Povežite se sa nama

OKO NAS

RADNIČKE PRIČE IZ NIKŠIĆKE ŽELJEZARE: U raljama profita

Objavljeno prije

na

Čeličana nikšićke Željezare može ući u najuži izbor za dekor snimanja filma o paklu – ako bi se neki režiser odlučio za to. Otrovna sumporna isparenja, metalna prašina koja puni pluća i neizdrživa vatra koja prži tijela svakodnevni su rekviziti ovog paklenskog proscenijuma. Nekada su tu radile ponosne grupe livaca. Danas su tu radnici Toščelika kojima je novi vlasnik odredio cijenu: trista deset eura mjesečno za šesnaest časova dnevno.

„Radio sam i po osamnaest časova dnevno u Čeličani i dobio tešku upalu pluća: znate, vruće – hladno, znoj, promaja, zaglavio sam mjesec dana Brezovika. Kad sam se vratio na posao tražio sam da me premjeste na neko lakše radno mesto jer mi je to pisalo u medicinskom kartonu. Rekli su mi: ili radi ili odlazi. Otišao sam iako mi ugovor još nije bio istekao. Ipak mi je draži život”, priča je koju je ispričao dvadesetpetogodišnji Vlado Stanišić sada bivši radnik Željezare. Njegov vršnjak Milun Todorović nije bio te sreće: 17. februara pomahnitali komad čelika izletio je ispred višetonske prese i polomio nesrećnom radniku iscrpljenom od višečasovnog prekovremenog rada potkoljenice obadvije noge. Medijska prašina koja se digla oko njegovog slučaja ubrzo je legla i sve je ponovo zaboravljeno da bi prošlog mjeseca 12 radnika Čeličane bilo suspendovano, jer su 17. aprila uveče, zbog fizičke iscrpljenosti odbili da se vrate u pogone.

Tako je nastavljena tiha agonija radnika Toščelika koja traje od kada je turska kompanija u junu 2012. za 15 miliona eura kupila ,,majku hraniteljicu” i ponos Nikšića i pretvorila je u zabran u koji javnost Crne Gore nema pristup: sve informacije o Željezari svodile su se od tada na govorkanja o neljudskom odnosu i povremenim nesrećama preko kojih su i država i javnost olako prelazili. Za to vrijeme dvojica radnika su izgubili živote dok je 47 njih dobilo lakše ili teže povrede.

Preostali, upalih, neobrijanih obraza danas pitaju ima li neko da im pomogne.

„Od odlaska Janka Vučinića možemo konstatovati da sindikalci u Crnoj Gori ne postoje”, smatra Arsenije Lalatović odbornik PzP–a i DF-a u lokalnom parlamentu.

Pero Kadović radnik koji nakon odlaska Vučinića predvodi sindikat Željezare ne bi se složio sa tom konstatacijom makar što se tiče njega i Željezare i kaže da je sindikat uradio sve što je u njihovoj moći da zaštite radnike. Ipak, glavna inspektorka rada u Crnoj Gori Angelina Međedović na saslušanju pred skupštinskim Odborom za zdravstvo 2. marta ove godine kazala je da ta inspekcija nije obraćala pažnju na kompaniju Toščelik, jer nije bilo inicijative od strane sindikata.

,,Vladalo je mišljenje da je to kompanija koja redovno isplaćuje primanja zaposlenima, kao i naknade za prekovremeni rad”, istakla je tada Međedović.

,,Ovih dana ćemo i njoj i javnosti Crne Gore dati na uvid sve naše dopise koje smo za ove tri godine uputili inspekcijama, Vladi i ministarstvima u kojima smo ukazivali na nepodnošljivo stanje za radnike u Toščeliku. I niko ništa nije preduzeo. Pa neka javnost odluči ko je jači: turski investitor ili država”, ogorčen je Kadović.

A Vlada je skrckala 15 miliona eura, bijednu sumu za koju su poklonili nekadašnji gigant, a da pri tom nijesu potpisali sa novim vlasnikom niti jedan papir na koji bi se Kadović i livci mogli pozvati.

Odnos službenika Vlade prema problemu demonstrirao je na pomenutom sastanku Odbora za zdravstvo tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković hrabro izjavivši da je ,,Crna Gora prepoznata kao država koja u regionu najbolje štiti prava radnika, kao i da ima najbolje radno zakonodavstvo”.

,,Više puta sam razgovarao sa sadašnjim i bivšim radnicima Željezare. Radnici su više puta iskazivali zadovoljstvo trenutnim vlasnikom Željezare, kompanijom Toščelik. S druge strane, uvijek smo nailazili na spremnost vlasnika kompanije da izađu u susret radnicima”, reče tada Bošković.

Nade koju su radnici polagali u novu ministarku rada i socijalnog staranja Zoricu Kovačević raspršene su kada je 13. maja ove godine posjetila Nikšić ne da bi razgovarala sa radnicima iz Željezare, već da bi penzionere Nikšića upoznala sa prednostima članstva u NATO savezu.

I radnicima sada ostaje pitanje: kako povratiti dostojanstvo.

Nego, možda najstrašniji dio priče oko Željezare je spremnost mladih Nikšićana da, i pored svih iskustava njihovih sugrađana, i dalje stoje u redu za posao u ovoj fabrici.

„Ekonomski osiromašeni čovjek sa strahom za egzistenciju prinuđen je često da guta ponos i da se ponižava zarad biološkog opstanka”, kaže Lalatović.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo