FOKUS
POSLIJE KUMANOVA: Podrhtavanje Balkana
Objavljeno prije
10 godinana
Objavio:
Monitor onlineProteklih deset godina značilo je za Makedoniju trnovit put od uzornog kandidata za prijem u Evropsku uniju i Sjevernoatlantski savez (NATO) do ,,najlabilnije” države na jugoistoku kontinenta i krizno žarište. Sukob u Kumanovu proteklog vikenda gurnuo je Makedoniju u tešku krizu.
Sukobi su počeli tokom policijske racije u jednoj četvrti Kumanova nastanjenoj uglavnom albanskim stanovništvom. Na policajce je pucano iz snajpera, bacača granata i automatskog oružja. Poginula su osmorica pripadnika MUP-a i najmanje 14 članova terorističke grupe koja je došla iz ,,jedne susjedne države.” Blizu 40 policajaca je ranjeno.
Nasilje u Kumanovu prijeti da dodatno pogorša napetu političku situaciju u dvomilionskoj državi. Vlada Makedonije je u krizi. Premijer Nikola Gruevski je mjesecima pod pritiskom. Opozicija ga optužuje za korupciju i kriminal i to potkrjepljuje tajnim snimcima. Vlada je navodno ilegalno prisluškivala oko 20.000 građana. Protekle sedmice su tokom više dana održavane demonstracije protiv Gruevskog, u Skoplju i drugim gradovima. Policija je upotrebljavala silu kako bi rastjerala demonstrante.
Gruevski je u utorak smijenio ministarku unutrašnjih poslova Gordanu Jankulosku i ministra saobraćaja i komunikacija Mileta Janakievskog. Istovremeno, ostavku je podnio direktor Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Sašo Mijalkov.
U makedonskoj javnosti su u opticaju razna nagađanja oko događaja u Kumanovu. Po jednima je to bila akcija kriminalaca koji su htjeli da osiguraju put za svoj šverc.
Po drugima, u pitanju je međunarodna zavjera kako bi bili osujećeni planovi o izgradnji ruskog gasovoda iz Turske preko Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske u centralnu Evropu. Makedonija je, navodno, izabrana kao najslabija karika u lancu. Treći su uvjereni da iza svega stoji makedonska vlada koja želi da skrene pažnju sa optužbi kojima je izložena zbog korupcije i zloupotrebe vlasti. Oglasila se Oslobodilačka narodna armija (ONA), za koju su albanski političari u Makedoniji dosad tvrdili da više ne postoji, i preuzela odgovornost za napade na policiju u Kumanovu.
Ugledni švajcarski dnevnik Noje Cirher cajtung (NZZ), prenosi sumnje ,,mnogih posmatrača”u zvaničnu verziju događaja. Taktika naoružanih je veoma čudna. UČK obično zauzima sela u nepristupačnom zaleđu. Zatim se sklanja odatle da bi na kraju iskoristila civilne žrtve u propagandne svrhe. Povlačenje iz opkoljene gradske četvrti je nemoguće, a UČK nikada nije izvodila samoubilačke misije. Mnogi u Makedoniji smatraju da je u Kumanovu insceniran međuetnički sukob. „Tajna služba, na čijem čelu se nalazi jedan rođak premijera Gruevskog, u stanju je da učini tako nešto. A i u regionu ne nedostaje mladih ljudi koji se na to mogu podstaći sa nešto novca […] Vlada premijera Gruevskog je priterana leđima uza zid… U Skoplju su se formirali protesti koji su prvi put u istoriji ove zemlje multietnički”, piše NZZ.
Postojala su upozorenja da će krug oko premijera Gruevskog, kojem pripada i njegov koalicioni partner Ali Ahmet,i lider Ujedinjene stranke za integracije, prije velikih demonstracija opozicije zakazanih za 17. maj, pokušati da iscenira međuetnički konflikt kao posljednje sredstvo za skretanje pažnje sa najtežih slučajeva zloupotrebe vlasti. Iznenađujuće su razmjere incidenta.
Svakodnevne demonstracije hiljada građana, prijetile su da kanališu veliko nezadovoljstvo osiromašenog naroda i omladine bez perspektive. Još je važnije da su Makedonci, Albanci i Srbi demonstrirali zajedno. Zajedno smo jači, uzvikivali su ljudi na protestima, pokazujući uvezane nacionalne zastave – makedonsku, albansku i srpsku.
U Makedoniji se dešava erupcija nezadovoljstva nakon što opozicija još od početka februara objavljuje prisluškivane razgovore, koji ukazuju na ponašanje vlasti, kazala je Ana Petruševa iz BIRN. Po Petruševoj nezadovoljstvo se povećava godinama oko toga šta se sve dešava na izborima, oko selektivne vladavine prava, oko potpuno partijskog upošljavanja u javnoj administraciji, kontrole nad medijima…
U makedonskoj javnosti smatraju da su međunarodna zajednica i političari morali mnogo ranije da posvete pažnju razvoju događaja u toj zemlji. Situacija u Makedoniji se zaoštravala u dubokoj sjenci krize u Ukrajini i finansijske krize u evrozoni.
Mediji u Nemačkoj prenose kako vlada velika zabrinutost, ali i razočaranje zbog dešavanja u Makedoniji, a način na koji vlada postupa u krizi ne nailazi ni na kakvo razumjevanje. Dešavanja u Kumanovu su uvećala strahove da bi „stvari mogle da izmaknu kontroli i dovedu do građanskog rata”,, izjavio je Franc-Lotar Altman, ekspert za balkanski region i član Društva za saradnju sa Jugoistočnom Evropom fondacije Bertelsman.
Njemačka ambasadorka u Makedoniji Kristine Althauzer nedavno je kritikovala vladu i izjavila da očekuje ostavke. Dnevnik Tagescajtung piše da u Briselu više ne žele da prime makedonskog premijera Nikolu Gruevskog.
Nedavno je na tri internet-portala njemačke štampe objavljen tekst novinara Norberta Mapes-Nidika o Makedoniji koja se, kako je u naslovu rečeno, nalazi – na putu ka diktaturi.„Stanje u Makedoniji, zemlji koja želi u EU, slično je onom u Bjelorusiji ili Egiptu. Pravosuđe je potčinjeno vladajućim političarima, a na listi slobode medija Makedonija je iza država kao što su Kongo ili Tadžikistan”, pisao je ovaj novinar. I podsjetio: „Već šestu godinu uzastopno, Komisija EU preporučuje da se sa tom zemljom započnu pregovori o pristupu – na šta Grčka svaki put stavlja veto zbog spora oko imena makedonske države.”
Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer, posjetio je početkom maja više zemalja regiona. Kako je prenijela agencija Rojters, tom prilikom izražena je zabrinutost zbog situacije u regionu, i posebno ukazano na dvije zemlje: Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu.
Ambasadori zapadnih zemalja u Skoplju su se poslije borbi u Kumanovu sastali sa čelnicima vladajuće koalicije i sa predsjednikom opozicione Socijaldemokratske stranke Makedonije (SDSM) Zoranom Zaevim, i oštro kritikovali ponašanje vlasti u aferama o kojima je opozicija izvijestila javnost. Poslije susreta sa premijerom Gruevskim, naglasili su da će kontinuirani neuspjeh da se pokaže posvećenost konkretnim akcijama, narušiti put Makedonije ka EU i NATO.
Potpredsjednik Evropskog parlamenta Aleksandar Graf Lambsdorf pozvao je u utorak premijera Makedonije da podnese ostavku kako bi doprinio smirivanju situacije. Isto je učinio i premijer Bugarske Boris Borisov. ,,Tako se vraća povjerenje”, izjavio je naglašavajući da je za vrijeme svog prvog mandata podnio ostavku zbog protesta građana.
Altman ocjenjuje da EU nema dovoljno jake instrumenta uz pomoć kojih bi mogla da djeluje. „Zaista sam zabrinut zbog negativnog razvoja situacije u Bosni (prije svega u Republici Srpskoj), ali i u Makedoniji. Pri tom smatram da je EU nemoćna i da se nešto više od verbalnih apela od nje i ne može očekivati. Jedini instrument koji Evropskoj uniji stoji na raspolaganju jeste perspektiva o članstvu, a to je, u oba slučaja, slaba alatka.”
U Makedoniji se prepliću poznate velikodržavne ambicije komšija, i geostrateški interesi moćnih. Šta god da stoji iza tragedije u Kumanovu, jasno je: ne treba potcijeniti potencijal albanskog nacionalizma u toj zemlji, ali ni podesnost Albanaca, da budu izgovor za ujedinjavanje nacionalističkih potencijala ostalih aspiranata na makedonsku teritoriju.
Makedoniji prijeti naredna kriza. Očekuje se da se zbog nasilja u Kumanovu opoziciji 17. maja pridruže i mnogi Albanci. Posmatrači misle da bi to moglo da dovede do nove destabilizacije prilika, a neki strahuju i od građanskog rata. Požar se ovdje ne lokalizuje lako. Balkan opet podrhtava.
Susret Vučić – Rama
Usred velike napetosti u regionu poslije oružanih sukoba u Kumanovu, objavljeno je da će premijer Srbije Aleksandar Vučić otputovati 27. maja u Tiranu u zvaničnu posjetu Albaniji. To će biti prva takva posjeta srpskog zvaničnika na najvišem nivou ikad.
Domaćin Vučiću biće premijer Albanije Edi Rama, koji je 10. novembra 2014. boravio u Beogradu u prvoj zvaničnoj posjeti najvišeg albanskog zvaničnika u posljednjih 68 godina.
Premijer Rama je otkazao zvaničnu posjetu Makedoniji koja je bila predviđena za 14. maj, javili su prištinski mediji. Takođe će biti odložena zajednička sjednica vlada Kosova i Makedonije, zakazana za ovaj mjesec.
,,Ukoliko je za šest ili sedam mjeseci ispravljeno ono što je cijeli prošli vijek propušteno, to je velika stvar, ne samo u albansko-srpskim odnosima, već i za cio region”, istakao je Škeljzen Malići, savjetnik premijera Albanije Edija Rame. Po Malićiju, poznatom intelektualcu iz Prištine, premijeri Rama i Vučić ,,trasiraju važnu prekretnicu na putanju koja će biti osovina mira i stabilnosti u regionu.”
Udruženi neprijatelji slobode
Nikola Gruevski nije, prema medijima na njemačkom jeziku, jedini balkanski lider koji okreće leđa demokratiji. I drugi lideri balkanskih država formalno podržavaju demokratiju, ali je svojim djelovanjem podrivaju, prenose ti mediji. Prepoznatljiva je šema djelovanja koja se zasniva na difamiranju političkih protivnika i nezavisnih medija, i slavljenju poteza vlade, pisao je NZZ.
NZZ postavlja i pitanje kako ljudi poput Aleksandra Vučića u Srbiji, Nikole Gruevskog u Makedoniji, Milorada Dodika u RS ili Mila Đukanovića u Crnoj Gori pobjeđuju na izborima? Odgovor je jednostavan: glasovi se kupuju. Zbog krize je 50 ili 100 eura danas vrednije nego prije nekoliko godina. Postoji direktna veza između radnih mjesta i podrške vladajućoj stranci. Za dobijanje posla u javnim preduzećima u državama bivše Jugoslavije, danas je važnije biti član partije nego što je to bilo u doba komunizma, naveo je NZZ.
Autor članka u NZZ primijetio je kako se partije programski i ideološki jedva razlikuju pa se od Sarajeva do Beograda može čuti – svi su isti. ,,Stoga izgleda racionalno glasati za one koji vama lično donose makar i malu prednost. Iza nacionalističko-populističke fasade stoji klijentelistička mreža uz čiju pomoć stranke osiguravaju svoju vlast.”
Po NZZ, takvo stanje odgovara državama i strankama unutar Evropske unije (EU) koje su protiv proširenja. ,,Postoji simbioza između protivnika proširenja i autoritarnih političara Balkana”, zaključeno je u listu iz Švajcarske.
EU mora da pošalje jasnu poruku čitavom regionu da je nedemokratsko ponašanje nedopustivo, ocijenio je Florijan Biber, politikolog i profesor na univerzitetu Karl Francens u Gracu, Austrija. ,,Smatram da je riječ o autoritarnom obrascu: konstantna kampanja, kontrola medija, apsurdni ‘spomenici”. Biber koji rukovodi Centrom za jugoistočne studije na univerzitetu u Gracu, smatra da postoje slične situacije u Srbiji, Mađarskoj, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Turskoj…. ,,Vlade tih drugih zemalja, balansiraju između represije i sopstvenih tvrdnji da su proevropske i demokratske.”
Povodom zbivanja u Kumanovu, advance.hr podsjeća da je Makedonija danas jedna od najsiromašnijih zemalja Europe. Nezaposlenost se kreće oko 30 odsto. a isti toliki postotak ljudi živi ispod granice siromaštva; 20 odsto živi ispod apsolutne razine siromaštva, dok sedam odsto populacije ne može u sebe unijeti niti minimalnu dnevnu količinu kalorija – gladuju.
Klasne razlike u Makedoniji, navodi advance. hr postaju sve ekstremnije, iz godine u godinu. Makedonija ima najveći jaz između bogatih i siromašnih u Evropi. 20 odsto najbogatijih ima ukupno 42 odsto raspoloživih sredstava, dok najsiromašnijih 20 odsto u Makedoniji raspolaže sa svega pet odsto sredstava. Kriminal je takođe visok, naročito krijumčarenje preko Grčke i Bugarske na čemu su se obogatili lokalni moćnici.
Advance.hr podsjeća da je Gruevski bio neko vrijeme ,,dobar”… On se 2007. godine u Tirani susreće s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem i tadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. Da, dvojica su bila u dobrim odnosima, kako međusobno, tako i sa SAD-om.
Gruevski 2010. dolazi na megalomansku ideju, pokreće grandiozan projekt pod nazivom Skoplje 2014. Cilj je bio renovirati glavni grad (do 2014.) po uzoru na političku ideologiju vladajuće stranke VMRO-DPMNE. Počela je masovna izgradnja muzeja, spomenika, novih vladinih zgrada… Projekt je, navodi, predviđao izgradnju ukupno 20 novih zgrada i preko 40 spomenika. ,,Potrošeni su milijuni eura za ovaj nacionalistički i historicistički kič u zemlji gdje siromaštvo može svaki trenutak buknuti u socijalne nemire.”
Sumirajmo: ogromne socijalne razlike u državi , progon neistomišljenika, uzurpacija sudstva, manipulacije žrtvama, kontrola medija… Dugo, miljenik Zapada. Ako se zanemare neki lokalni predznaci i koloriti neko bi mogao pomisliti da je Nikola Gruevski pseudonim Mila Đukanovića.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta
Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.
Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.
A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.
Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo, mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom. Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi proizvođači haosa
Objavljeno prije
2 sedmicena
20 Decembra, 2024Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo – partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog – borbe za prevlast u Ustavnom sudu – brzo će se vidjeti
Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?
Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno – funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri. Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.
Ustavni sud ne bi bio funkcionalan da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.
Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku odložio saopštivši da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje to dvoje sudija.
Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran. Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda, boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.
I crnogorskoj javnosti i Evropi bilo je i tada jasno da je funkcionalni sud koji smo krajem godine dobili “partijski”. Baš kao što je to bio decenijama tokom vladavine DPS-a. Razlika je u tome što su se odnosi snaga nakon avgusta 2020. u tom sudu promijenili, ali razloga za dimne bombe nije bilo dok je odnos bio pola -pola, zbog čega je izbor sedmog sudije ostao nedostižan do danas. Lider URA Dritan Abazović, koji sada uz ostatak opozicije strahuje zbog blokade Ustavnog suda i odnosa vlasti prema nezavisnosti te sudske instance, bio je premijer u vriijeme dok je taj sud bio godinu dana u blokadi. Istovremeno, mnogo puta ga je prozvao da je partijski.
Godinama traje rasprava o tome da li sudije Ustavnog suda idu u penziju u skladu sa Zakonom o radu ili Zakonom o PIO. Dok je dio stručnjaka i civilnog sektora decidan da bi sudije tog suda trebalo da idu u penziju u skladu sa Zakonom o PIO, kao i sve ostale sudije u Crnoj Gori, taj stav su u zavisnosti od interesa mijenjale političke partije. Iz istog razloga i same sudije Ustavnog suda.
Interesantan je primjer bivšeg sudije tog suda Milorada Gogića. Gogić je sada savjetnik predsjednika parlamenta Andrije Mandića, svježe je odlikovan ordenom Svetog Petra Drugog koji mu je uručio mitropolit Joanikije jer je bio na čelu tog suda kada je, po mjeri SPC odlučio o Temeljnom ugovoru između Crne Gore i SPC. „Gogić je, odlikovan jer je dijelio pravdu onako kako zakoni propisuju, a ne pod uticajem bilo koje politike i zemaljskih moćnika“. objasnio je mitropolit Joanikije.
Gogić je penzionisan po Zakonu o radu, pošto je većina sudija u Ustavnom sudu i tada kao i ranije tumačila da se na njih odnosi Zakon o radu a ne Zakon o PIO. Među njima i Gogić. Sudije po odredbama Zakona o radu mogu da ostanu duže na funkciji. Sudija Gogić međutim imao je drugačije mišljenje kada je glasao o sebi, a drugačije kada se radilo o kolegi Dragoljubu Draškoviću. U jesen 2021. sa nekadašnjim kolegom Miodragom Iličkovićem, zastupao je stav da se sudije Ustavnog suda penzionišu u skladu sa Zakonom o PIO. Miličković i Gogić su odbili tada da učestvuju u radu Ustavnog suda, sjednica i vijeća u kojima je njihov tadašnji kolega Dragoljub Drašković, jer su tvrdili da on više nije sudija, pošto je stekao uslove za penziju po Zakonu o PIO. Tada su optuživani da uvode anarhiju u Sud, da ga blokiraju i da ne priznaju odluke većine.
Iako je Drašković tada ispunio uslove za penziju u skladu sa Zakonom o PIO, tadašnji predsjednik US Budimir Šćepanović o tome nije obavijestio Skupštinu. “Ustavni sudija koji je ispunio uslove za starosnu penziju ne smije sudjelovati u suđenjima, niti odlučivati, jer bi u protivnom zbog učešća lica koje nije sudija bile zahvaćene povredom nezakonitog sastava suda”, dodatno je tada saopštio Milorad Gogić. Gogićevom tadašnjom logikom može se problematizovati odluka US vezano za Temeljni ugovor, zbog koje je dobio orden SPC, jer je on u to vrijeme bio ispunio uslove za penziju po Zakonu o PIO. Penzionisan je po Zakonu o radu u maju ove godine. I nije jedina.
Gogić je, međutim, promijenio mišljenje kada je on trebalo da bude penzionisan. Takođe, parlamentarna većina tada nije problematizovala to što sudije Ustavnog suda, među njima i Gogić, odlaze u penziju po Zakonu o radu, a ne u skladu sa Zakonom o PIO, kao sada u slučaju troje sudija Ustavnog suda. Vlast je, dok je ministar pravde bio Andrej Milović, na sve načine pokušavala da Gogiću, ali i sudijama Ustavnog suda koje je sada ispratila u penziju po Zakonu o PIO, produži mandat, inicijativama da se mijenjaju različiti zakoni, između ostalih Zakon o Ustavnom sudu i Zakon o PIO.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić, ove je sedmice saopštio da je Ustavni sud funkcionalan, te da je odlazak troje sudija po Zakonu o PIO u penziju „ustavan i zakonit“. U vrijeme kada je vlast planirala Gogiću i drugim sudijama da produži mandat, govorio je ovako: „Smatramo da je opravdano napraviti izuzetak od opšteg pravila za sudije Ustavnog suda zbog značaja ove institucije, kao i činjenice da su uslovi za penziju niži od onih koji su ranije usaglašeni s Venecijanskom komisijom. Podsjećam da je uređivanje granice starosne penzije za određene poslove ili kategorije lica na način drugačiji od opšteg pravila redovna pojava, tako da Zakon o PIO poznaje do sada 19 takvih izuzetaka, pa se ne može govoriti da se predlogom vrši diskriminacija”.
Slučaj Gogić opozicija danas koristi kao dokaz da vlast nije principijelna. Istovremeno, tražeći da se nastavi sa problematičnom praksom.
Advokat Veselin Radulović za Monitor ocjenjuje: „To što je na Gogića pogrešno primijenjen zakon njegovom i voljom ovih što sada treba da im prestane funkcija, nije razlog da se nastavi sa nezakonitom praksom. Ustavni sud i političari su nas doveli do toga da sada biramo između suda koji će biti u blokadi i suda koji čine sudije koji su tu suprotno Ustavu i zakonu”.
Kada su u pitanju pravo, zakon i Ustav problematizuje se i to što je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko obavijestila parlament da su sudije stekle uslov za penziju, mimo stava Ustavnog suda, odnosno odluke većine tih sudija na sjednici. Ustav predviđa raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda nakon što prethodno Ustavni sud na sjednici utvrdi razloge za prestanak funkcije ili razrješenje sudije. To je i bila dosadašnja praksa. No, istovremeno, Ustavni sud je tako većinom glasova godinama primjenjivao odredbe zakona koje su im u interesu. Uzurpirajući pozicije.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku traziciju (CDT) su u novembru ove godine, kada se proslavljalo 60 godina Ustavnog suda, ocijenili da se postavlja ozbiljno pitanje – da li je Ustavni sud na Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Tada su upozorili da je dvoje od šest sudija uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o PIO.
“Funkcija im je morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1). Treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni. Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje, pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom i Zakonom o PIO”, saopštili su.
Opozicija je problematizovala to što je Armenko istupila samostalno i obavijestila nadležne. DPS tvrdi da je ona saučesnik u ustavnom puču, i da treba da podnese ostavku. Predsjednik Milatović se takođe ogradio, saopštivši da će raspisati oglas kad Ustavni sud utvrdi da li su sudijama nastupili uslovi za penziju, vraćajući tako opet cijelu stvar u ruke Ustavnog suda. On je saopštio da mu je nejasno zbog čega je Ustavni odbor Skupštine, “kreiranjem različite prakse u istovjetnim pravnim stvarima, ugrozio pravnu sigurnost i protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda”. Neki od pravnika sa kojima je Monitor razgovarao, smatraju da je Armenko pokušala da odblokira tu situaciju.
„Teško je iz neprava govoriti o tome šta je sada zakonito i na čijoj je strani pravo“, kaže za Monitor sagovornica iz pravosuđa.
Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Tako su udruženo proizvodili institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo – partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog – borbe za prevlast u Ustavnom sudu – pokazaće se brzo.
Epizoda Ustavni sud i pregovori u Podgorici
Pokret za Podgoricu (PzPG) navodno je korak bliže odluci da u glavnom gradu formira vlast s Demokratskom partijom socijalista (DPS) i ostalom opozicijom, nego s vladajućim strankama s državnog nivoa, objavile su nezvanično Vijesti.
Prema pisanju tog lista Pokret za Podgoricu blizak Milatoviću oko pregovora o formiranju vlasti u Podgorici ima kontakte i sa DPS-om i sa PES-om, ali navodno “zbog posljednjih političkih dešavanja”, među kojima je i situacija sa Ustavnim sudom, ne vide mogućnost da naprave dogovor s vladajućim partijama.
“S dešavanjima u vezi sa Ustavnim sudom, ANB-om , PUP-om Podgorice samo nam pomažu u odluci. Većina u našoj koaliciji s GP URA je za to da idemo s DPS-om”, tvrdi sagovornik lista, koji je javio da bi PzPG konačnu odluku o tome s kim će u savez donijeti u petak. Navodno, trenutno je problem samo jedan od četiri poslanika te poliitčke strukture, koji nije za koaliciju sa DPS-om. Milatović će se u petak, kako je objavljeno, sastati sa predstavnicima DPS-a i opozicije oko “situacije u Ustavnom sudu”.
Ubrzo je reagovao premijer Spajić. On je na mreži X napisao: „Ponudili smo razgovore i prije nego sam se vratio u Crnu Goru – ne žele, ponudili smo da Ustavni sud ocijeni ustavnost poteza Skupštine – ni to ne žele. Srećno bilo u oba doma, sljedeći put da vidimo ružičasti dim na gender reveal party”, poručio je Spajić
Spajić je u vrijeme epizode u parlamentu bio u Briselu, odakle je poručio da poziva opoziciju na sastanak i da nije istina da će se mijenjati Zakon o crnogorskom državljanstvu, bez opšteg konsenzusa, reagujući na tvrdnju opozciije da je razlog navodnog ustavnog puča pokušpaj da se sprovedu takve inciijative. Opozicija je odbila sastanak.
Spajić je najavio i da će tražiti mišljenje Ustavnog suda u vezi prestanka mandata sudije. “Za rješavanje svih dilema potreban je institucionalni odgovor, te pozivamo Ustavni sud da da svoje mišljenje o prestanku mandata sudije”.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
SVJEDOČENJE O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: Čas o hrabrosti
Objavljeno prije
3 sedmicena
13 Decembra, 2024,,Ajde da se svi zajedno potrudimo da ovo urodi plodom. Da ovo ne zaboravimo zbog djevojčica koje su prošle slično ili gore”, poručila je Sara Vujisić, bivša učenica podgoričke Gimnazije koja je prije tri godine prijavila profesora upravi škole zbog seksualnog uznemiravanja, a nakon ćutanja nadležnih o tome nedavno progovorila i javno. Nema se šta tome dodati
,Stvar koja me je natjerala da reagujem je to što su ljudi počeli da pišu da možda sve to nije tačno”, izjavila je u svom javnom obraćanju Sara Vujisić. Studentkinja koja je prije tri godine nakon što je maturirala bila izložena seksualnom uznemiravanju od svog bivšeg profesora Gimnazije ,,Slobodan Škerović” u Podgorici Radomana Čečovića. Kada je to tada prijavila direktorici Gimnazije Biljani Vučurović, profesor je kažnjen umanjenjem plate. Njegovo obrazloženje bilo je da se „preigrao riječima“. Na tome se sve završilo.
Kada je u javnost, tri godine kasnije, dospio dio prepiske sa eksplicitnim sadržajima seksualnog uznemiravanja, zaigrala se i javnost. Po društvenim mrežama jedni su krenuli u linč profesora, a drugi se ostrvili na žrtvu.
U objavi Vujisić u kojoj se obratila javnosti nakon što je sve procurilo, primjetno je razočarenje u profesora koji se od omiljenog predavača preobrazio u seksualnog predatora. Ali i totalno nepovjerenje u sistem, u to da bi prijavom policiji moglo bilo što da se promijeni i isticanje iskustva drugih žena koje u institucijama nijesu dobile zaštitu. Tu je i ogorčenje u postupak direktorice podgoričke Gimnazije. Ipak, i dalje je uporna da se profesoru onemogući da se sa onim što je ona prošla ne suoče neke druge djevojke.
Za otvaranje ove tabu teme, koja je protresla crnogorsku javnost, zaslužna je novinarka Đurđa Radulović. Ona je uporno istraživala slučajeve seksualnog uznemiravanja u školama u Crnoj Gori. U tekstu koji je objavio Centar za istraživačno novinarstvo (CIN-CG) se vidi da je nailazila na zataškavanje i zid ćutanja u upravama škola i institucijama. Pored slučaja u podgoričkoj Gimnaziji, objavljene su i brojne anonimne izjave od strane roditelja i prosvjetnih radnika koje svjedoče o sličnim dešavanjima i u drugim školama širom Crne Gore. Za sada se o tim slučajevima i dalje ćuti.
Institucije su se prilježnije uključile u ovaj slučaj kada je premijer Milojko Spajić pozvao Upravu policije da uz saradnju sa nadležnim tužilaštvom ,,dodatno ispitaju sve okolnosti slučaja“ koji se dogodio prije tri godine. Ekspresno je reagovalo i Ministarsvo prosvjete koje je od uprave Gimnazije tražilo svu dokumentaciju, koju su zatim uputili Osnovnom državnom tužilaštvu sa molbom za hitno postupanje.
,,Najvažnije je da kao društvo stvorimo mehanizme kojima će sistem moći da se na adekvatan i efikasan način suprotstavi sličnim devijacijama i obezbijedi načine kontrole ko i kako može da prenosi znanja u učionicama naših škola”, istakla je ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.
O sadašnjim mehanizmima dovoljno govori da je ovaj slučaj procesuiran nakon tri godine. Iz Prosvjetne inspekcije su za ovaj slučaj saznali iz medija, a da li je bilo propusta u postupanju uprave škole znaće nakon što se završi nadzor. Na konferenciji za medije koju je upriličila uprava Gimnazije rečeno je da je u javnosti pokrenut linč na školu, upravu, direktoricu, te da se crtaju mete.
Kao i u mnogim drugim slučajevima, disciplinski postupak protiv profesora se vodio u okviru škole, a Ministarstvo ne vodi nikakvu vrstu evidencije o ovim postupcima.
Pročitano je i izjašnjenje profesora Čečovića od prije tri godine: ,,gore pomenutoj bivšoj učenici, sa čijom ste me pritužbom usmeno upoznali, dugujem prije svega ogromno izvinjenje”. On je priznao i da se ,,ogriješio o nastavničku etiku i da je toga svjestan…”. Nakon što mu je smanjena plata, bivša učenica nije ni obaviještena o blagoj kazni.
Advokatica Ivana Jončić pojasnila je da direktorica Vučurović nije mogla da izrekne više od novčane kazne: ,,Svrha kazne ne smije biti odmazda. Svrha su sankcije da se to djelo više ne ponovi”, kazala je ona, dodajući da se učenici nakon što je kažnjen profesor nijesu žalili na neprimjerena ponašanja.
Sara Vujisić tvrdi da zna za još par uznemiravanja bivših učenica od strane istog profesora. ,,Po svakoj ljudskoj logici mora da postoji bar još jedna djevojčica koja je tad bila u školi kojoj je on pisao iste stvari”, navela je ona i pojasnila da je slučaj Gimnaziji prijavila ne da bi zaštitila sebe već da bi zaštitila učenice te škole.
Advokat Veselin Radulović je izjavio da je Vučurović slučaj trebala da prijavi nadležnim organima: ,,Odgovoran direktor škole bi to prijavio i policiji i ministarstvu”.
I iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) saopšteno je da je direktorica nakon ,,priznanja predatora”, trebala da pokrene sve moguće postupke, od informisanja Ministarstva do dobijanja saglasnosti nastavničkog vijeća da profesora udalji iz škole. ,,Institucije moraju odlučno reagovati – sve drugo može osnažiti atmosferu u kojoj učenici/ce neće imati povjerenja da prijave problem”, navodi CGO.
Iz Udruženja Roditelji za Monitor kažu da su procedure u takvim slučajevima jasno propisane Etičkim kodeksom koji svaka obrazovna ustanova mora da usvoji i primjenjuje.
,,Taj dokument predviđa i jasnu proceduru- postupanje etičkog odbora u slučaju prijave nedoličnog ponašanja profesora.Sa druge strane, škole očigledno u dovoljnoj mjeri ne promovišu etičke norme ni među svojim kolegama, a kamoli u komunikaciji prema đacima i roditeljima. Kad god je prethodnih godina pominjan etički kodeks u školama sva priča se svodila samo na pravila oblačenja, uglavnom djece i poštovanje reda i mira ustanove”, objašnjava Jelena Božović iz Udruženja Roditelji.
Nakon skandala, Čečović koji je pored podgoričke predavao i u privatnoj gimnaziji, uzeo je bolovanje ,,zbog teškog fizičkog i psihičkog stanja u kom se nalazi”. Nakon toga je protiv njega ponovo pokrenut disciplinski postupak i suspendovan je do njegovog okončanja.
Izjasnio se i Savjet roditelja Gimnazije koji je osudio ponašanje profesora i ocijenio da on ne treba da bude član nastavnog aktiva ove škole.
Slučaj je izazvao nove. Ove sedmice je iz Ministarstva stiglo obavještenje o slučaju potencijalnog uznemiravanja učenice od strane još jednog profesora Gimnazije. ,,Kako tema koja je uznemirila javnost prethodnih dana očigledno nije izolovan slučaj, pozivamo sve koji imaju saznanja o ovom ili sličnim događajima u crnogorskim školama da iste prijave Ministarstvu kako bismo preduzeli dalje radnje i zajedno stali na kraj pojavama kojima u našem obrazovnom sistemu ne smije biti mjesta”, navodi se u njihovom saopštenju, uz objavu da je sporna prepiska upućena Gimnaziji na hitno postupanje, kao i Osnovnom državnom tužilaštvu.
Pokrenut je disciplinski postupak i ovaj profesor je suspendovan do okončanja procesa.
Poruke iz grupne vajber-prepiske učenika i profesora podgoričke gimnazije prijavilo je treće lice, dok učenica kojoj se nastavnik obraćao sa šećeru, krofnice i udeljivao joj komplimente na račun izgleda, u tome ne vidi ništa sporno, već takav vid obraćanja tumači kao šalu.
,,Zaštitnik je iznenađen stepenom tolerancije djece na različite oblike seksualnog uznemiravanja putem interneta, posredstvom društvenih mreža. Između ostalog, djeca nisu iznenađena ukoliko im neko (poznat ili nepoznat) pošalje eksplicitnu fotografiju, osjećaju gađenje ali nisu iznenađena, te se dolazi do zaključka da se djeca olako upuštaju u ovakve vrste komunikacija i nije im strano ili neobično da prime ili pošalju sadržaj seksualne konotacije na poznate ili nepoznate adrese”, navodi se u odgovorima Monitoru Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Ombudsman obavlja intezivne posjete obrazovnim ustanovama i sprovodi edukativne radionice sa djecom uzrasta od 11 do 13 godina na temu seksualnog zlostavljanja i zloupotrebe djece. ,,Problem je utoliko teži što djeca nisu svjesna rizika u koji dovode sebe niti posljedica koje takve aktivnosti mogu prouzrokovati”, ističu iz kancelarije Ombudmana.
Crna Gora je još 2011. ratifikovala Lanzarot konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. U njoj se ističe neophodnost kontinuiranog i usklađenog djelovanja svih relevantnih činilaca u državi sa zajedničkim ciljem, da se djeci omogući da odrastaju u zaštićenom sigurnom okruženju.
Zaštitnik je na potrebe usklađivanja zakonske regulative i sistema podrške, koji su preporučeni samom Konvencijom, ukazivao još 2012. godine predstavljajući rezultate istraživanja Seksualno iskorištavanje djece u Crnoj Gori.
,,Svjedočimo činjenici da većina preporuka Zaštitnika, ni poslije više od 10 godina, nijesu ispunjene. Podatak da su službenici Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju ove godine uspješno završili unos podataka u posebnu evidenciju, odnosno Registar za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika, ohrabrujući je, ali u isto vrijeme i poražavajući,s obzirom na protok vremena od preporuke Zaštitnika kao i od obaveze koju smo prihvatili ratifikacijom Konvencije Savjeta Evrope”, ukazuju iz kancelarije Obudsmana.
Iz Udruženja Roditelji podsjećaju da su prošle skoro tri godine od kako su usvojene izmjene Krivičnog zakonika, kojima su propisane strože kazne za počinioce krivičnih djela protiv polne slobode djece. ,,Tako smo, uprkos svim tim izmjenama Krivičnog zakonika, dvije i po godine čekali da se oformi registar, a zbog nepostojanja određenih podzakonskih propisa i dalje se ne primjenjuju mjere nadzora nad počiniocima ovih krivičnih djela”, kaže Božović.
Iz Ministarstva prosvjete su uputili inicijativu skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport za zakazivanjem hitnog sastanka na kojem bi zajednički utvrdili redosljed koraka izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju, u cilju kreiranja adekvatnih preventivnih i represivnih mehanizama, saopštila je ministarka Jakšić-Stojanović.
,,Niz radnji i mjera se mora preduzeti na svim nivoima, kako u pogledu prevencije i edukacije djece i profesionalaca, od uspostavljanja sistema podrške i pomoći djeci u dijelu prijavljivanja i ohrabrivanja da uđu u proces, obezbjeđivanja terapijske pomoći djeci i njihovim porodicama, do uspostavljanja programa rehabilitacije i resocijalizacije žrtvi”, kažu iz kancelarije Zaštitnika. Ističu i da je neophodno raditi na unaprjeđenju uslova za adekvatno, brzo i efikasno sprovođenje istrage i procesnih radnji u skladu sa preporučenim standardima, a sve u cilju zaštite djeteta, njegove privatnosti, ličnosti i dostojanstva.
Kako to sada izgleda u praksi objašnjava Božović: ,,Činjenica je da se žrtve u Crnoj Gori rijetko odlučuju da prijave seksualno zlostavljanje. Jedan od razloga je strah od stigme, a drugi je nepovjerenje u rad nadležnih institucija.Veliki problem je i dalje ono što žrtve prolaze od trenutka prijave, pa do okončanja sudskih postupaka, koji i dalje često traju nedopustivo dugo. Sve to vrijeme počinioci su na slobodi, a nerijetko se radi o osobama iz bliskog okruženja djece koja su žrtve”.
Ona upozorava na situacije da se maloljetnici, koji su žrtve,saslušavaju više puta, bez prisustva stručnih radnika, pozivaju se kao svjedoci… Tu je i problem postupanja tužilaca koji nakon prijave i dalje pojedina djela protiv polne slobode kvalifikuju kao prekršaji, odnosno kršenje javnog reda i mira.
,,Nekim počiniocima koji su mamili djecu, pokazivali im pornografski sadržaj, pokušavali da ih dodiruju suđeno je za drsko, nedolično ponašanje. Osim spornih poruka koje na taj način dobijaju žrtve, ovakva postupanja dodatno ohrabruju počinioce jer znaju da će proći nekažnjeno ili sa minimalnim kaznama”, ističe Božović.
Iz ovog Udruženja svjedoče da su porodice djece koja su žrtve često prepuštene same sebi, bez prava na besplatnu pravnu pomoć, bez psihološke podrške u institucijama sistema koja im je prijeko potrebna i bez informacija koje su nadležni u obavezi da im obezbijede.
,,Ajde da se svi zajedno potrudimo da ovo urodi plodom. Da ovo ne zaboravimo zbog djevojčica koje su prošle slično ili gore”, poručila je Sara Vujisić, bivša učenica podgoričke Gimnazije koja je prije tri godine prijavila profesora upravi škole zbog seksualnog uznemiravanja, a nakon ćutanja nadležnih i o tome progovorila i javno. Nema se šta tome dodati.
Povodom ovog i ostalih slučajeva seksualnog uznemiravanja ispred podgoričke Gimnazije u petak je, kad ovaj broj Monitora bude na trafikama, najavljen protest.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 7 dana
Mafija ruls, dva
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Eto nama nas, blagoš
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 3 sedmice
O “evropskom kršćanstvu“ i “neevropskom islamu“
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Ugled
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 4 sedmice
Toplomjer
Zoran Radulović
Novi broj
Mafija ruls, dva
PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa
BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg
Izdvajamo
-
INTERVJU4 sedmice
ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi pravosuđe po svojoj mjeri
-
INTERVJU3 sedmice
PAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Hvala Sari
-
DRUŠTVO4 sedmice
RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”
-
DRUŠTVO4 sedmice
HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava
-
DRUŠTVO3 sedmice
PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana
-
INTERVJU3 sedmice
STEFAN TODOROVIĆ, LIKOVNI UMJETNIK: Sentimentalnost i sujevjerje stvaraju mitove
-
Polemika4 sedmice
Struka i rezultati bili su jedino mjerilo
-
INTERVJU3 sedmice
DAVOR ĐENERO, POLITIČKI ANALITIČAR IZ HRVATSKE: Zoran Milanović bi lako mogao osvojiti novi predsjednički mandat