Povežite se sa nama

MONITORING

GODINA 2014.: Hajke i bajke

Objavljeno prije

na

Samo da prođe – rečenica je kojom većina običnog svijeta ispraća 2014. godinu. Nada je neophodna ljudima, makar drhtala na tanušnoj niti novog broja u kalendaru. Ništa opipljivije ne govori da će biti bolje. Prosječna zarada pokriva 60 odsto minimalne potrošačke korpe.

U godini za nama vlast je najuspješnije gajila hajke i bajke. Dok priča bajke o napretku zemlje, režim je režanje zamijenio ujedima do kosti. Glavna meta bili su mediji, nevladine organizacije koje ne kontrolišu i opozicija. Ko računa da su dostigli krajnje granice, lako se može prevariti – svaki put kad smisle novu gadost izgleda kao da preko toga ne može i svaki put se potom pokaže da mogu još.

Medijski linč teče tako što jedan od medija pod kontrolom vlasti objavi neku informaciju, poluinformaciju, izjavu sumnjivog izvora ili naprosto laž, a onda ostali to do besvijesti prenose, komentarišu i analiziraju. Prve žrtve takvog pristupa bile su bivše direktorke CKB-a Milka Ljumović i Bosa Tatar. Vijesti televizije Pink – Minut-dva, crnogorsko izdanje Informera i Pobjeda udarne su pesnice, ostali su podizvođači u poslu koji, prema opšteprihvaćenom mišljenju, vodi Vladimir Beba Popović, direktor Instituta za javnu politiku. Omiljene mete, pored bivših menadžerki CKB-a, su vlasnici i novinari Vijesti, Monitora i Dana, direktorica MANS-a Vanja Ćalović, Tea Gorjanc- Prelević iz HRA i Ljiljana Raičević iz SŽK, kao i čelnici opozicije – Nebojša Medojević, Andrija Mandić, Miodrag Lekić. Po potrebi zaluta i neko od koalicionih partnera. Da se ne zapusti disciplina.

Početak godine donio je prve plodove, krajem 2013. započetog projekta Riječ, slika, neprijatelj. Izložba je preko hiljadu naslovnih strana Monitora, Vijesti i Dana, predstavljala kao primjere ,,medijske zloupotrebe, neprofesionalizma, kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda, etičkih i pofesionalnih standarda” i nakon premijere u Podgorici prikazivala se diljem Crne Gore.

Samo nekoliko dana prije otvaranja izložbe u njenom gradu, novinarka Dana Lidija Nikčević pretučena je ispred dopisništva tog dnevnog lista u Nikšiću. Nepoznati muškarac sa fantomkom, obučen u crno, više puta ju je, najvjerovatnije pendrekom, udario u glavu.

U martu su zbog napada na Lidiju Nikčević uhapšeni, a u decembru osuđeni na kazne od 11 do 15 mjeseci zatvora vlasnik nikšićkog pogrebnog preduzeća Narcis Željko Miletić, Zoran Abramović, Milovan Gardašević, Vladimir Mitrović i Vukašin Đurđevac. Svi okrivljeni su uporno negirali krivicu i tvrdili da je ,,proces montiran”.

Glavni i odgovorni urednik Vijesti Mihailo Jovović je ocijenio da se ,,sezona nekažnjenog lova na novinare koja je počela prije desetak godina ubistvom Duška Jovanovića, nesmetano nastavlja i u ovoj godini”. Valjda da bi mu dali za pravo ,,nepoznati počinioci” su zapalili još jedan automobil Vijesti.

Početkom februara gledali smo u susjedno dvorište – u Bosni je buknula pobuna gladnih, osiromašenih građana. Raspršilo se, ispalo je da smo im uzalud zavidjeli.

Zbog izjave da bi se talas uličnih protesta iz Bosne i Hercegovine mogao preliti u Crnu Goru, jer vlast ne radi ništa na rješavanju teške socijalne situacije, medijska mašinerija mljela je direktorku Centra za građansko obrazovanje Daliborku Uljarević. Optužena je da zagovara nasilje.

Po ugledu na Bosnu, grupa, uglavnom mladih ljudi, pokušala je da u Podgorici organizuje protest protiv vlasti. Blokirali su jednu ulicu i odbili zahtjev policije da se pomjere. Uhapšeno ih je 20, među njima novinar Marko Milačić i Boban Batrićević, član Foruma 2010. Opasnost za red i poredak predstavljao je i Milačićev otac, 75-godišnji Dragoslav Milačić, pa je i on završio u zatvoru. Suđenje je u toku, ne može se tek tako odbijati poslušnost.

Druga je stvar kad se brani čast. Lidera opozicionog Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića je na beogradskom aerodromu fizički napao vlasnik nikšićke firme Uniprom Veselin Pejović, tada potencijalni kupac Kombinata aluminijuma Podgorica, u međuvremenu njegov ponosni vlasnik. Fini profil Pejović je dodatno uljepšao izjavom da će i ponovo, kad god ga sretne, Medojevića udariti ,,kao ženu”, jer ,,širi laži o njemu”. Valjda u sklopu nježnosti prema investitorima premijer Milo Đukanović pokazao je puno razumijevanje za Pejovića – on je samo čovjek koji drži do svoje i časti svoje porodice.

Fizičku sigurnost novinara Tufika Softića, krajem februara počelo je da čuva policijsko obezbjeđenje. On je 2007. godine pretučen ispred svoje kuće u Beranama, a u avgustu prošle godine u dvorištu mu je eksplodirao trotil. U julu 2014. na sva zvona je objavljeno da su zbog pokušaja ubistva uhapšeni Vladimir Labudović i Ivan Asanović. Kao nalogodavac označen je Dragan Labudović, član narko kartela Darka Šarića, koji je u zatvoru u Srbiji. Očekivala se optužnica, ali je nema. Osumnjičeni su na slobodi, Softić živi u pratnji policije.

Pripremajući se za lokalne izbore SDP i Pozitivna su postigle sporazum o zajedničkom nastupu u Podgorici. Prognoze su stizale dotle da bi ta ,,nova snaga”, kao ,,građanska, procrnogorska i nekompromitovana”, mogla prestavljati ozbiljnu konkurenciju DPS-u. Ostvarili su, pokazaće se kasnije, jednu od najprljavijih prevara birača.

U Beranama je na izborima 9. marta pobijedila koalicija SNP-a i Demokratskog fronta. Opozicioni aktivisti u nekoliko DPS-ovih mini štabova oteli su aktivistima vladajuće stranke spiskove, a, pričalo se ponegdje i novac, namijenjen za kupovinu glasova. Najave da će krivične prijave protiv ,,kupaca” biti procesuirane, izgubile su se u režimskoj kuknjavi o ,,upadanju na privatni posjed”. Što će reći da je kupovina glasova nešto poput pušenja – može, ali ne na javnom mjestu – a zapravo može svuda.

Kao znak proljeća, svraćao nam je narko bos Darko Šarić. Uhapšen je u Južnoj Americi odakle je prebačen u Crnu Goru i produžio ka Beogradu.

Mjeseci su nam prošli u nagađanju ko će koga kandidovati na lokalnim izborima u 12 crnogorskih opština. Konačno je Miomira Mugošu u Podgorici vladajuća partija zamijenila Slavoljubom Migom Stijepovićem. Koalicija SDP-a i Pozitivne, nakon što je odustala od advokata Nikole Martinovića umiješanog u aferu Telekom, kao keca iz rukava izvukla je Dragana Bogojevića. Koliko je on u negativnom, toliko je kandidat SNP-a Aleksa Bečić u pozitivnom smislu obilježio izbore u Podgorici.

Uobičajenim mehanizmima DPS je pobijedila u većini opština. Na različite načine izigrali su svaki zakon koji su, u okviru pritisaka međunarodne zajednice zbog afere Snimak, morali da donesu.

Svega smo se nagledali, malo toga novog. Izdvojio se, na primjer, bivši šef policije koji je u policijskom kampu na Zlatici reklamirao DPS, pa poslije objasnio kako je zapravo zemljake podučavao o NATO. U Podgorici im je za formiranje vlasti falilo jedno odborničko mjesto i oko toga je gotovo četiri mjeseca trajala drama.

Zapleti oko formiranja vlasti u Podgorici rasplitali su se na čudovišne načine, jedan od rezultata bio je da je ,,Evropsko lice Podgorice” ostalo bez nosioca liste koji se proglasio nezavisnim odbornikom.

Negdje tokom tog procesa raspala se Pozitivna. Njen predsjednik Darko Pajović izgubio je većinu u partijskim organima, pa je, kako tvrde njegovi protivnici, nepropisno kasnije isključio one koji su tražili njegovu smjenu. Sad ima partiju, ne bi se reklo i članstvo niti glasače.

Završilo se tako što je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, u septembru, nakon odmora, prišao ruci Mila Đukanovića. Iako je opozicija u nekom trenutku pregovora prihvatila njegovu nepristojnu ponudu da sa samo pet mandata formira lokalnu vlast u glavnom gradu, SDP nije mogao da odoli DPS-u. Ovih dana milijarditi put glume opozicionu poziciju, ali reklo bi se da malo ko još ima snage da sluša to prenemaganje.

Ljeto je obilježila monstruozna kampanja protiv direktorice MANS-a Vanje Ćalović. Informer koji potpisuje Novak Uskoković danima je objavljivao fotografije pornografske sadržine uz pitanje – da li je na snimcima Vanja Ćalović. Reakcija države bila je i ostala nebulozna – zabranjivali su distribuciju već distribuiranih novina.

Krajem juna i zvanično smo saznali da u septembru nećemo dobiti pozivnicu za pristupanje NATO.

Godinu i po nam je tužilaštvom upravljao vršilac dužnosti. Sudiju Vrhovnog suda Ivicu Stankovića za vrhovnog državnog tužioca izabrala je, 7. oktobra , u Skupštini Crne Gore tropetinska većina od 49 poslanika. Ruku je vladajućoj koaliciji dodala Socijalistička narodna partija. Novi tužilac najavio je i akciju i akcione planove, nismo dosad vidjeli bogznašta.

Početkom oktobra stigao je i najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore na putu ka EU. Manje više isto, neki kažu malo gore nego prije. Sve u svemu: „Ostvaren je ograničeni napredak kada su u pitanju istrage, krivično gonjenje i konačne presude u slučajevima korupcije, uključujući i onu na visokom nivou”. U izvještaju se govori i da izborne neregularnosti moraju biti istražene i da „Vlada treba da promoviše i pomaže slobodu medija, izbjegavajući bilo kakve izjave koje bi se mogle tumačiti kao zastrašivanje”.

Nije, primijetili su iz EK bilo nikakvih ozbiljnih napora da se suzbije nekažnjivost za ratne zločine.

Brisel nam je objasnio da se nezakonito bogaćenje može suzbijati: ,,U skladu sa članom 20 Konvencije UN nacija protiv korupcije, Crna Gora treba da razmotri kriminalizovanje bogatstva čije se porijeklo ne može objasniti”, piše u Izvještaju. Razjasnili su nam i da postoji izvjesna klauzula pomoću koje pregovori sa Crnom Gorom o članstvu mogu biti obustavljeni.

Normalno da se ništa od toga nije dopalo premijeru Milu Đukanoviću.

„EK kao jedan od partnera uvijek ima taj mehanizam da odustane od pregovora ukoliko vidi da jedna zemlja kandidat ne ide dovoljno dobro. Takođe, zemlja kandidat ima pravo, kao što je to Island uradio, da kaže izvinite, meni se više ovo društvo ne dopada.” Pa neka se Evropa vidi.

,,Dosadašnji koruptivno-kriminogeni stil upravljanja resursima Crne Gore ne bi bio dozvoljen u okviru čvrstih integracija u Evropsku uniju i oni koji su ga do sada upražnjavali na najbrutalnije načine bi bili sankcionisani i kažnjeni po zaslugama. Đukanović i njegov klan bi izgubili sve monopole koje su sticali decenijama, a odgovornost za sva nepočinstva, uključujući i ratne zločine, bila bi konačno i jasno adresirana”, objasnio je profesor Filip Kovačević.

Safet Kalić, Rožajac kojem se u odsustvu sudi u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Bijelom Polju za pranje oko osam miliona eura stečenih švercom narkotika, uhapšen je u oktobru u Austriji. Procedura za njegovo eventualno izručenje zasad se odvija bez predvidivog ishoda.

Na samom kraju oktobra svaka od 620 hiljada glava u Crnoj Gori zadužena je za oko 1100 eura. Ministar finansija Radoje Žugić, potpisao je sa predstavnicima kineske Eksim banke ugovor o finansiranju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare. Pašće 41 kilometar. Ukupna vrijednost finansiranja i projektovanja iznosi 809,6 miliona eura. Od te sume 85 odsto sredstava biće obezbijeđeno iz kredita Eksim banke, a preostalih 15 odsto obezbijediće crnogorska vlada.

Skupština je početkom decembra usvojila Zakon o autoputu. Dok jedni tvrde da je riječ o ,,poslu vijeka”, drugi kažu da je Crna Gora na putu u dužničko ropstvo. Djelovi puta od Bara do Podgorice i od Mateševa do Boljara, zasad su samo crtež.

Duge su noći u novembru, zarobio nas je mrak. Dva sudska procesa dodala su još jednu nijansu crnog. Viši sud u Bijelom Polju osudio je Ibrahima Čikića da plati 4000 eura bivšem upravniku bjelopoljskog zatvora Luki Bulatoviću i zatvorskom doktoru Tomu Karišiku na ime duševnih bolova koje su pretrpjeli jer ih je Čikić pomenuo u knjizi Gdje sunce ne grije. Ibrahim Čikić je pisao o torturi koju je, kao jedan od uhapšenih u akciji Lim, preživio devedesetih. Kriv je što je opisao mučenja koja je preživio. Iako je, prema ljekarskom nalazu, Čikićeva, ,,vidna sposobnost umanjena za 100 odsto trajno”, optužnica ga je teretila da je trebalo da bude snajperista prilikom navodnog pokušaja otcjepljenja Sandžaka.

Viši sud u Podgorici osudio je Moldavku Svetlana Čabotarenko na godinu zatvora zbog davanja lažnog iskaza. Postupak protiv Moldavke pokrenuo je advokat Zoran Piperović. Ljiljana Raičević, direktorica Sigurne ženske kuće, u kojoj je Moldvaka našla utočište, podsjetila je da je Svetlana Čebotarenko u istrazi na preko dvjesta stranica kucanog teksta i snimljenog materijala od nekoliko sati imenovala i detaljno opisala stanove, lokale, firme, trgovce i krijumčare bijelog roblja. Pomenula je mnoga vrlo poznata imena iz privrednog i političkog života Crne Gore. Za njom će biti raspisana i potjernica.

I kad se čini da smo na dnu dna – ima još. Jedna beba je umrla, a četiri su jedva izvukle živu glavu jer su zaražene u porodilištu u Bijelom Polju. Porodilište je bilo prljavo, pa je zatvoreno. Ministar zdravlja Miodrag Radunović je podnio ostavku, ovih dana uhapšeno je nekoliko ljekara. Sad se ljekari bune jer im kolege hapse ,,kao kriminalce”. Vjerodostojnije bi zvučali da je neko od njih ikad rekao išta o svojim kolegama koje pacijenti moraju podmititi kako bi dobili zdravstvenu uslugu. Ako se još ne zna šta se u bjelopoljskom porodilištu dešavalo, cjenovnici se znaju.

Da, otišao je i šef ANB-a Boro Vučinić. Podnio je ostavku ,,kao lični čin” nakon razgovora sa premijerom. Kao ono kad se neki zatvorenik na smrt spotakne niz stepenice.

Za sam kraj godine stigla je vijest da je specijalnoj tužiteljki za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Đurđini Nini Ivanović istekao mandat. Organizovani kriminal i korupcija su u punom mandatu. Kao vlada.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Koaliciona partnerstva izazvala su unutrašnje diobe. Demokrate je napustio Đorđe Zenović, koji je predvodio listu Demokrata na prethodnim izborima.  On je pojasnio da više nije spreman da pravi kompromise na štetu Budve. “Razumijem državnu politiku i legitimne interese partija na državnom nivou, ali nisam više spreman da pravim kompromise na štetu grada u kom sam odrastao i u kom ću živjeti do zadnjeg dana”, saopštio je .

Savezništvo na podgoričkim izborima ozvaničili su ove sedmice i predsjednik države Jakov Milatović i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

Milatović i Abazović predstavili su u utorak  zajedničku  listu Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović.  Uz Pokret za Podgoricu, koji čine bivši odbornici PES-a, koji su u razlazu na relaciji Spajić –  Milatović, stali na stranu predsjednika države, te GP URA, u ovom savezništvu je i Pokret za promjene (PzP).

Milatović je na predstavljanju pojasnio da se u podgoričke izbore uključuje jer je, kako je kazao, izabrao da ne okreće glavu na drugu stranu pred lošim praksama, bilo da su one na lokalnom ili državnom nivou.

 “Pitaju me neki zašto se uključujem u kampanju za podgoričke izbore. Valjda misle da, kao predsjednik, treba da samo stojim sa strane, da se samo slikam sa ambasadorima, potpisujem njihove nakaradne zakone i putujem po svijetu. To je, valjda, bila uloga koju su mislili da mi nametnu, dok svakodnevno obmanjuju građane, prilagođavaju državu njihovim funkcijama i svakodnevno trguju državnim interesima”,  kazao je Milatović.  Zvuči kao da nije znao šta su ingerencije predsjednika države, kada se na tu poziciju kandidovao i osvojio je.

Odmah po predstavljanju liste, politička konkurencija krenula je da podsjeća na nekadašnje oštre riječi razmijenjene između Abazovića i Milatovića.  Više je takvih.  U različitim periodima – onom dok je Milatović bio ministar ekonomije u vladi Zdravka Krivokapića, a Abazović njen potpredsjednik koji je potom ušao u projekat manjinske vlade uz podršku Demokratske partije socijalista (DPS), a posebno kasnije kada su  Spajić i Milatović  osnovali Pokret Evropa sad.  Tako smo od ocjena Milatovića da je Abazović „izgubio ono najvažnije u politici, povjerenje“, te da je „izgubio kompas“, stigli do savezništva koje će, kako sada  tvrdi Milatović „zaustaviti politički cirkus“.

Upitan da li smatra, imajući u vidu prethodne sukobe, da je njegova koalicija sa Milatovićem principijelna, Abazović je uzvratio: “Ne postoji principijelnija saradnja na nivou Crne Gore u ovom trenutku. On je jedina osoba na političkoj sceni koja zastupa tvrde opozicione stavove“, kazao je. Takođe, na pitanje da li vidi mogućnost za koalicionu saradnju sa PES-om i Demokratama,lider URA je odgovorio: “Ja tu ne vidim ništa sporno. Oni samo moraju da znaju da mi nismo za ovakav način vladanja, koji oni promovišu“, kazao je.  Abazović je s Bečićem bio u predizbornoj koaliciji na posljednjim državnim izborima. U tu koaliciju URA i Demokrate ušli su nakon višemjesečnih oštrih javnih sukoba, a savezništvo je trajalo do raspodjele pozicija i formiranja vlade. U koju Spajić zbog uloge u aferi Do Kvon nije želio Abazovića.

Listu Pokreta za Podgoricu, URA i PzP predvodiće  funkcioner URA i zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević. On je saopštio da se na  listi nalazi 59 ljudi različitih profesija i da vjeruje da će ona biti najkvalitetnije što građani mogu da zaokruže: “Lista ima preko 40 odsto žena. Vjerujem da će ovi ljudi nakon izbora moći da pomognu gradu znanjem i iskustvom. Mislim da je ova lista pobijedila predajom, učešćem, ostalo je da vidimo rezultat konkurenata”, kazao je on.

Iako je od raspisivanja izbora spekulisano da bi na izborima u Podgorici mogla nastupiti državna vlast u širokoj koaliciji, to se, jasno je, neće desiti. Osim savezništva PES i Demokrata, zajednički nastup najavile su NOVA i DNP, Andrije Mandića i Milana Kneževića. Listi bi, prema pisanju medija,  trebalo da se pridruže i Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, no to još nije ozvaničeno.  Ono što se zna je da će listu predvoditi aktuelna predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.

Šef kluba odbornika Nove u podgoričkom parlamentu Mitar Šušić  saopštio je da se zalažu za širu koaliciju, da su pregovori još u toku, te da bi njihov ishod trebalo da bude i zvanično poznat do kraja ove sedmice.

Bošnjačka stranke će  samostalno izaći na izbore, i ostati van aranžmana partija koje čine vlast na državnom nivou. Kako su saopštili, odluka o samostalnom nastupu donijeta je – jednoglasno.

Samostalno na izbore izaće će i DPS. Ta stranka ove sedmice započela je predizbornu kampanju skupom na kom je prisustvovao i bivši višedecenijski šef  te partije Milo Đukanović.

DPS je na društvenim mrežama naveo da je to bio “sastanak partijske mreže u Podgorici i zvanični početak kampanje ‘I riječju i djelom! – dr Nermin Abdić'”. Njihovu listu predvodi poslanik i šef podgoričkog odbora stranke Nermin Abdić.

Samostalno će nastupiti i Preokret Srđana Perića, koji na prethodnim podgoričkim izborima nije uspio da pređe cenzus. „ Mi – obični građani . Oni – partijske elite. To je jedina podjela na ovim izborima. Odluči gdje pripadaš”, poručio je Perić.

Kad je riječ o opoziciji, još ranije je najavljeno da će na podgoričkim izborima skupa nastupiti Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate (SD), Socijalistička demokratska partija (SDP) i Liberalni savez ( LP). Listu će predvoditi Boris Mugoša, poslanik SD.

Osim nenadanih saveza i razlaza, na političkoj sceni na djelu je i usitnjavanje. Na ovim izborima samostalno  će nastupiti i nekoliko partija koje predvode bivši ministri ili pak premijeri Spajićeve, Abazovićeve i Đukanovićeve vlade.

Samostalno će nastupiti lista  doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, pokret Naprijed  Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, te Stranka evropskog progresa nekadašnjeg Đukanovićevog bliskog saradnika i premijera Duška Markovića.  Samostalni nastup na podgoričkim izborima po prvi put  najavilo je i Udruženje podstanara.

To je predizborna postavka političke scene. Kako će izgledati nakon rezultata, niko ne zna. Osim da se politički akteri neće opet razilaziti i miriti zbog principa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOJI FAKULTETI VODE DO POSLA, A KOJI DO BIROA: Deficit strategije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora. Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuju ovaj kadar

 

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – studiranje se ipak isplati. Ako je za utjehu, najmanje je visokoškolaca među nezaposlenima.

U Crnoj Gori je nezaposleno 34.715 lica (blizu 59 odsto od tog broja čine žene), pokazuju podaci koje je Zavod za zapošljavenje dostavio Monitoru. Od ukupnog broja nezaposlenih, najmanje je onih sa fakultetskim diplomama – nezaposleni sa VI, VII i VIII nivoom kvalifikacija (visokoškolci) čine 3.687 ili 10,62 odsto. Nezaposlenih sa I i II nivoom obrazovanja (bez škole,  osnovna škola, niže stručno obrazovanje) ima 14.159 ili 40,79 odsto, a najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom i višom  školom 16.869 ili 48,59 odsto.

Deficitaran kadar sa fakultetskom diplomom u posljednjih godinu dana, od 30. juna 2023. do 30. juna 2024, bili su nastavnici prirodno-matematičke struke (profesor matematike, fizike,  hemije, biologije). Nedostajalo je i medicinara (doktor medicine, specijalisti medicine, farmaceuti, nastavnici zdravstvene struke, nastavnici biotehničke struke), zatim grupa zanimanja elektroničari, nastavnici tehničko tehnološke struke (u okviru njih profesor računarske grupe). Veća tražnja od ponude zabilježena je i kod informatičara i zanimanja informacionih tehnologija. Prema podacima Zavoda, mnoga zanimanja nedostaju u prosvjeti –  iz oblasti muzičkog obrazovanja,  profesor psihologije, profesor njemačkog jezika, profesor likovne grupe predmeta, profesor razredne nastave, profesor vaspitanja predškolske djece, defektolozi…

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora… Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuje ovaj kadar. U prvom upisnom roku za studijsku 2024/25. na Univerzitetu Crne Gore na  Ekonomskom fakultetu stiglo je 289 prijava, Filozofskom (249), Pravnom (231), Fakultetu političkih nauka (136). No, da se percepcija mladih mijenja govori i to da je najviše prijava podnešeno za upis na Medicinskom fakultetu (340), a 121 kandidata prijavilo se za upis na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Više od dvije trećine svršenih srednjoškolaca se upisuju na studije. Iako svi ne završe, ranija istraživanja govore da se svake godine preko 2.000 svršenih visokoškolaca prijavi na biro rada .  ,,U odnosu na broj postojećih radnih mjesta, sektor visokog obrazovanja proizvede 3,5 puta više kadra”, konstatovano je u jednoj od Analiza stanja na Univerzitetu Crne Gore.

Najviše nezaposlenih visokoškolaca je  sa stečenim zanimanjima VII 1 nivoa obrazovanja obrazovanja (240, 180+60, 300, 360 ECTS);  – 2.326 ili 6,70 odsto od ukupnog broja nezapošljenih. Sa stečenim VI nivoom obrazovanja (180 ECTS) ima ih 1088 ili 3,13 od ukupnog broja nezaposlenih. Nivo VII-2 (180+120, 240+60 ECTS) ima 257 ili 0,74 odsto ukupno nezaposlenih, dok je na Birou najmanje onih sa najvećim zvanjem VIII (300+180 ECTS) 16 ili 0,05 odsto nezaposlenih.

U prvom polugodištu 2024. godine poslodavci su Zavodu prijavili 14.101 slobodnih radnih mjesta. U odnosu na prvo polugodište 2023. godine prijavljeno je 3.271 slobodno radno mjesto manje ili 18,83 odsto (u I polugodištu 2023. godine prijavljeno je 17.372  slobodnih radnih mjesta).

Za I i II nivo kvalifikacije obrazovanja (nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici) prijavljeno je 3.551 SRM (25,18 odsto), za III, VI i V nivo (srednjoškolci) 6.577 SRM ili 46,64 odsto, a za VI, VII i VII nivo (visokoškolci) 3.973 SRM ili 28,18 odsto.

Iz Zavoda tvrde da je na tražnju za visokoobrazovanim kadrom, u posljednjih desetak godina, u velikoj mjeri uticao Program stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem. ,,Kako kroz navedeni program poslodavci dobijaju ‘besplatnu’ radnu snagu, sa kojom su u velikoj mjeri zadovoljavali kadrovske potrebe za visokoobrazovanom radnom snagom, to je i iskazana tražnja-potreba za visokoškolcima, iskazana kroz prijavljena slobodna radna mjesta, značajno manja od stvarno potrebne’, kazali su nam iz Zavoda.

To potvrđuju i zvanični podaci koji govore da je u posljednjih 10 godina broj nezapošljenih visokoškolaca duplo manji: učešće nezaposlenih visokoškolaca u ukupnoj nezaposlenosti se kretala od 30,28 odsto krajem 2014. godine do 15,82 odsto krajem 2023. godine.

U novoj Strategiji razvoja visokog obrazovanja navodi se da Crna Gora ima preko 24.307 studenata. Najveći broj studira na UCG 18.000. na Univerzitetu Donja Gorica 3.000, Adriatik – 1535, Mediteran 1.000… Procjenjuje se da broj studenata iznosi četiri odsto populacije, a procjenjuje da sa onima koji studiraju i inostranstvu ukupan broj iznosi 4,5 odsto populacije.

Zanimljivo je koje oblasti Strategija mapira kao najznačajnije za zapošljavanje visokoškolaca: oko 50 odsto ukupnih potreba je kod djelatnosti obrazovanja, a zatim slijede: državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje, administrativne i pomoćne djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Djelatnosti u kojima je pored diplome često presudna i partijska i druga podobnost. Na posljednjem mjestu po potrebi za novozaposlenima su stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti.

 

ZAPOŠLJAVANJE SA SREDNJOM ŠKOLOM
Deficitarna zanimanja

U proteklih godinu dana najtraženija zanimanja sa diplomom srednje škole bila su u ugostiteljstvu – pomoćni ugostitelj, pripremač pica, servir, točilac pića, pomoćni kuvar, konobar, sobarica, poslastičar, recepcioner, kuvar specijalista, pekari, …). Radnici su traženi i u građevinarstvu: pomoćni građevinski radnik, pomoćnik armirača, pomoćnik tesara, armirač, tesar, zidar, betonirac, fasader.. Veća tražnja od ponude zabilježena je i u grupi medicinskih zanimanja: medicinske sestre, medicinski tehničari, stomatološke sestre, farmaceutski tehničari, kozmetičari. Nedostajali su i profesionalni C, D i E kategorije.

,,Moramo naglasiti da određena zanimanja, posebno u ugostiteljstvu i turizmu, trgovini, mogu biti deficitarna u određenom dijelu države (primorski region) i u određenom periodu godine (ljetnji period), a da su ta ista zanimanja suficitarna u ostalim djelovima Crne Gore i u ostalim periodima godine”, rekli su iz Zavoda.

EU
U kojim zemljama mladi najbrže dolaze do posla

Prema zvaničnim podacima Eurostata za prošlu godinu, čak 83,5 ljudi koji su tek diplomirali, odmah su počeli da rade. U samom vrhu je Malta sa 95,8 odsto brzo zaposlenih diplomaca, a potom Holandija (93,2) i Njemačka (91,5).

Najniže stope zaposlenosti među onima koji su nedavno diplomirali zabilježene su u Italiji (67,5), Grčkoj (72,3) i Rumuniji (74,8).

Zvanični podaci pokazuju da ti brojevi rastu iz godine u godinu. Procenat onih koji su posao našli odmah poslije škole je prošle godine bio za 1,1 procentni poen veći nego u 2022. kada je iznosio 82,4 odsto, što je znatno više nego 2013. godine kada je iznosio 74,3 odsto. Jedini izuzetak je bila 2020. godina (78,7), kada je zbog pandemije virusa korona taj broj pao za 2,3 procentna poena u odnosu na godinu ranije (81 odsto).

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo