturu javno optužili poslovodstvo svoje kuće za nezakonitosti u poslovanju. Naveli su da je objekat na Pristanu te sezone, 2013, izdat za devet hiljada, iako je, kako su istakli, postojala i ponuda od 22 hiljade eura.

Na reakciju državnih organa nije se dugo čekalo. Policija je Osnovnom državnom tužiocu u Ulcinju krajem februara naredne godine podnijela krivičnu prijavu protiv direktora Drage zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo „zloupotreba službenog položaja”. „Osnovano se sumnja da je Draga protivzakonito izdavao Kino salu, koja se nalazi na Maloj plaži, Vedatu Ljamoviću, ne uvažavajući zahtjev za zakup Almira Alovića, čime je Javnom preduzeću nanio štetu od 11 hiljada eura”, navodi se u prijavi i ukazuje da je ,,na sjednici Upravnog odbora tog Javnog preduzeća odlučeno da se prostor na Pristanu da u zakup Ljamoviću na period od 01. jula do 30. oktobra 2013, iako on nije podnio zahtjev za zakup Kino bašte u vrijeme odlučivanja, već je to učinio nekoliko dana kasnije.”

“U tu lokaciju sam uložio 200 hiljada eura, pa je bilo logično da je meni izdaju”, rekao je Ljamović dodajući da je u cijeli slučaj prste umiješala politika.

Iz godine u godinu, prilikom usvajanja izvještaja o radu JP Centar za kulturu u lokalnom parlamentu odbornici opozicije su ukazivali da se taj objekat mora privesti namjeni. Redovno je odgovor iz te institucije bio da se čeka planska dokumentacija i da se planira da Kino bašta postane Ljetnja pozornica.

No, i nakon donošenja Detaljnog-urbanističkog plana za Pristan, Ljetnja bašta se opet izdavala, pa čak i ove godine! Naime, Vrhovni sud Crne Gore donio je 9. aprila konačnu presudu u ovom slučaju, a poslovodstvo JP Centar za kulturu objavilo je sredinom maja javni poziv za davanje pod zakup tri objekta, među kojima je bila i Kino bašta!

„Neki opštinski funkcioneri su, zbog ličnih interesa, učinili sve da Opština izgubi taj spor. Imali su i sugestije sudova da to ne rade. Neko će zbog toga morati da odgovara”, kaže lider opozicione Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.

I predsjednik opštine Fatmir Đeka smatra da svako mora da snosi odgovornost zbog onoga što je radio ili nije radio da se vrijedno zemljište privede namjeni.

A, već je gotovo izvjesno da će uz 676 kvadrata koji su vraćeni nasljednicima Lala Zubera, biti vraćeno još oko dvije hiljade kvadrata, na istom prostoru, po istoj osnovi, porodici Milošević. To znači da će opština Ulcinj ostati bez imovine vrijedne oko šest miliona eura, na najljepšem dijelu svoje teritorije! Približno toliki je i njen godišnji budžet.

A samo prošle godine opština je zbog izgubljenih sudskih sporova morala da plati oko 1,3 miliona eura. Ta praksa se nastavlja i ove godine.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U SLUČAJU UBISTVA LJUBIŠE MRDAKA I PLJAČKE POŠTE U NIKŠIĆU: Ubijanje pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sud i tužilaštvo prebacuju odgovornost za oslobađajuću presudu jedni na druge, supruga ubijenog Ljubiše Mrdaka saopštila je da su ovakvom presudom Ljubišu ubili drugi put

 

 

Oslobađajuća presuda za pljačku nikšićke pošte i ubistvo Ljubiše Mrdaka, koju je u utorak donio sudija podgoričkog Višeg suda Veljko Radovanović izazvala je burne reakcije i kritike na račuin bezbjednosnog i pravosudnog sistema Crne Gore. Zbog ovog djela se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću, koji su nakon izricanja prvostepene presude pušteni iz spuškog zatvora.

Iz obrazloženja presude sudije Radovanovića,  zaključuje se  da je istraga traljavo vođena, te da tokom istražnog postupka nijesu prikupljeni dokazi kojima bi se potvrdilo ono što je tužilaštvo tvrdilo – da su optuženi 20.novembra 2021.godine u Nikšiću počinili razbojništvo tokom kojeg su ubili radnika obezbjeđenja Pošte, Ljubišu Mrdaka.

Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.

„ Na neki način je sudsko vijeće stavljeno pred svršen čin jer je moralo da sudi na osnovu ovakve optužnice. Morao je sud da vodi istragu. Saslušano je na više desetina svjedoka, pregledano je na desetine sati video snimaka“, saopštio je sudija Radovanović. .

On je kazao da se iz optužnice nije moglo utvrditi ni ko je ispalio smrtonosne hitce u Mrdaka.

„Stoji činjenica da je sud imao mogućnost da utvrdi pojedinačnu odgovornost optuženih što je i pokušao, preuzimajući istražnu ulogu, ali ni jedan od svjedoka nije mogao da prepozna optužene. Sud je imao u vidu sve dokaze podnesene od strane tužilaštva i navode odbrane. Sud smatra da se krivično pravna odgovornost nije mogla utvrditi na jasan i nedvosmislen način“,  kazao je između ostalog Radovanović u obrazloženju presude, navodeći propuste tužilačke istrage koja je, kako smatra, dovela do ovakve optužnice.

U obrazloženju oslobađajuće odluke sudija Radovanović je dodao i da su u pojedinim segmentima tvrdnje Višeg državnog tužilaštva ostale na nivou osnova sumnje a u nekim na nivou indicije ili čak ni na tome.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara
ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor posjeduje presudu koja potvrđuje da je A.K.,  za kojim policija traga zbog silovanja maloljetnice,  povratnik. Što je Uprava policije prećutala u saopštenju medijima

 

 

Drugi slučaj silovanja maloljetne osobe u Bijelom polju za dva mjeseca. U prvom slučaju osumnjičeni je uhapšen, dok se u nedavno počinjenom seksulanom zločinu za počiniocem intezivno traga. Riječ je o povratniku,  što je policija prećutala kada su 13.februara dostavili saopštenje medijima.

„Uprava policije preduzima intenzivne mjere i radnje povodom prijave da je jedno maloljetno lice silovano. Policijski službenici su kao osumnjičenog identifikovali lice A.K.(39), za kojim se intenzivno traga“, saopštili su kratko. I apelovali na medije da  u cilju zaštite maloljetne žrtve izvještavaju sa posebnom pažnjom i senzibilitetom.

Uprava policije je, međutim,  prećutala podatak da je riječ o nasilnom povratniku za kojim se traga zbog silovanja kćerke, a koji je 2014.godine pravosnažno osuđivan zbog pokušaja silovanja i to maloljetne sestrične. Informacija da se radi o pravosnažno osuđivanoj osobi zvanično je potvrđeno iz bjelopoljskog Višeg suda.

“Pravosnažnom presudom ovog suda K.br. 55/2013 od 17.02.2014. godine, okrivljeni A.K. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju iz čl. 204 stav 4 u vezi stava 1 KZ, u vezi čl. 20 KZ-a i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Presuda ovog suda je potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore, Kž.br. 56/2014 od 19.05.2014. godine. Drugi postupak vođen protiv istog je pred ovim sudom okončan nepravosnažnom presudom ovog suda, K.br. 18/23 od 04.11.2024. godine, kojom je okrivljeni A.K. oslobođen od optužbe da je izvršio krivično djelo silovanje iz čl. 204 stav 1 KZ CG, jer nije dokazano da je izvršio krivično djelo za koje je optužen“, piše u odgovoru Višeg suda u Bijelom Polju.

Monitor je u u posjedu osuđujuće presude, ali  poštujući pravo na privatnost i dostojanstvo žrtve, većinu djelova neće objaviti. Samo one koji ukazuju da je A.K. u konkretnom slučaju postupao sa umišljajem.

„Prije svega, valja istaći, da se osuđujuća presuda ne temelji samo na prvom iskazu optuženog K. A. Glavni dokazi koji upućuju na optuženog K. A. kao izvršioca predmetnog krivičnog djela, jesu i iskaz svjedoka – oštećene H. J. … Svjedok Z. M. potvrdio je navode oštećene, kazavši da je radio u prodavnici gdje je utrčala oštećena uplakana i tražila od njega da je sakrije kazavši mu ‘da se D. ružno ponašao prema njoj”, misleći na optuženog…a bio je u stanju da shvati značaj svog djela i da upravlja svojim postupcima, što je utvrđeno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka – psihijatra K.G., a svoju upornost i želju da dovrši predmetno djelo ukazao je i svojim ponašanjem nakon napuštanja vodenice i dolaskom u B., ponovo je oštećenu, mimo njene volje uzeo u naručje i nosio prema napuštenoj kući, kada je oštećena pozvala majku telefonom, pa kada je optuženi to shvatio spustio je oštećenu, što je ona iskoristila i trčeći se udaljila od njega, o čemu je takođe uvjerljivo u svom iskazu o svemu tome kazala H. J. i upravo utrčavanjem u prodavnicu kod svjedoka Z. M. Zahtijevanje od njega da je sakrije u stvari je bilo bjekstvo oštećene u cilju sprječavanja optuženog da ne dovrši započeto krivično djelo“, piše u obrazloženju sudija Apelacionog suda koje su potvrdile petogodišnju robiju odbjeglom silovatelju.

Prema nezvaničnim informacijama iz policije odbjegli Bjelopoljac je naoružan i opasan po okolinu. Navodno  posjeduje oružje, što je lično saopštio pripadnicima policije koju su uspjeli da, nakon što je slučaj prijavljen, stupe u kontakt sa njim. To je ujedno i razlog zbog čega mještani bjelopoljskih sela žive u strahu o čemu pišu i po društvenim mrežama.

S druge strane Uprava policije nastavlja da ćuti i ne odgovara šta su preduzeli kako bi odbjegli Bjelopoljac bio uhapšen. Nema odgovora ni da li je tačno da bježi naoružan i da li je opravdan strah građana koji brinu za bezbjednost djece.

Prema javno dostupnom izvještajima Ministarstva unutrašnjih poslova, maloljetnici su tokom 2021,2022. i 2023  bili žrtve u skoro 80 slučajeva seksulanih prestupa, a broj tih krivičih djela se povećava iz godine u godinu.

Prema dostupnom izvještaju za 2021.godinu registrovano je 36 krivičnih djela protiv polne slobode, što već tada je ukazivalo na povećanje u odnosu na uporedni period od 33,3 posto.

„Od čega: 8 kd silovanje što je smanjenje od 11,1% u odnosu na uporednu godinu. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 8 kd obljuba sa djetetom, 16 kd nedozvoljena polna radnja; 4 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 8 krivičnih djela, od kojih je 7 kd rasvijetljeno – za sada je ostalo nerasvijetljeno 1 kd dječja pornografija, što čini procenat rasvijetljenosti 87,5%. Krivična djela prijavljena su nadležnim tužiocima sa 29 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 29 lica, među kojima 11 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela je 35 lica, od kojih 24 maloljetna“, piše u izvještaju

Godinu kasnije broj krivičnih djela se povećao pa je registrovano 40 krivičnih djela protiv polne slobode, dok se broj kričnih djela „silovanje“ povećao za čak 100 posto.

„Ukazuje na povećanje u odnosu na uporedni period od 11%, od čega: 16 kd silovanje, od kojih jedno u produženom trajanju, što je povećanje od 100% u odnosu na uporednu godinu, i 1 kd silovanje u pokušaju. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 1 kd obljuba sa djetetom – u produženom trajanju, 14 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih dva u vezi sa obljubom sa djetetom; 8 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 10 krivičnih djela i sva su rasvijetljena. Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 35 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 39 lica, sve muškog pola, među kojima 12 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 39 lica, od kojih 36 ženskog pola, među kojima 23 maloljetna lica, navodi se u dostupnom izvještaju.

Godinu kasnije, prema izbješaju ua 2023.godinu, opet se bilježi povećanje ovih krivičnih djela.

„Tokom 2023.godine registrovana su 54 krivična djela protiv polne slobode, čime je obim kriminala u ovoj oblasti u odnosu na uporedni period povećan za 35 posto. Evidentirano je 15 kd silovanje, što je smanjenje od 6,2% u odnosu na uporednu godinu, od kojih 3 kd po NN izvršiocu i sva tri su naknadno rasvijetljena. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 7 kd obljuba sa djetetom, 18 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih 1 u produženom trajanju; 1 kd posredovanje u vršenju prostitucije; 11 kd dječja pornografija; 1 kd navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju kd protiv polne slobode; 1 kd mamljenje djeteta u cilju vršenja kd protiv polne slobode. Nepoznati izvršioci počinili su 11 krivičnih djela od kojih je 9 rasvijetljeno Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 50 krivičnih prijava, kojima su obuhvaćena 52 lica, sve muškog pola, među kojima 9 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 49 lica, od kojih je 48 ženskog pola, među kojima 25 maloljetnih lica“, navodi se u izvještaju.

Koliko je slučajeva zabilježeno tokom prošle godine nije poznato.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAVIČAJNI MUZEJI NA SJEVERU: Izložba nebrige

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak adekvatnih uslova za čuvanje zbirki u zavičajnim muzejima na sjeveru Crne Gore  predstavlja ozbiljan izazov za očuvanje kulturnog nasljeđa tog regiona. Muzejima često nedostaju sredstva i infrastruktura koja bi omogućila pravilno skladištenje i izlaganje zbirki, čime se povećava rizik njihovog trajnog propadanja

 

 

„Katastrofa“,  tako direktor Muzeja u Bijelom Polju Željko Raičević za Monitor počinje priču o uslovima u kojima već pet godina, koliko traje rekonstrukcija te ustanove, rade zaposleni, ali i uslovima u kojima se čuvaju vrijedne zbirke.

Rekonstrukcija muzeja, koja je trebalo da bude dobar primjer brige o kulturnoj baštini na sjeveru, počela je 2020. godine i trebalo je da bude završena iste godine. Međutim, ni sada se ne nazire kraj radova rekonstrukcije zgrade, na kojoj su se smjenjivali različiti izvođači radova, gradilo, a potom i, zbog lošeg kvaliteta radova, rušilo već urađeno. Zaposleni i zbirke Muzeja smještene su godinama u metalnom kontejneru.

„Ne znam kada će radovi biti okončani. Nedavno sam se obratio resornom ministarstvu. Trudimo se da obavljamo adekvatnu zaštitu sedam zbirki, koje su zajedno sa nama zaposlenima u istom kontejneru, ali to, nažalost, utiče, prije svega, na naše zdravlje. Složeni procesi zaštite uključuju i upotrebu hemijskih sredstava, a mi to obavljamo u prostoriji koja je jednim vratima odvojena od ostalog radnog prostora. Naravno, zbirke su nedostupne javnosti, a da bih vam odgovorio na pitanje kada bi radovi mogli biti završeni, treba i sam da dobijem precizne informacije od nadležnih“, kaže Raičević.

Koliko mogu, tvrdi, njegove se kolege trude oko zaštite. Redovno kontrolišu stanje predmeta i tretiraju ih hemijskim sredstvima (lavandom, sredstvima protiv sipca i moljaca). „U takvim uslovima je radilo i stručno osoblje muzeja, pa zbog smještaja u neadekvatnom prostoru nisu bili ugroženi samo predmeti muzeja, već i zdravlje zaposlenih“, kaže sagovornik Monitora.

Radove na rekonstrukciji Ministarstvo kulture i medija finansira preko Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Opštine Bijelo Polje. Prema onome što je do sada poznato javnosti, prethodni izvođač, nadzor i projektant radova načinili su niz grešaka koje su usporile obnovu ustanove. Povodom toga je i formiran predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u tom gradu.

Nadležni do sada nijesu ni pokazali ažurnost da zbirke Muzeja smjeste na neko adekvatnije mjesto. Prije šest godina Raičević je u usmenom razgovoru sa predstavnicima resora kulture imao razgovor koji je nagovještavao da bi se za predmete iz tog muzeja trebalo naći mjesto u nekoj uslovnijoj prostoriji. Jedna od ideja bila je i da se transportuju u Narodni muzej Crne Gore na Cetinju. Uprava Muzeja je od toga odustala, jer se očekivalo da rekonstrukcija muzeja potraje svega nekoliko mjeseci, tokom 2020. godine. Radovi na rekonstrukciji su započeti 1. juna, a trebalo je da budu završeni 31. oktobra te godine.Iz UNDP su ranije novinarima kazali da je u rekonstrukciju Muzeja uloženo preko 300.000 eura.

Tek malo bolje stanje je u Zavičajnom muzeju u Pljevljima, gdje je odavno problem prokišnjavanje depoa i vlaga. To je potvrđeno i u nedavnom donešenom Programu rada te ustanove, koji je potpisala direktorica Dejana Drobnjak.

„Problem prokišnjavanja depoa i pojave vlage je sve izraženiji, s obzirom na to da vlaga uzrokuje kolonije i propadanje muzejskog materijala. Pitanje je do kada će se moći kontrolisati optimalnost u depou i ko bi trebalo da snosi odgovornost u slučaju štetnih posljedica, da li osnivač Opština, koja je vlasnik i samog objekta u kojem se Muzej nalazi, ili rukovodilac, koji je upravo nadležnim organima više puta ukazivao na problem prokišnjavanja na objektu Doma kulture, u dijelu koji je ustupljen Muzeju na korišćenje“, napisala je direktorica Drobnjak u Programu.

Za razliku od bjelopoljskog, pljevaljski muzej, odnosno zgrada Centra za kulturu u kojoj je smješten, renovirana je prije šest godina. Renoviranje je trajalo  12 godina i poreske obveznike koštalo pet miliona eura.

Direktorka Zavičajnog muzeja je nedavno lokalni parlament obavijestila da je više puta ukazivala na neophodnost loše izvedenih radova. Tvrdi da se „prilikom rekonstrukcije objekta više vodilo računa o njegovom arhitektonskom izgledu nego o građevinskim, optimalnim bezbjednosnim uslovima, energetskoj efikasnosti, prostornoj iskorišćenosti i pristupačnosti“. Objasnila je i da je prokišnjavanje izraženo duž noseće grede spoljašnjeg zida, kao i na spojevima metalne konstrukcije na zastakljenim terasama u izložbenom prostoru i suterenu.

Drugi muzejski depo nalazi se u zgradi Skupštine opštine,  izvan zgrade u kojoj je smješten Muzej. No, muzejski predmeti, kao ni zaduženi za brigu o njima, napisala je direktorica, nijesu ni u tom prostoru  bezbjedni.

Na ideju o gradnji novog objekta u kojem bi bio smješten pljevaljski muzej, očigledno, odavno se zaboravilo. „Prethodno su bile predložene dvije lokacije za objekat Muzeja, u parku ispod pošte, gdje je idealna pozicija za ustanovu kulture, i druga na prostranoj zaravni na obodu brda Stražica, u blizini meteorološke stanice, koja je u opštinskom vlasništvu. Nijedna nije prihvaćena“, podsjeća se u  Programu rada.

Iako je minulih godina ulagano u eksterijer, ni objekat Zavičajnog muzeja u Kolašinu nije bez problema. Branislav Jeknić, direktor Centra za kulturu, u okviru kojeg je i Muzej, za Monitor kaže da je neophodno da se ove godine uradi projekat renoviranja unutrašnjosti muzeja.

„Projekat muzeja koji je rađen u ranijem periodu je stručno odrađen u domenu građevinskih radova i određenih postavki, ali su potrebne određene dopune u projektu za koje su potrebna velika sredstva. Potrebno je uraditi novi projekat električnih instalacija, kako bi se omogućilo grijanje i instalacija uređaja za regulaciju optimalnih uslova u depou u kojem se nalaze umjetničke slike“, objašnjava on.

Tvrdi da je kolašinskom Muzeju potreban projekat video-nadzora i interneta, te galerijskog prostora (spuštenog plafona, rasvjete i sistema za kačenje slika u galeriji). Kada se svi ti poslovi okončaju, naglašava, potrebno je uraditi novi savremeni plan izlaganja Muzeja i digitalnu prezentaciju.

Kolika će biti šteta neadekvatnog čuvanja vrijedne baštine, koja je dio zbirki muzeja na sjeveru, tek treba da se utvrdi, ukoliko za to bude volje. Takođe, bilo bi očekivano i da se utvrdi odgovornost svih koji su doprinijeli da godinama vrijedno nasljeđe bude smješteno daleko od očiju javnosti u neadekvatnim uslovima. Sagovornici Monitora ukazuju i na potrebu povećanog ulaganja u obuku stručnog kadra, kao i da se pronađu alternativna rješenja za bolje upravljanje i zaštitu kulturnih dobara.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo