Povežite se sa nama

OKO NAS

ZLOČIN KOJI JE POTRESAO ALBANIJU: Prokletstvo u divljim planinama

Objavljeno prije

na

Posljedice monstruoznog čina se već osjećaju: rezervacije za boravak gostiju na sjeveru Albanije se otkazuju, posebno iz zemalja centralne Evrope. Vlasti u Tirani strahuju da bi taj proces još tokom ove sezone mogao pogoditi i primorski dio zemlje, što bi bio znatan udarac za albansku ekonomiju. Svaki 12 euro koji se slije u državnu kasu dolazi od ove privredne grane, dok su drugi, indirektni efekti, takođe veliki. Vizija Vlade premijera Edi Rame da postoji egzotična država u srcu Evrope koja bi mogla da postane globalno popularna turistička destinacija, opasno je dovedena u pitanje.

„Ja sam nekoliko puta dolazio ovamo i opet ću doći. Ali, nemam hrabrosti da drugome preporučim da to isto učini. O tome naši klijenti ubuduće moraju sami odlučivati”, kazao je albanskim medijima vlasnik češke turističke agencije „CK Mundo” Peter Zeliezko.

Taj organizator putovanja, koji je doveo u „zemlju orlova” na hiljade gostiju, dodaje da se ovakve stvari mogu desiti i u Francuskoj, Norveškoj ili u Švedskoj. „Kriminalci nemaju naciju, oni ubijaju gdje god da se nalaze”, rekao je Zeliezko.

Upravo je to bio slučaj sa mladim turistima iz njegove države, koji su krajem prošle sedmice ubijeni u svom automobilu u mjestu Prekalu, u brdovitom regionu Dukađina, nedaleko od Skadra.

Mihal Svatos (27) i Ana Kosinova (36) obreli su se u tom teško pristupačnom regionu nakon obilaska većeg dijela Albanije. Uživali su najprije na moru, na divnoj pješčanoj plaži u Velipoji, nedaleko od granice sa Crnom Gorom, a potom se uputili prema Prokletijama koje se često nazivaju „albanskim Alpima”. Evropljani vole ove jedinstvene predjele, koji su najljepši u kasno proljeće i rano ljeto. Građani Skadra i Primorci su istorijski označavali ovo područje kao prostore gdje žive „divlji ljudi”.

Gorka sudbina navela je taj češki par da naiđe na jednog takvog divljaka, 20-ogodišnjeg Sokola Mjacaja. Pod prijetnjom oružjem on je zaustavio džip kojim su se Česi kretali i nakon što su odbili da mu u toj nedođiji predaju ključeve svog luksuznog džipa, Mjacaj ih je izrešetao kalašnjikovim. Leševe nesrećnih turista i njihovo vozilo je nakon toga survao u obližnji klanac.

Strašna vijest se brzo proširila Albanijom, a vlast se našla u čudu. Reakcije javnosti su bile jednoglasne: ubicu koji je osramotio Albaniju i Albance, opasno narušio imidž države, ukorijenjeni mit o albanskom gostoprimstvu, treba odmah uhvatiti i najoštrije osuditi. Mnogi su se s nostalgijom prisjetili vremena komunističkog diktatora Envera Hodže čiji je režim ubicama i teškim prijestupnicima presuđivao po kratkom postupku.

Na prostor Dukađina upućene su specijalne policijske snage sa 350 pripadnika koji su krenuli u potragu za ubicom. Raspisana je i nagrada od 30 hiljada eura za svaku informaciju koja bi vodila do počinioca tog stravičnog zločina. „Ma dajte tri puta više za otkrivanje nečasnog ubice. To je atentat na naš moral, vrlinu gostoprimstva i našu tradiciju”, grmio je bivši albanski premijer Salji Beriša.

Nakon dva dana, on je uhvaćen u jednom obližnjem selu. Radilo se o 20-ogodišnjaku koji je prije samo mjesec dana, izašao iz zatvora. Tamo je izdržao kaznu od gotovo pet godina zbog toga što je 2010. godine učestvovao u ubistvu dječaka od 13 godina kojem je pokušao da ukrade zlatni lančić.

Zato je širom otvorena debata u albanskoj javnosti o efikasnosti državnih institucija i njihovom radu dok ta zemlja koja je od 2009. godine u NATO-u, nastoji da ubrza korake na putu približavanja Evropskoj uniji. Takođe, vlada se optužuje da već godinama ne čini dovoljno da se turisti osjećaju bezbjedno na području sjeverne Albanije. Naime, 2001. godine tu je nastadalo troje čeških studenata, o kojima se još uvijek ništa ne zna. Češki mediji su čak pisali da su oni bili žrtve trgovaca ljudskim organima!?

Od 2011. godine zabilježena su još četiri teška incidenta takođe sa češkim turistima, pa je analitičar Artan Hodža zaključio da „Čehe u albanskim Alpima prati neko prokletstvo”.

Interesantno je da se mnogi turisti odlučuju da posjete to predivno područje, gdje nadmorska visina dostiže i do 2400 metara, zbog toga što na licu mjesta mogu da konzumiraju kanabis!? Naime, ova teško pristupačna regija je od pada komunističke vlasti pretvorena u omiljenu lokaciju za uzgajanje te vrste narkotika uprkos policijskoj operaciji iz prošle godine na uništavanju usjeva. Ipak je to neznatno u poređenju sa selom Lazarati, na jugu Albanije, koji se često naziva „Republika kanabis”, koja godišnje od proizvodnih aktivnosti ostvari promet od čak dvije milijarde eura!? Albanija je zahvaljujući tome postala najveći evropski proizvođač kanabisa.

Uz bunkere koji su posijani po cijeloj zemlji, to se doima vrlo primamljivim Evropljanima željnim avanture. Uz to, veoma je jeftino, tako da je aranžman za ljetovanje u gudurama sjeverne Albanije lako sklopiti.

No, takav imidž zvaničnici u Tirani ne žele. Oni tvrde da je turizam grana privrede koja toj državi najbrže osigurava napredak, privlači investitore i otvara radna mjesta, i zato ulažu mnogo napora i velika sredstva u infrastrukturu i smještajne kapacitete da se to ostvari. Na mnogim evropskim sajmovima Albanija je prošlih godina predstavljena kao hit destinacija.

Nakon prošlonedjeljnog zločina sa češkim turistima, biće potrebno dosta vremena da se ta vizija realizuje.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo