Povežite se sa nama

DRUŠTVO

(NE)ODGOVORNOST DRŽAVNIH FUNKCIONERA: Ostavka kao podvig

Objavljeno prije

10 godina

na

sanja-vlahovic

Gotovo da ne prođe ni jedna radna sedmica da u Crnoj Gori neki državni funkcioner ne bude pozvan da podnese ostavku. A dešava se da prođu i godine bez vijesti da se neko odrekao funkcije.

Kada ih pak podnesu, to je najčešće kad zahtjev dođe od neke više sile. U prevodu: kad se mora. Takav je slučaj sa nedavnom ostavkom sefa ANB-a Bora Vučinića, koja je uslijedila nakon razgovora sa premijerom Milom Đukanovićem. U protivnom, ostavke uglavnom ne daju živi.

Najsvježiji je slučaj ministarke nauke Sanje Vlahović. Ne samo da se ministarka oglušila o zahtjeve iz civilnog sektora i opozicije da podnese ostavku zbog utemeljenih optužbi da je krivotvorila naučni rad, nego nije podlegla ni pozivima iz inostranstva.

Direktor Međunarodnog centra za istraživanje turizma i ugostiteljstva (ICTHR) iz Velike Britanije, profesor Dimitrios Buhalis pozvao je nedavno ministarku Vlahović da zbog toga što je doslovno prepisala dio njegovog istraživanja, kako je rekao, podnese ostavku. Ministrica kaže da neće jer poštuje akademske procedure univerziteta Mediteran koji je taj rad vrednovao. A po njima ne postoji pravni osnov da se ministar uhvaćen u plagijatu sankcioniše. Kraj priče.

Ministra rada i socijalnog staranja Predraga Boškovića protekle sedmice radnici i invalidi rada sa sjevera su po ko zna koji put pozvali da podnese ostavku. On odgovara da je neće podnijeti jer ne vidi ni trunku svoje odgovornosti: ,,Mislim da je sve ovo što radim u domenu socijalne i dječije zaštite, na dobrobit svih građana Crne Gore”. Za sada dobrobit osjeća jedino ministar. Radnici propalih preduzeća iz Rožaja i Bijelog Polja su konstatovali da ministar Bošković ima namjeru da pokaže da je iznad naroda i sirotinje i da mu niko ne može ništa. Očigledno.

Ni ministar policije Raško Konjević ne pomišlja da se povuče. I pored eskalacije nasilja po crnogorskim gradovima i nerazriješenih ubistava. On, međutim, ima bolju strategiju – pravi uviđaje i mudro ćuti.

Ostavku su tokom 2014. više puta tražili i ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću, zbog netransparentnog rada i manipulacija podacima iz poljoprivrede. Ivanoviću to nije palo na pamet da uradi ni kada je optužen da je poslovno povezan sa narkobosom Darkom Šarićem.

Prije lokalnih izbora u Podgorici opozicija je tražila da ministar prosvjete Slavoljub Stijepović, zbog toga što je kandidat za gradonačelnika, podnese ostavku na ministarsku funkciju. Naveli su da je to uslov za fer kampanju u glavnom gradu i eliminisanje mogućih zloupotreba državnih resursa. Stijepović je priznao da ide na sigurno. Kazao je da neće raditi dva posla, a da će ostavku podnijeti u slučaju da DPS pobijedi na lokalnim izborima. Nije htio da ostane bez sigurnog posla. I kad je postao gradonačelnik, Stijepović nije žurio da se rastane sa ministarskom foteljom. Iako je za gradonačelnika imenovan 6. oktobra, ostavku na ministarsku funkciju je podnio tek u novembru.

Otkako su početkom marta inspektori za organizovani kriminal upali u kancelariju gradonačelnika Budve Lazara Rađenovića, opozicija ga nagovara da podnese ostavku. Opominju ga da je njemački predsjednik zbog 500 eura podnio ostavku, a australijski premijer zbog flaše vina koju je dobio na poklon. Rađenović koji se sumnjiči za milionsku pronevjeru u aferi Košljun, neće ni da čuje. Nakon što se u maju vratio iz dvomjesečnog pritvora, kazao je da neće podnijeti ostavku, već da će nastaviti gdje je stao: ,,Imam obavezu da istrajem na svim započetim projektima koji će potvrditi da je Budva centar koji se nezaustavljivo razvija i da njome upravljaju stručni i moralni, pravno čisti ljudi”, poručio je Rađenović nakon što se vratio iz Spuža.

Nakon podgoričkih izbora, tokom višemjesečne agonije oko formiranja vlasti, Dritan Abazović i Mladen Bojanić mjesecima su prozivali predsjednika stranke Darka Pajovića da podnese ostavku. Na kraju su morali napustiti Pozitivnu.

Rekorder u ostavkama je Dragan Bogojević, nosilac SDP-Pozitivna liste na izborima u Podgorici. On je, dok su se lomila koplja oko formiranja vlasti u glavnom gradu, podnio ostavku na sve moguće funkcije. Što mu je bilo, do danas nije utvrđeno.

Nepoznanica je ostala i to zašto se Duško Bjelica jesenas, prije isteka mandata, povukao sa funkcije dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću. Valjda da kao predsjednik Upravnog odbora UCG pojača napore u spašavanju državnog univerziteta. Zbog tih napora, sredinom novembra, nakon smjene dekana Milivoja Radovića, kompletna uprava Ekonomskog fakulteta podnijela je ostavke.

I kad daju ostavke, funkcioneri se ovdje najčešće samo prebace u drugu fotelju.

Ove godine Skupština je ostala bez poslanika DPS-a Zorana Vukčevića koji je u ovom domu demokratije prijetio da će pojedinim opozicionim poslanicima kidati glavu. Vukčević je podnio ostavku jer je izabran za predsjednika Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda.

U junu je odjeknula informacija da se jedan crnogorski ministar konačno povukao. Ministar kulture Branislav-Đaga Mićunović napustio je ministarsku zarad ambasadorske fotelje u Beogradu. Znakovito je za brigu o kulturi da do danas novi ministar nije izabran. A još više to da ovaj resor privremeno vodi potpredsjednik Vlade, ministar pravde i bivši šef tajne policije Duško Marković. Marković je u septembru podnio ostavku na mjesto predsjednika Nacionalne komisije za praćenje sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pravda, kultura, kriminal, sve se može kad se hoće.

U martu je Andrej Nikolaidis, savjetnik Ranka Krivokapića za kulturu i slobodnu javnost, dao ostavku na tu funkciju. Mediji su pisali da je Nikolaidis ostavku podnio revoltiran zbog toga što je predsjednik Skupštine razgovarao sa osnivačem Monitora i Vijesti Miodragom Perovićem, izvršnom direktorkom Monitora Milkom Tadić-Mijović i direktorom ND Vijesti Željkom Ivanovićem. Nikolaidis je kazao da je jedini razlog za ostavku njegova ,,namjera da se napokon u potpunosti posvetim pisanju, čemu je moj javni angažman na mjestu savjetnika predugo predstavljao prepreku”. Od oktobra 2009.

Bilo je ostavki i iz revolta. Novak Adžić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu, je tokom junskih vrućina teško podnio Pobjedu. On je zbog ,,neosnovanih i nepoštenih napada” na Ranka Krivokapića i SDP podnio ostavku na članstvo u Odboru direktora ovog lista. Iz ,,principijelnih i moralnih razloga”.

Oslabljeni i razjedinjeni sindikalni pokret u Crnoj Gori ove godine pretrpio je još jedan udarac. Nakon dvodecenijskog sindikalnog pregalaštva ostavku je podnio predsjednik SSCG Danilo Popović. Ima onih koji sumnjaju da je ovo konačna odluka, jer je Popović i ranije podnosio ostavke pa bi se vraćao da se bori za ugrožena prava sve manjeg broja radnika. Iz Sindikata su ga ispratili riječima da je ,,sve nedaće i siromaštvo radnika i građana Crne Gore budno i iskreno propratio i dao svoj puni doprinos očito organizovanoj pljački društvenog bogatstva i privatizaciji privrede”. Popović je najavio da je uprkos ostavci i dalje spreman da da svoj doprinos sindikalnom djelovanju.

A šta se dešava kada neodgovornost kulminira i kada vrag odnese šalu. Nakon smrti novorođenčeta u bjelopoljskoj bolnici, ministar zdravlja Miodrag Radunović podnio je ostavku. Način na koji je postupio ministar u ostavci Miodrag Radunović treba da predstavlja primjer svima, pogotovo zaposlenima u državnoj upravi, da i nepostupanje predstavlja osnov za odgovornost, poručio je premijer Milo Đukanović.

Lijepe riječi i skaske o moralnosti mala su utjeha kad se gube životi. Pogotovo što se to ponavlja. Andrija Lompar, nakon tragedije na Bioču 2006. iz moralnih razloga podnosi ostavku na mjesto ministra saobraćaja. Zvanično za tragediju u kojoj je poginulo 47, a povrijeđeno više od 200 putnika, kriv je samo mašinovođa. U sljedećoj vladi Lompar je opet bio ministar saobraćaja.

Prije nego ministar Radunović, takođe iz moralnih razloga, ostavku je podnio direktor bjelopoljske Opšte bolnice Tomislav Jeremić. Protekle nedjelje tužilaštvo je dalo nalog za njegovo hapšenje, a on je bio na odmoru u Beogradu.

Tokom godine bilo je više apela na premijera da se povuče i spasi Crnu Goru. Đukanović se nije na to obazirao. Kao i do sada, zna on najbolje kada će da ode i skroz se posveti biznisu.

KAD PREMIJER KOVERTIRA

Početkom ove godine uništene su kovertirane ostavke starješina i pomoćnika svih državnih organa i institucija. Ostavke su bile jedno od revolucionarnih rješenja koje je u decembru 2012. tada povratnik na mjesto premijera Milo Đukanović izmislio da što bolje pritegne ionako poslušne funkcionere. Domaća pamet je govorila da je ta praksa ponižavajuća, suprotna načelima profesionalne etike i morala, te da su one dokaz da kadrovi koji su na čelu crnogorskih institucija nijesu tu zbog kvaliteta, već zbog političke odluke. Sve džabe, dok se nijesu umiješale više instance. Na uporno insistiranje Evropske unije, koja je u više navrata ponavljala da je takva praksa u zemljama EU nepoznata, kovertirane ostavke su, kako obznani ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, fizički uništene. Naknadno je konstatovano da kovertirane ostavke nikada nijesu ni imale pravni legitimitet. Tačan broj funkcionera koji su na osnovu njih dobili otkaz nije utvrđen, Upravnoj inspekciji se žalio samo jedan. U javnosti je kasnije istupio i bivši pomoćnik ministra poljoprivrede Branko Bulatović i kazao je da je on jedan od funkcionera koji su otpušteni po osnovu kovertiranih ostavki te da ga je ministar poljoprivrede Petar Ivanović ,,nezakonito otpustio bez ijednog pisanog dokumenta”. Pravni eksperti su skrenuli pažnju i na to da bi za uništavanje službene dokumentacije, u ovom slučaju kovertiranih ostavki, državni tužilac trebao nekog da pozove na odgovornost. Možda bi se to i desilo, ali je vršilac dužnosti VDT-a Veselin Vučković baš tada imao prečih poslova.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

7 dana

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

7 dana

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

2 sedmice

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo