Povežite se sa nama

OKO NAS

AFERA OKO KVALITETA VODE U ULCINJU: Ostao gorak ukus

Objavljeno prije

na

Tek od srijede Ulcinjani su odahnuli. Rezultati analize vode, koja je urađena u Institutu za javno zdravlje, pokazali su da je ona ispravna za piće. Direktor Javnog preduzeća ,,Vodovod i kanalizacija” Fehim Avdiu još se ne može čudom načuditi. ,,Čemu tolika zbrka oko navodne neispravnosti vode za piće u Ulcinju kada mi u ovom periodu imamo vodu samo sa lokalnih izvorišta Salč, Mila i Kaliman, a čiji je kvalitet uvijek bio odličan”, rekao je on za Monitor.

Prema njegovim riječima, pravilo je da se tokom zime analize vode vrše tri puta mjesečno, a tokom ljeta svake sedmice. ,,Inače, već četiri mjeseca ne uzimamo vodu sa izvorišta Lisna Bori, na rijeci Bojani, zbog visokih troškova struje za rad pumpi”, kaže Avdiu.

Iz ulcinjskog Doma zdravlja je saopšteno da je epidemiološka situacija u Ulcinju stabilna i da nema znakova koji bi ukazivali na pojavu bilo kakvih oboljenja izazvanih korišćenjem neispravne vode. Na ovaj način okončana je nevesela epizoda koja je na početku ove sedmice prodrmala ulcinjsku čaršiju donoseći korist samo prodavcima koji su se oslobodili svih zaliha flaširane vode u svojim radnjama i magacinima.

Nekoliko vlasnika radnji u gradu požalilo se ranije da ne mogu da dobiju sanitarnu saglasnost i dozvolu za rad zbog nalaza iz Doma zdravlja u Baru u kojima piše da voda nije ispravna za piće. U rezultatima mikrobiološke analize iz uzorka u lokalu u centru grada, uzetom početkom mjeseca, navodi se da su u 100ml vode pronađene koliformne bakterije u ukupnoj količini od 9,2 i streptokoke fekalnog porijekla.

Ostaje sada da se utvrdi što je pravi razlog ove kratkotrajne afere: da li je to dotrajalost vodovodne mreže, lošiji kvalitet vode na izvorima ili pak različite metode institucija koje mjere kvalitet vode. A to je nužno što prije učiniti, ne samo zbog zdravlja žitelja ove opštine, već i gostiju koji u Ulcinj dolaze. Ovakve glasine se veoma brzo šire i negativno se odražavaju na imidž destinacije.

Činjenica je takođe da izvorišta na Bojani, odakle grad dobija ljeti najviše vode, nemaju već godinama upotrebnu dozvolu. Ako se zna da je kvalitet vode u toj rijeci drastično pogoršan u posljednje vrijeme, onda je tako nešto logično.

No, u međuvremenu je Ulcinj priključen na regionalni vodovod čiji je kvalitet vode odličan. Zbog korišćenja i te mogućnosti, prošle sezone, prvi put, čak i u avgustu kada je na ulcinjskoj rivijeri boravilo više od 100 hiljada gostiju, nije bilo problema sa vodosnadbijevanjem.

Iz Javnog preduzeća ,,Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” insistriraju da ova opština uzima više vode, a da se to obavlja i u zimskom periodu. No, za sada se tome protive iz lokalnog preduzeća, jer je, kako napominju, cijena dovođenja vode sa lokalnih izvora do krajnjih korisnika znatno jeftinija nego iz regionalnog vodovoda.

U Vladi Crne Gore smatraju da je takvo ponašanje štetno. ,,Pojedina lokalna vodovodna preduzeća, umjesto da preuzimaju vodu iz regionalnog vodovoda, koja je najvećeg kvaliteta, i dalje koriste svoja lokalna izvorišta koja u ljetnjem periodu zaslanjuju i čija voda nije za piće. Ovakav odnos opština i njihovih vodovodnih preduzeća ugrožava ne samo poslovanje Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, već predstavlja i rizik u smislu dugoročnog kvalitetnog održavanja i funkcionalne ispravnosti cijelog vodovodnog sistema na Crnogorskom primorju”, navodi se u informaciji koju je nedavno usvojio kabinet premijera Mila Đukanovića.

Prema podacima NVO „Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretmana i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”, cijena kubika vode za domaćinstva u Ulcinju je najniža na Crnogorskom primorju i u ljetnjoj tarifi iznosi 0,77 eura plus 7 odsto poreza na dodatu vrijednost, a u zimskoj 0,67 €/m3 plus 7 odsto PDV. To znači da je ona dva puta jeftinija od cijene koja se plaća u Budvi i Kotoru.

Međutim, jedan od najvećih problema u Ulcinju je tzv. gubitak vode na mreži koji nastaje zbog njezine starosti od preko 30 godina, a koje su uz to azbestne, kao i nelegalnih priključaka. Analiza koju su uradili njemački eksperti pokazala je da se u Ulcinju naplati tek šestina vode koja sa lokalnih izvorišta ulazi u vodovodni sistem!Tačnije, da gubici na vodovodnoj mreži iznose nevjerovatnih 625 odsto!? Prema njihovoj računici, sa okolnih izvorišta u vodovodni sistem opštine ulazi godišnje 8,1, a od toga se samo 1,3 miliona kubika vode fakturiše. Do sada se špekulisalo da se gubici na vodovodnoj mreži kreću oko 60 odsto, no, precizni Njemci su saopštili da je to čak 10 puta više!?

Svi ovi podaci snažno nameću potrebu hitne rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u gradu koja se treba realizovati po projektu njemačke KfW banke u iznosu od preko 20 miliona eura. Ali, zbog nerazumnih političkih nadgornjavanja u vladajućoj koaliciji, početak realizacije te investicije se već mjesecima odlaže. Nevjerovatna je ta indolentnost ako se zna da bi to bilo najveće ulaganje u Ulcinju, preduslov za valorizaciju najvećeg razvojnog resursa na Jadranu, Velike plaže, te sanaciju nekada prekrasnog kanala Port Milena, koji je postao ekološka bomba te opštine. I koja već dramatično brzo zagađuje čitavo ulcinjsko priobalje.

Još čudnije je sve to ako se zna da je Ulcinj grad u kojem je istorijski postojao kult vode. Geografija je naprosto takva: grad leži na vodi. S tri strane opkoljen je morem i rijekom Bojanom, a tu su i Šasko jezero, kanali, nebrojeno mnogo izvora. Prvi zaštitnik tog grada bio je Bindus, ilirski bog vode i mora, čiji je lik isklesan na južnom bedemu Starog grada.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo