Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEBRIGA DRŽAVE: Kod vode bez vode

Objavljeno prije

9 godina

na

aaaaa

Crna Gora je bogata vodom, uči se u školi. Čim pripeče, pokaže se da to bogatstvo velikom broju građana izmiče iz ruku. Vode u gradskim vodovodima ljeti fali, svaka jača kiša pokrene pitanje kvaliteta vode iz česama, seoski vodovodi najčešće su izvan bilo kakve kontrole. Gotovo čitava Crna Gora otpadne vode izliva direktno u rijeke ili u more. Bogatstvo vodom rasipamo.

Prema podacima iz analiza rađenih za potrebe Vodoprivredne osnove, Crna Gora u prosjeku ima 30.000 m³ vode po stanovniku godišnje. To je, kažu stučnjaci, svrstava u zemlje izuzetno bogate vodama. Prema svjetskim kriterijumima, smatra se da je područje izuzetno bogato vodom ako ima više od 20.000 m³ po stanovniku godišnje, a veoma siromašna područja imaju manje od 2.000 m³ vode po stanovniku godišnje.

Iako se godinama u priči oko nestašica vode govorilo uglavnom o primorju, problemi sa vodosnabdijevanjem postoje u čitavoj zemlji.

Izgradnjom regionalnog vodovoda za primorje tom dijelu države voda je postala neuporedivo dostupnija nego ranije. Ostali su problemi dotrajalih gradskih mreža i pojavile se muke sa cijenom vode. ,,U strateške projekte kao što su novi cjevovodi malo je ulagano u posljednjim decenijama. Dotrajale vodovodne sisteme treba remontovati, a to je veoma skup posao”, kaže Monitorov sagovornik iz jednog od vodovodnih preduzeća.

Da se oko toga na sjeveru niko nije mnogo trudio pokazuje činjenica da u velikom broju opština u tom dijelu zemlje ljeti važe restrikcije vode. Kud god čovjek kroči, zeleno je, svuda su rijeke, potoci i izvori, ali su vodovodi strogi.

,,I pored više upozorenja i obavještenja evidentirano je da neodgovorni građani i dalje vodu koriste nelegalno i nekontrolisano.Ovlašćeni radnici preduzeća, u saradnji sa Komunalnom policijom svakodnevno će obilaziti teren i svakog korisnika koji vodu bude koristio za zalivanje bašti, pranje trotoara i u druge svrhe gdje se voda prekomjerno i nekontrolisano troši kazniće za prekršaj novčanom kaznom”, prijeti ovih dana D.O.O. Vodovod i kanalizacija iz Berana. Kažu da je za pravna lica i preduzetnike novčana kazna u visini od desetostrukog do dvestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori, dok je za fizička lica novčana kazna u visini od trostrukog do petnaestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. ,,Još jednom apelujemo na potrošače da vodu koriste racionalno kako ne bi bili prinuđeni da koristimo nepopularne mjere kažnjavanja i isključenja”, poručuju nadležni u Beranama.

Za zločin zalivanja bašte i pranja trotoara kazne su, dakle, od 573 do 1.895 eura za obične ljude i od 1.930 do 38.600 eura za firme. Na logično pitanje – zar vodovodu ne bi trebalo da bude u interesu da proda što više vode, odgovor je jednostavan – bilo bi, kad bi je imali. Da bi je bilo, moralo se nešto raditi, a decenijama nije rađeno ništa ozbiljno. Tek po neko krpljenje ili kakav kilometar predizbornih vodovoda. Rezultat je fakat da ako građani u nižim djelovima grada peru trotoare ili tepihe oni u višim djelovima, uključujući i više spratove zgrada – nemaju vode.

Za veliki broj naših vodovoda nije problem samo vrućina, problem je i kiša. Jedna od glavnih vijesti početkom decembra prošle godine glasila je: Obilne kiše zamutile su vodoizvorišta u nekoliko crnogorskih gradova, voda nije za piće u Podgorici, Herceg Novom, Beranama i Kotoru.

Iako, kad iz česama potekne blatnjava voda, nadležni najčešće kažu kako se stvar može riješiti prokuvavanjem, ili da je voda samo mutna, ne i mikrobiološki neispravna, masovno trovanje 2013. u Beranama, kad je pomoć ljekara tražilo oko dvije, a bolovalo neuporedivo više hiljada ljudi, govori da je pametno preporuke uzeti sa rezervom. To jest, kupovati vodu, najčešće iz inostranstva, ali to je neka druga priča.

Nestašice vode na Cetinju su tradicionalne. ,,Ako je u Crnoj Gori gorivo luksuz, u Donjem Kraju na Cetinju luksuz je voda. Više od mjesec postoji problem u vodosnabdijevanju, voda curi, a nema je uopšte nakon 22 sata. To što curi znači da se ne možete istuširati tokom dana, ne možete uključiti veš mašinu ni bojler jer nema pritiska, a ponekad, kad je to ipak moguće, onda trošite samo skupu struju, a mogućnost kvara uređaja je ogromna”, kaže građanka Cetinja Duška Pejović.

Ona objašnjava da ovaj problem i poslije više decenija održavaju otvorenim 80 odsto gubitaka na vodovodnoj mreži i, prema nezvaničnim informacijamasa sjednice Senata prijestonice, pogrešno kupljene pumpe. ,,U 21. vijeku ne smiju se tražiti izgovori za stanje kad se još uvijek kupate posipajući se vodom iz bidona. U tih istih više decenija građani nijesu uspjeli da natjeraju vlast da riješi ovaj problem”, kaže Duška Pejović.

S vremena na vrijeme nadležni primijete da se previše vode ,,gubi na mreži”, te da se puno vode krade. U Vladinim izvještajima zabilježeno je da je tokom prošle godine prosječna vrijednost ukupnih gubitaka vode na nivou Crne Gore, iznosila 63 odsto. Najveći su gubici u sistemima Cetinja i Herceg Novog. Na Cetinju – 80 odsto.Vodovodna preduzeća ,,gubitke na mreži” uglavnom ,,nadoknađuju” na najjednostavniji način – poskupljenjem vode.

Agencija Anadolija nedavno je objavila da najskuplju vodu za domaćinstva u regionu plaćaju građani Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, dok najjeftiniju vodu piju stanovnici Makedonije i Albanije.

Kubik vode u Budvi košta 1,66 eura, od čega naknada za vodu iznosi 1.06, a za kanalizaciju 0,61 eura. Za privredu cijena vode je 3,30 eura. Istu cijenu kao u Budvi plaćaju domaćinstva u Kotoru, među najskupljima je i voda na Cetinju. Voda iz regionalnog vodovoda košta 29 centi po kubiku. U budvanskom vodovodu objašnjavaju visoku cijenu vode time što su, kako kažu, prvi i zasad jedini uradili postrojenje za tretman otpadnih voda, pa moraju da vraćaju kredit. Šta će sa muljem koji ostane nakon prečišćavanja, još nijesu smisili.

Malo se gdje u Crnoj Gori upotrijebljena voda prečisti prije nego se ispusti u rijeku ili more. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Mojkovcu je urađeno tokom sanacije jalovišta. U Nikšiću su ovih dana radili na priključenju novog cjevovoda za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Projekat izgradnje kolektora u Podgorici je istorija koja koja zasad bilježi samo neispunjena obećanja, sumnjive planove i propale tendere.

U Izvještaju o stanju životne sredine u Crnoj Gori na bazi indikatora za 2013. koji je Agencija za zaštitu životne sredine uradila u sadanji sa organizacijom UNDP piše da kod kopnenih voda analiza rezultata indikatora pokazuje da je 2009. godine 40 odsto vodotoka bilo dobrog kvaliteta, dok su najlošiji kvalitet pokazale Morača, Vezišnica i Rijeka Crnojevića. Najznačajniji izvor zagađenja azotom je spiranje s poljoprivrednog zemljišta, dok najveći dio zagađenja fosforom potiče iz komunalnih i industrijskih otpadnih voda. To izaziva ekološke promjne koje mogu dovesti do gubitka biljnih i životinjskih vrsta i imaju negativan uticaj na korišćenje vode za ljudsku potrošnju i druge svrhe. U dijelu izvještaja za 2013. piše da je ,,koncentracija nitrata u crnomorskom slivu praktično nepromijenjena, dok se na jadranskom slivu javlja pad koncentracije od 33 odsto. Kod ortofosfata, dolazi do porasta na oba slivna područja i to na crnomorskom od 85 odsto, a na jadranskom od 35 procenata”.

Na skupu povodom obilježavanja Svjetskog dana voda 22. marta uočavajući probleme, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petar Ivanović, obavijestio je javnost kako mu se čini da je najveća opasnost i izazov: način razmišljanja. ,,Lakše je satima biti na društvenim mrežama, nego zatvoriti slavinu – da se ne rasipa voda. Lakše je kritikovati, nego zasukati rukave i uraditi bilo što produktivno”, kazao je Ivanović i poletno zaključio: ,,Zato je prvi korak ka budućnosti jedan sasvim običan korak koji možemo napraviti danas – zapitati se što svako od nas pojedinačno može učiniti da sačuvamo vodu kao resurs bez kojeg kao civilizacija ne možemo opstati”.

Sad se vi pitajte.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

1 sedmica

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

1 sedmica

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

2 sedmice

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo