Povežite se sa nama

FOKUS

POZADINA SUKOBA ZATVORENIKA I STRAŽARA U ZIKS-U: Rat klanova za kontrolu tajne službe ?

Objavljeno prije

na

O sukobu zatvorenika i čuvara koji se dogodio prošle srijede, 14. januara, unutar Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Spuž (ZIKS) za sada se zna samo onoliko koliko su javnost o tome obavijestili uprava zatvora i anonimni osuđenici u medijskim prilozima. Nedovoljno.

O višesatnom obračunu u ZIKS-u čiji je rezultat – sedam povrijeđenih, nadležne institucije još nijesu rekle ništa, izuzev čuvenog – ,,istraga je u toku”. Izvjesno je tek da su nakon incidenta u Klinički centar Crne Gore primljena dva osuđenika i pet zatvorskih čuvara, od kojih je jedan, Ivan Popović, privremeno zadržan u KCCG zbog težih ozljeda. Nakon sukoba sedam osuđenika prebačeno je u bjelopoljski zatvor, a pet u samice.

Porodice nekih osuđenika sumnjaju da se nakon što je sukob zaustavljen policija brutalno obračunala sa zatvorenicima, te da se broj povrijeđenih u međuvremenu povećao. Sumnje porodica pojačava odbijanje uprave ZIKS-a da im dozvoli da ih posjete i uvjere se da su dobro, što u zatvoru objašnjavaju tek disciplinskom mjerom zbog incidenta. ,,Službenici biju osuđenike koji su u ćelijama i svuda okolo je krv”, saopštio je jedan od zatvorenika Vijestima.

Prema zvaničnoj verziji uprave ZIKS-a incident se dogodio u krugu za šetnju gdje se 30 zatvorenika nedozvoljeno okupilo. Mediji su objavili da su se zatvorenici tu našli u znak protesta zbog rasporeda u paviljonima. Nekoliko osuđenika navodno tražilo je od stražara da iz ,,njihovog” paviljona premjeste jednog od zatvorenika koji im nije bio po volji. Kada im je saopšteno da oni o tome ne mogu pregovarati, zatvorenici su počeli da prijete stražarima, da bi ih konačni i fizički napali.

U medijima se kao jedan od vinovnika napada na stražare navodi osuđenik Goran Vukčević, koji se na jednom od snimaka sa kamera ZIKS-a navodno vidi i kako čupa i lomi jednu od kamera. Sadržaj snimaka nije dostupan javnosti, niti su nadležni o tome govorili.

Vukčević je bio jedan od glavnih vođa štrajka zatvorenika u ZIKS-u u februaru 2012. godine. Nad nekima od njih je, prema pisanju medija, tada zatvorska policija sprovodila torturu i oni su nakon prebijanja, a među njima i Vukčević, bili prebačeni u zatvor u Bijelom Polju.

,,Grupa od trideset zatvorenika nije poštovala pravilnik o kućnom redu, a potom je i odbila naređenje zatvorskih policajaca. Pojedini zatvorenici su fizički nasrnuli na četvoricu službenika. Prilikom napada, zatvorenici su koristili i tvrde predmete koje su kao dio inventara skinuli sa sportskih terena “, navodi se u saopštenju uprave ZIKS-a koje je potpisao direktor zatvora Miljan Perović. On je demantovao pisanje medija da su zatvorenici čak držali jednog čuvara kao taoca.

,,Takođe je važno istaći da je incident riješen sa redovno i vanredno angažovanim jedinicama zatvorske policije, te da u kompleks ZIKS-a nijesu ušli pripadnici drugih bezbjednosnih službi, jer za tim ovom prilikom nije bilo potrebe “, zaključuje Perović u saopštenju.

To što je za direktora ZIKS-a važno istaći da je pobunu zatvorenika zaustavio bez pomoći spolja, ide u prilog tvrdnjama Monitorovih izvora da je incident u spuškom zatvoru izrežiran upravo kako bi se Perović, koji se pominjao kao glavni kandidat za direktora ANB, diskreditovao za tu poziciju.

,,U pozadini incidenta su sukobi klanova, Mojkovac protiv Granda, oko kontrole ANB, kao i prijevremeno penzionisanje pojedinih funkcionera službe, poput Zorana Lazovića i Duška Golubovića. Grandovci su pobunili krimose kako bi dikreditovali Perovića da dođe na čelo ANB. Pravi rat je oko tajne policije”, kaže za Monitor dobro upućeni funkcioner koji je insistirao na anonimnosti.

Lazović i Golubović su visoki funkcioneri koji su u javnosti dovođeni u vezu sa brojnim aferama, od svadbe Safeta Kalića preko ličnog bogaćenja čije je porijeklo nejasno. Mediji su pisali da dvojica visokih ANB funkcionera nijesu navodno prihvatili 2012. godine savjete s vrha da se prijevremeno poenzionišu zbog tih afera. Izmjenama zakona Vlada je sada naložila prijevremeno penzionisanje pojedinih službenika ANB-a, što bi trebalo da krene od marta ove godine.

Golubović i Lazović su kadrovi navodno bliski bivšem ministru inostranih poslova Milanu Roćenu koji se u javnosti povezuje sa tzv. klanom Grand.

Monitor je već pisao da brojni izvori tvrde da u vladajućoj partiji postoje dva klana, koncentrisana oko različitih unosnih poslova. Jedan, mojkovački, povezuje se sa poslom sa cigaretama, i njega navodno vode bivši šef policije Veselin Veljović i ministar pravde Duško Marković, dok se drugi, čija se moć navodno bazira na ogromnom novcu od građevinskih poslova, povezuje sa bivšim i aktuelnim ministrom inostranih poslova Roćenom i Igorom Lukšićem. Opozicija je Roćena svojevremeno optuživala da kontroliše dio bezbjednosnih službi proruski orijentisanih operativaca, čiji je jedan od zadataka bio da prisluškuju opoziciju i ambasadore. Roćen je to demantovao. Upravo su, navodno, neki od tih aenbeovaca nezadovoljni aktuelnom tendencijom premijera da na ključna mjesta u službi postavlja službenike koji se povezuju za Markovićem i Veljovićem. Favorit Grandovaca na čelo ANB navodno je, prema izvorima Monitora, Željko Stamatović, konzul Crne Gore u Frankfurtu.

Veljović je nakon dvogodišnjeg boravka u kabinetu Filipa Vujanovića gdje je radio kao savjetnik, naprasno vraćen u vrh bezbjednosnih službi. U međuvremenu, Đukanović je smijenio i šefa ANB Bora Vučinića koji je prema medijima bio bliži klanu Grand, njega bi sada navodno trebalo da zamijeni Perović. Jača i posao koji navodno kontroliše taj klan. Kompanija koja stoji iza nekada ilegalne fabrike cigareta u Mojkovcu sada se pojavljuje kao potencijalni kupac Novog duvanskog.

Nebojša Medojević , član skupštinskog Odbora za bezbjednost za Monitor takođe kaže da je u pozadini incidenta najvjerovatnije sukob klanova i pokušaj da se diskredituje suprotstavljeni kandidat. ,,Smjena Vučinića je otvorila najosjetljivije pitanje u Crnoj Gori – ko će biti novi šef službe? Sigurno da će Mojkovački klan i ekipa iz Granda uraditi sve da njihov čovjek dođe na to mjesto i ovih dana možemo očekivati čitav niz akcija sa ciljem da se kompromituje kandidat suparnika”, tvrdi on za Monitor . ,,Oba klana kontrolišu veliki broj operativaca ANB i policije, kao i kriminalaca saradnika službi, što olakšava režiju incidenta poput ovog u Spužu”, kaže Medojević.

Naši sagovornici upućeni funkcionisanje ZIKS-a sumnjaju u zvaničnu verziju događaja. ,,Mnogo toga ne štima u zvaničnom objašnjenju incidenta. Kao povod sukoba navodi se zahtjev zatvorenika da se jedan osuđenik izmjesti. U praksi, to se nikada ne traži od stražara. Zatvorenici, ako im se neko ne dopada, to mu daju do znanja i on sam traži premještaj. Da ne govorim o tome da se nekako ‘desilo’ da 30 zatvorenika bude istovremeno na jednom mjestu. Kako? Kakva je to bezbjednosna procjena?”, kaže Monitorov izvor koji zna kako funkcioniše ZIKS iznutra. I on vjeruje da je incident izrežiran.

Da pojedini zatvorenici u ZIKS-u, koji se povezuju sa službama ili vrhom vlasti, imaju privilegovani status, opšte je mjesto. Udobne ćelije, otpusti, svadbe u ZIKS-u, samo su dio tih privilegija. Monitor je pisao o posebnom tretmanu Duška Šarića, brata Darka Šarića optuženog da rukovodi najmoćnijim narko klanom ovdje i šire. To nijesu jedini ustupci zatvorenicima. Evropska komisija je u prethodnim izvještajima o napretku konstatovala neuobičajeno veliki broj amnestiranih zatvorenika od strane Vujanovića.

Pobuna u ZIKS-u iz 2012. godine okončana je ustupkom Duška Markovića zatvorenicima da Komisija za uslovni otpust neće kao otežavajuću okolnost uzimati to što se protiv nekog vodi novi krivični postupak, a nije okončan pravosnažnom odlukom suda

Posljednji mjeseci obilježeni su sve učestalijim demonstracijama narasle moći kriminalnih klanova nad institucijama, od obračuna pred očima policajaca do nerazriješenih napada na policijske funkcionere. Dritan Abazović iz Građanskog pokreta ocijenio je nedavno da je Crnoj Gori neophodna Sablja, akcija koja je u Srbiji nakon pada Miloševića pokrenuta kao obračun sa moćnim organizovanim kriminalom sraslim sa državom. ,,Demontaža ovakavih režima, koji su srastali sa ljudima iz kriminalnog miljea, skoro da je nemoguća bez učestalih obračuna. Nadam se da stvar neće potpuno izmaći kontroli”, kazao je .

Strah od otkazivanja poslušnosti u vlastitim redovima u odlučujućem času, je razlog zbog kog se Đukanović okružuje odanim vojnicima. Od novog šefa ANB očekuje da kontroliše podzemlje, ojačano zahvaljujući saradnji sa vrhom vlasti. Zatvorenici van kontrole za Perovića sigurno u tom smislu – nijesu plus. I pogodno su tlo za njegovu diskreditaciju.

,,Đukanoviću je sve teže da balansira između pritisaka NATO i Zapada da refromiše ANB i straha od reakcije njegovih ljudi koje treba da pusti niz vodu. Svjestan je da se radi o veoma opasnim svjedocima koji sada iza sebe imaju i brojnu vojsku iz kriminalnih klanova”, kaže Medojević.

Nova predstava se očekuje.

OMBUDSMAN: Ne možemo dati mišljenje o incidentu

Monitor je od ombudsmana Šućka Bakovića tražio odgovor – da li je bilo torture u ZIKS-u. Iz kancelarije zaštitnika saopštili su da su predstavnici te institucije razgovarali sa deset zatvorenika i pet stražara ZIKS-a, kao i sedam zatvorenika koji su prebačeni u bjelopoljski zatvor zbog sukoba u Spužu, ali da o svojim saznanjima o incidentu ne mogu javno još govoriti. ,,S obzirom na to da je ispitni postupak u toku, Zaštitnik do okončanja ovog postupka ne može dati mišljenje o tome da li je došlo do mučenja ili drugog oblika surovog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja”, navodi se u odgovoru ombudsmana našem nedjeljniku. Monitor se istim pitanjima obratio i Ministarstvu pravde, ali odgovor od njih nije stigao do zaključenja ovog broja.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera briketi će, izvjesno, epilog imati u sudnici. To ne znači da se stavlja tačka na dugogodišnje pustošenje jednog od (nekada) najprepoznatljivijih privrednih brendova Crna Gore

 

Dvije godine i dva mjeseca nakon što su, u julu 2022., po nalogu SDT-a, privedeni na saslušanje a potom i zadržani u pritvoru do jeseni te godine,  podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih članova odbora direktora Plantaža AD: Veselina Vukotića (predsjednik borda 2006 -2020.), Boža Mihailovića, Dušana Perovića, Anice Hajduković (nije joj određen pritvor), Đorđija Rajkovića i Seada Šahmanovića. S njima, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, optužena je i  dugogodišnja izvršna direktorica kompanije Verica Maraš (od 2008. do 2020.). Ona je, u istoj akciji SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja privedena u avgustu 2022. godine, a iz pritvora je izašla otprilike kada i njene kolega iz nekadašnjeg Odbora direktora.

Optuženi su, prema optužnici, navodno krivično djelo počinili od decembra 2019. do aprila 2020. godine, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. „Optuženi nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja, sa privrednim društvom OMP-Engineering DOO, pa su mu tako, usljed djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom (Plantaže AD – primjedba Monitora) nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura”, zaključio je specijalni tužilac navodeću da je za to krivično djelo zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora.

Afera briketi počinje u novembru 2009., kada su Plantaže objavile poziv za prikupljanje ponuda „u cilju rješavanja problema otpadnih sirovina i otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje, a posebno otpada koji se javlja orezivanjem vinove loze i stabala“. Tražio se investitor koji će da izgradi fabriku i kupi opremu za prizvodnju briketa od vinove loze. I da garantuje plasman gotovih proizvoda. Na Plantažama je bilo da obezbijede sirovinu za proizvodnju, minimalno 10 hiljada tona sirovine (lozove orezine) godišnje.

U posao se ušlo sa kompanijom OMP, novoosnovanom firmom iz Podgorice koju su formirali: Oleg Obradović (30 odsto vlasništva), Miodrag Ivanović (30 odsto), Predrag Bošković (30 odsto) i pravno lice Consulting Company doo Zenica (10 odsto vlasništva).Naručena je studija izvodljivosti. Taj dokument je izradio Željko Cumbe, samostalni konsultant i ekspert za bio masu ali i vlasnik Consulting Company koja u OMP ima 10 odsto vlasništva. Po njegovoj analizi, posao obećava decenijski profit reda veličine od dva miliona eura pa naviše. Plantaže i OMP, 20. septembra 2010, osnivaju zajedničko preduzeće – Plant OMP. Fabrika  je izgrađena, kupljena je i montirana oprema za proizvodnju, a nakon toga se ispostavilo da fabrika ne može da radi. Isporučena oprema nije adekvatna za preradu lozove orezine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Nepisano je pravilo: tamo gdje imate višak otpadnih voda – fali one podesne za piće. Podgoričani su već navikli da, s proljeća i jeseni, poslije svake obilne kiše ne koriste za piće vodu sa izvorišta Mareza.

Ovog ljeta imali smo ozbiljnije probleme. Mještani naselja Kuće Rakića bili su bez vode više od dva mjeseca. A jednom, kada je voda potekla iz česama skoro 250 domaćinstava u tom naselju, bila je ofarbana u plavo. Do danas se ne zna zašto.

Nakon njihovih protesta i blokade saobraćajnice između Podgorice i Tuzi, iz Vodovoda su se dosjetili: gasiće vodu dijelu Podgorice, svake večeri istom naselju (!?), da bi je obezbijedili za Kuće Rakića. Par dana/noći kasnije problem je ipak riješen na elegantniji način – djelimičnom preraspodjelom vode iz vodovodnog sistema opštine Tuzi.

Višak neprečišćenih otpadnih voda i manjak vode za piće imaju zajednički uzrok. Širenje Podgorice i po vertikali (u visinu) i po horizontali, često na divlje, bez planiranja i projektovanja, nije ispraćen adekvatnim razvojem infrastrukture. Neplanska gradnja dovela je do toga da postojeći kapaciteti infrastrukture jednostavno nijesu dovoljni da zadovolje potrebe svih stanovnika Glavnog grada. Starih i novih.

Zato ljetošnje incidente ne treba posmatrati kao izuzetak, već najavu ozbiljnih infrastrukturnih problema koji nas čekaju u skoroj budućnosti.  Ne samo u Zetskoj dolini.

Prvi put nakon što je Regionalni vodovod pušten u rad, nedostatak vode osjetio se i na crnogorskom primorju (u dijelu koji se vodom napaja sa izvorišta Bolje sestre u Skadarskom jezeru).

Tako se Petrovac, u špicu turističke sezone, suočio sa višednevnim restrikcijama vode u poslijepodnevnim i večernjim časovima. „Takva situacija je izazvala značajne negativne posljedice i nezadovoljstvo turista uključujući brojne otkaze rezervacija i potencijalnu štetu za lokalni turizam. Restrikcije u snabdijevanju vodom koje su uvedene bez najave, navodno zbog dugotrajne suše i povećane potrošnje tokom ljetnjih meseci, su doprinjele da  trenutna situacija u hotelima i ostalim smještajnim kapacitetima postaje neprihvatljiva i haotična. Ove restrikcije se najčešće manifestuju kroz redukcije u snabdijevanju vodom, smanjeni pritisak i povremena isključenja i to u periodu kad je najpotrebnija, odnosno u popodnevnim satima do ponoći”, navodi se u zajedničkom saopštenju hotelijera sa tog dijela budvanske rivijere.

Iz opštine Budva nijesu se oglašavali.  Em nije imao ko (kriza lokalne vlasti i ponavlajnje proljetošnjih, vanrednih, ozbora), a i ti što su mogli imali su prečih briga. Jedna od njih: smeće je ove godine, prvi put nakon devastirajućih devedesetih prošlog vijeka, zatrpalo budvanske ulice.

„Prepuni kontejneri, smeće odloženo gdje mu nije mjesto, nesnosan smrad koji se svuda širi – slika je Budve ovoga ljeta“, piše sredinom avgusta dopisnik ND Vijesti Vuk Lajović. „Uprkos borbi Komunalnog preduzeća, opšti utisak je da grad nikada nije bio prljaviji“. Fotografije iz turističke prijestonice takve su da ih ne treba opisivati.

Od upućenih smo čuli da Budvi, i ne samo njoj, nedostaju komunalni radnici, kontejneri, vozila za odvoz smeća ali i dobre navike domaćih stanovnika i mnogobrojnih gostiju kada je u pitanju tretman otpada.

Sa viškom smeća borili su se i stanovnici Glavnog grada. Jednako na periferiji i u novim naseljima, elitnim makar po cijeni kvadratnog metra stambenog i poslovnog prostora. Uz koji nije obezbijeđeno dovoljno prostora za odlaganje smeća. Mediji su više pažnje poklanjali drugima, pa smo imali priliku da pratimo kako su stanovnici Siti kvarta porušili smećem zatrpana kontejnerska ostrva u svom naselju. Ideja im je bila da se na taj način oslobode nagomilanog smeća i sebi obezbijede kvalitetnije uslove života. Dobili su – divlje deponije (vidi fotografije).

Tretman smeća u Nikšiću postao je tema političkih rasprava. Glasnogovornici bivših i sadašnjih lokalnih vlasti sporili su se da li se smeće sa gradskih ulica odlaže/deponuje (DPS) ili samo pretovara (Demokrate) u halama Željezare. Uglavnom, zbog tradicionalnog požara na deponiji Mislov do, komunalci smeće iz Nikšića odvoze na deponiju u Podgoricu. To dodatno košta. Dok ima mjesta na Ćemovskom polju.

Ko nema kud sa otpadom, poput opštine Rožaje, deponuje ga na divlju deponiju i pali. Što ne izgori, završi u Ibru. Koji je baš ovih dana – presušio u dijelu toka od Rožaja prema granici sa Srbijom.

Sredinom avgusta mještani nikšićkih naselja Straševina i Kličevo blokirali su put Nikšić- Podgorica kod tunela Budoš, zahtijevajući da se izmjesti otpad (grit iz brodogradilišta u Bokokotrskom zalivu) ilegalno deponovan na privatnim i državnim parcelama u njihovim naseljima. Otpad , navodno, nije otrovan ali će, prema dogovoru sa lokalnim vlastima, on ipak biti premješten na neko drugo mjesto.

I najnovija priča dolazi sa periferije Nikšića. Iz NVO Zagrad Montenegro tvrde da je u Župi, u mjestu Bunić, sredinom nedjelje zakopano više od 50 uginulih krava „sa neke farme u Nikšiću ili Danilovgradu“. Lokacija na kojoj su zakopane uginule životinje nalazi se pored lokalnog puta, na stotinjak metara od Liverovićekog jezera. Mještani ne znaju ko je to uradio i da li je taj neko imao bilo čiju dozvolu za ovaj, čini se ilegalan, posao.

Konačno, ljetošnji raspad elektroenergetskog sistema u Crnoj Gori, doduše kratkotrajan, upozorava da je i ovaj dio infrastrukture možda već preopterećen, nedovoljno dobro održavan ili i jedno i drugo. Još kada se, uz konstantan rast potrošnje, prenosna i distributivna mreža  dodatno opterete energijom iz sve brojnijih solarnih elektrana koje se grade ili, za sada, samo najavljuju, cio sistem bi se mogao naći u velikim problemima. Platiće – potrošači.

Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta. Očigledno je da je obim problema mnogo veći. Zato i sredstva koja možemo obezbijediti, ili ih već imamo na čekanju, treba promišljeno rasporediti prema listi prioriteta koju bi, opet, neko trebao da utvrdi. A da mu mi ostali vjerujemo. Puštanje u rad kolektora ili sanitarne kade (deponije) nije ni izbliza tako atraktivno kao što je presijecanje trake na autoputu, ali može biti jednako korisno. Ponegdje i korisnije.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Ove političke jeseni, kada je u pitanju politička promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference.  Nekadašnja Đukanovićeva i Markovićeva  partija, Demokratska partija socijalista,  kao nosioca svoje liste odredila  je doktora  Nermina Abdića koji radi na Klinici za Ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Crne Gore. Abdić je Član je Opštinskog i Izvršnog odbora DPS Podgorica, kao i izvršni sekretar Odbora DPS Glavnog grada.  Lider DPS-a Danijel Živković predstavio ga je kao “omiljenog ljekara” i  “podgoričkog komšiju”.

I nosilac liste novoformirane partije bivših ministara u Vladi Dritana Abazovića, Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića je ljekar. Tu listu predvodi doktor Vuk Kadić  aktuelni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje. Nerijetko se, recimo,  u kampanji PES-a naglašava da su Injac i Mujović i univerzitetski profesori. Jelena Borovinić Bojović je ljekarka i bivša ministarka zdravlja.

No, iako se kao nosioci lista biraju profili po modelu omiljenih stručnjaka  i komšija, kampanju uglavnom vode iskusni političari, lideri partija  i vlastodršci. Reklama je jedno, život drugo.

Na predstavljanju liste DPS-a govorio je  i bivši višedecenijski vođa Milo Đukanović.  Duško Marković je  na posterima pored Ilije Mugoše. A neke od lista nose nazive visokih državnih funkcionera, koja služe samo za predizbornu kampanju. Poput recimo liste Pokreta za Podgoricu, URA i PzP, čiji je nosilac Luka Rakčević, ali koja u nazivu ima ime predsjednika države Jakova Milatovića. Ili recimo liste PES-a i Demokrata, koja nosi naziv Mujovića. Na  zajedničkoj listi PES-a i Demokrata nalazi se  čak pet ministara,

“Ako predsjednik države, ako ministar, na kraju krajeva, funkcioner izvršne vlasti, ne planira da bude dio gradskih vlasti, na taj način dovodi u zabludu birače prosto pogrešan utisak da će se neko odreći državne funkcije kako bi direktno učestvovao ili imao neku ulogu u lokalnoj vlasti”, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju.

Ima i lista koje, poput Preokreta Srđana Perića, kampanju vode u smjeru vraćanja moći akumulirane u partijama građaninu. “Na našoj listi su ljudi koji nisu toliko poznati u medijima, već u svojoj profesiji. Politika se pretvara u golu grabež i stvaranje interesnih grupa. Potrebno je da vratimo političku kulturu”, ocijenio je Perić.

Ima i onih “tradicionalnih” modela, gdje su nosioci lista odbornici, poslanici i lideri partija. Listu Evropskog saveza tako predvodi poslanik SD Boris Mugoša. Bivši ministar pravde Andrej Milović na čelu je liste  svoje novoformirne partije. Nosilac liste Bošnjačke stranke je Edin Tuzović, predsjednik Opštinskog odbora te stranke u Podgorici.  Luka Rakčević je dugogodišnji odbornik u podgoričkom parlamentu i doskorašnji  zamjenik gradonačelnice Glavnog grada.

Uglavnom biće gužva. I biće obećanja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo