Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Dovršiti crnogorsko proljeće

Objavljeno prije

na

Kakve će posljedice po Crnu Goru imati postizborna koalicija DPS – SDP?

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Podgorica
Zaključena priča o trećem putu

– Nakon rekonstrukcije vladajuće koalicije DPS-SDP, imamo čistu političku situaciju. DPS-SDP je vlast koja preko puta ima opoziciju čime se zaključuje priča o tzv. trećem putu, a budućnost crnogorske političke scene postaje bipolarna.

Da bi pobijedila DPS-SDP koaliciju, opozicija se mora koncentrisati na sopstvene snage, kadrovski se provjetriti i osnažiti, uložiti ozbiljne napore da izgradi i razvije terensku infrastrukturu, jasno se građanski profilisati. Takođe, potrebno je da mnogo pažljivije gradi odnose sa drugim dijelovima društva, kao i međunarodnom zajednicom, jer ti elementi mogu biti podržavajući za njen rad, a taj potencijal do sada nije dovoljno iskorišćen i zbog slabosti same opozicije kojima krivac nije vlast.

U postojećoj situaciji, opozicija bi trebala da DPS-SDP koaliciji suprotstavi jednu opozicionu listu sa jasnom programskom osnovom, principima demokratizacije, uspostavljanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ubrzanja evropskih integracija.

Više nema prostora za očekivanja da bi SDP u jednom trenutku mogao imati političkog i demokratskog, ili kako to neki SDP funkcioneri vole da nazovu ,,patriotskog”, kapaciteta da bude jedan od stožera smjene DPS-a. Ta prilika je potrošena, a time svakako usporen proces reformi i izgradnje vladavine prava, i novi opozicioni pristup treba da se kreira shodno toj realnosti.

Iako je politička scena sada jasno podijeljena ta se podjela nije do kraja desila u partijama i političkim strukturama. Primjera radi, ne vjerujem da će oni koji su ostali u manjini u SDP-u to do kraja prihvatiti kao gotovo. Njihova politička zalaganju su bila i razboritija i prosperitetnija, a SDP bi umjesto u satelita DPS-a profilisala u jedog od ključnih aktera političke scene. Previranja se mogu očekivati i u drugim političkim partijama u kojima ne postoji konsenzus oko daljih strategija političkog djelovanja.

Duško Kovačević, bloger, Podgorica
Opet u istorijski falš

– Gdje će to „istorijsko” pomjeranje SDP-a (koalicije ELPG) završiti jasno je bilo još na početku izbornog procesa, kada se kao njihov nesuđeni, nestranački kandidat, u javnosti pojavio čovjek koji potiče iz mračnih poslovnih dubina Prve porodice – advokat Nikola Martinović.

SDP-ova mjera političkog i kadrovskog, ovih šesnaest godina, koaliranja sa DPS-om, ekvivalentna je patosu Đukanovićevih privatnih interesa, odnosno, uslovljena je „kalamperovštinom” (uplivom u privredno problematično).

Dakle, to su granice u kojima se isključivo i jedino može kretati nova-stara lokalna vlast u Podgorici, ali i determinante tog lažnog emancipatorskog i antimonopolskog novog kursa SDP-a.

Reklo bi se, unaprijed određen, uprljan prostor ravnoteže koruptivnog i „ugrađivačkog” i ništa više od toga. Konzervacija postojećeg.

Poražavajući je osjećaj kad sagledamo koji motivi dominantno konstituišu političko i državotvorno u Crnoj Gori danas. Međutim, šta tu ima novo? Šta smo očekivali i otkud tako snažno iznenađenje SDP-ovim postizbornim odabirom?

Što reče jedan moj prijatelj: „Koalicija ELPG i nije baš toliko prevarila svoje birače. Bar ne većinu. Samo treba pogledati ko su glasači ELPG, naročito SDP-a. Riječ je o ljudima kojima je iz raznih razloga prihvatljivije da u vlast uđu sa DPS-om nego sa bilo kojom opozicionom partijom, a pogotovo sa DF-om”.

Čini mi se da smo ovog puta, (mislim na nezavisne medije i intelektualce) bili oni koji su diletantski zavaravali sebe i javnost, na način što smo jednom bizarnom sekularnom apoteozom proglašavali Krivokapića najvećim kritičarem i oponentom Đukanovića! Jer, samo jedna inertno – anksiozna alternativa može nešto tako zahtijevati i očekivati. Ni psihodelične 68. se nije ostvarila lucidna parola „Budimo realni, tražimo nemoguće”.

Bojim se da se opet krenulo u tu pogubnu iteraciju, u taj istorijski falš, kao onomad, kada se sa Đukanovićem stvarala država, nauštrb demokratije.

Upravo nam ta ista deluzija danas, po svojoj izvrnutoj logici, nudi Krivokapića kao nekog ko će nam donijeti pravednije društvo.

Naša tragična situacija nije samo odraz nekakve subjektivne greške i očiglednog nemorala nekolicine režimlija, nije ni nesmotrenost i koruptivnost opozicione političke elite, nego događaj i usud koji je bio neizbježan i koji se razotkriva iz čitavog crnogorskog bića, kako iz političkog, tako i iz onog građanskog i nazovi progresivnog.

Ervina Dabižinović, psihološkinja, članica Centra za žensko i mirovno obrazovanje Anima – Kotor
Zabrinjavajuće ćutanje opozicije

– Moglo bi se reći da je odgovor na ovo pitanje već viđen. Mi živimo to posljednjih dvadeset godina. Dakle, neće se desiti ništa što se nije dešavalo i do sada. Ono što je meni značajno u sadašnjoj situaciji je takođe već viđeno, međutim moguće da je važnije, ako ne isto važno kao i njihova koalicija za glavni grad, koja je bez iznenađenja, makar za mene, jeste ćutanje i neartikulisan odgovor opozicije. Mora se reći da je opozicija ponovo propustila šansu da djeluje na način da zaštiti volju građana i ustavni poredak Crne Gore.

Ono što je posebno važno je da ni pozicija i opozicija, nemaju, mada ih nisu imali ni do sada, argumente da se obrušavaju na građane i građanke Crne Gore. Građani su im ovog puta dali odgovor, ali su ih i jedni i drugi prevarili.

Nameće se sada važnije pitanje – što će sada građani i građanke Crne Gore, kada su stavljeni u poziciju da oni koji bi trebalo da rukovode procesom demokratizacije i opšte društvene koristi, pokazuju koliko im je stalo suštinski do tog procesa, a koliko do lične dobiti. Uz nepotizam, korupciju i kriminal na svim nivoima, profiterstvo je još jedan segment koji nas povezuje sa ratom i devedesetim u zemlji u kojoj nije izvršena lustracija, promjene garniture koja nas je uvela u rat, ekonomsko osiromašenje i devastacija. Treba ih sve zajedno preživjeti.

Prof. dr Filip Kovačević, Univerzitet Crne Gore
Posljednji signal

– Volio bih kada bi ova cinična politička trgovina kojom se krši izborna volja građana i građanki, a time i Ustav Crne Gore, bila posljednji signal svim anti-monopolskim akterima da je u Crnoj Gori nemoguće mijenjati politički sistem putem sistema.

Dakle, sistem je do te mjere nedemokratski, nakaradan i kriminogen da je bilo kakvo učešće u njegovim političkim institucijama tj. skupštinama i odborima, kao i ,,izborima”, u ovom trenutku potpuno besmisleno i ne može voditi bilo kakvom progresivnom iskoraku prema univerzalnim vrijednostima i socijalnoj pravdi. Zbog toga je vrijeme da se osmišljavaju i sprovode vansistemske nenasilne demokratske mjere i aktivnosti, prvenstveno od strane opozicionih partija, ali i od strane sindikata, udruženja penzionera i studenata, kao i svih slobodnih građana i građanki.

Potrebno je da talas neposredne demokratije zahvati svaki crnogorski grad, u isto vrijeme, tražeći dobronamjerne saveznike u međunarodnoj zajednici. ,,Crnogorsko” proljeće 2012. godine je ostalo nedovršeno. Treba ga dovršiti, jer će se inače Crna Gora pretvoriti u crnu rupu bez dna: konsolidaciju organizovanog kriminala i smrt građanstva.

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Podgorica
Slijedi dalje kvarenje vlasti

– Vjerujem da će ovakav epilog dovesti do daljeg kvarenja vlasti, obesmišljavanja mogućnosti demokratske promjene i daljim podjelama crnogorskog društva. Očekujem nastavak politike i prakse koja nije privržena odgovornosti, transparentnosti i efikasnom rješavanju problema građana. Najopasnija posljedica će biti dalje smanjenje povjerenja u političke partije, političke lidere, izborni proces i demokratiju.

SDP je pokazao kako većinski razmišlja i gdje vidi svoju političku budućnost. Zato je mjera političke pristojnosti da u naredne dvije godine ne kritikuju vlast i koalicionog partnera, a demokratske javnosti da ne pravi ,,fine” razlike između DPS-a i SDP-a.

Opozicija će morati da shvati da bez ozbiljnih reformi neće moći da računa na promjenu vlasti. Pobjedu im, kao što vidimo, ne može donijeti ni prebjeg SDP, ni blagonaklonost dijela medija i NVO, a još manje posredno ili nesposredno miješanje međunarodnih adresa. Opozicija će morati da se okrene sebi i vjerovatno daljoj integraciji i koordinaciji. Najozbiljniji gubitnik je u svakom slučaju Pozitivna, partija koja je pokazala da nema kapacitet za vođenje ozbiljne i odgovorne politike.

Čini se da će i opozicioni, antivladini i privatni mediji morati da razmisle o promjeni strategije i odnosu prema miljenicima u opoziciji i vlasti. Potreban je zaokret sa politike i strančarenja, na pitanja javnih politika. Ako o javnim politikama, institucijama, primjeni zakona i odgovornosti funkcionera i službenika budemo govorili, pisali i pitali koliko inače u medijima ,,tračarimo” o unutarstranačkom i međustranačkom, utoliko će nam svima biti bolje, a promjene izvjesnije.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo